DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 274 —


popust i viio povoljne uvjete. I ovom prigodom pokazao se jo opet dostn nepo


voljan uspieh.


U svemu stiglo je samo pet ponuda, a to:


Vladislav Olivieri, trgovac iz Senja, ponudio je za hrpu br. 11. srcz


Dola c na 700 jelovih stabala od 1617 m^ — 2 for. 50 n5. po jednom m´^ jzkličua
pako ciena je 2 for, 01 nove.
Za istu hrpu ponudila je drvarska tvrdka Vidma r i Rogi o iz Sv. Jurja (kod
Senja) 2 for. Gl novč. po jednom m^, koja potonja pOlu^da bje i prihvaćena."
Marko Biondić, trgovac iz Kompolja^ stavio je ponudu za srez Smrčevac


— 200 bukovih stabala sa 401 m^ 2 for. po jednom m"^, izklična pako ciena iznosi
2 for. 25 nč. Nadalje ponudi isti drvotržac za srez Mrsinj , 100 bukovih stabala,
od 243 m^ ´— 2 for. po jednom m´^, izklična ciena je 1 for. 98 n5.
Konačno stigla je ponuda tvrdke Samuel i Herman Kramer h Karlovca
za srez Kompoljsk i Vr h sa 2740 hrastovih stabala sadržinom od 2740 m´^ sa 6
for, i 4 for. po jednom m´"*, a izklična ciena iznaša 5 for. 13 nov6.


Osobne viestL


Promjene kod uprave imovnih obeina. Kod krizevačke imovne obćine
promaknuti su dosadanji Šumarski vježbenici 3>i oni sije Scver i Dragutin Kala
n s na čin šumarskih pristava, prvi u definitivnom, a potonji u privremenom
svojstvu.


Kod I. banske imovne obćine imenovan je vlastelinski šumar M i 1 a n Ž i b r a t
privr. šumarskim vježbenikom.


Kod gradiške imovne obćine imenovan je izueeni šumar a dosadauji c. k. privr.
nadlugar, dodieljeu kod uredjenja bujica u Sinju (Dalmacija), Josi p Gulin , privremenim
šumarskim vježbenikom; napokon kod gjurgjevaćke imovne obćine pi´omaknuti
sa dosadanji privrem. šumarski vježbenici Josip Borijanec, Janko
GrginČan i Leo Kaderžavek na čin privrem. šumarskih pristava.


Sitnice.


Kejednaki pisar (Bostryclius disparj. Ovaj kukac kao grozna šumska neman
napada na dubove, breze, bukve, javore, jeloše (divlji kostanj) i na sve vrsti voćaka.
Nevjerojatno je, da može takav majušni kukac, kojega je ženka uviek veća, nego .Što
je mužak, a odtud mu se izvadja ime, — i najveće stablo u kratko vrieine potjve
uništiti.


On neraztoČi drvo možda sbog svoje poždrljivosti, jer tomu majušnomu kukcu netreba
mnogo hrane. Ali njegov prepreden naČin, s kojim se služi, da svojim lićinkam
u drvu potrebitu hranu priskrbi, čine ga groznim nemauom za šumu. ´ženka bo probuši
izvana razite prohode u stablo, te timi prohodi prereze s o č n i c e (mlicčnice,
vaša propria. Saflgange) i tad ulazi u drvo. Cesto ima takav prohod prama gore i
dolje još i nuzgrcdnih prohoda, a u svaki prohod poležc ženka svoja jajašca, kadkad
po više na istomu mjestu.


Sbog tih bušotintl navrnc mezgra iz sočnica. pištiti u prohode, te se ondje skrntne
i onda ac ličinke s njom hrane.
Žalibože neima sredstva, 8 kojim se bi mogle te grozne tariSnme miištiti, ako se
jednoč ugnjezde.