DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 274 — popust i viio povoljne uvjete. I ovom prigodom pokazao se jo opet dostn nepo voljan uspieh. U svemu stiglo je samo pet ponuda, a to: Vladislav Olivieri, trgovac iz Senja, ponudio je za hrpu br. 11. srcz Dola c na 700 jelovih stabala od 1617 m^ — 2 for. 50 n5. po jednom m´^ jzkličua pako ciena je 2 for, 01 nove. Za istu hrpu ponudila je drvarska tvrdka Vidma r i Rogi o iz Sv. Jurja (kod Senja) 2 for. Gl novč. po jednom m^, koja potonja pOlu^da bje i prihvaćena." Marko Biondić, trgovac iz Kompolja^ stavio je ponudu za srez Smrčevac — 200 bukovih stabala sa 401 m^ 2 for. po jednom m"^, izklična pako ciena iznosi 2 for. 25 nč. Nadalje ponudi isti drvotržac za srez Mrsinj , 100 bukovih stabala, od 243 m^ ´— 2 for. po jednom m´^, izklična ciena je 1 for. 98 n5. Konačno stigla je ponuda tvrdke Samuel i Herman Kramer h Karlovca za srez Kompoljsk i Vr h sa 2740 hrastovih stabala sadržinom od 2740 m´^ sa 6 for, i 4 for. po jednom m´"*, a izklična ciena iznaša 5 for. 13 nov6. Osobne viestL Promjene kod uprave imovnih obeina. Kod krizevačke imovne obćine promaknuti su dosadanji Šumarski vježbenici 3>i oni sije Scver i Dragutin Kala n s na čin šumarskih pristava, prvi u definitivnom, a potonji u privremenom svojstvu. Kod I. banske imovne obćine imenovan je vlastelinski šumar M i 1 a n Ž i b r a t privr. šumarskim vježbenikom. Kod gradiške imovne obćine imenovan je izueeni šumar a dosadauji c. k. privr. nadlugar, dodieljeu kod uredjenja bujica u Sinju (Dalmacija), Josi p Gulin , privremenim šumarskim vježbenikom; napokon kod gjurgjevaćke imovne obćine pi´omaknuti sa dosadanji privrem. šumarski vježbenici Josip Borijanec, Janko GrginČan i Leo Kaderžavek na čin privrem. šumarskih pristava. Sitnice. Kejednaki pisar (Bostryclius disparj. Ovaj kukac kao grozna šumska neman napada na dubove, breze, bukve, javore, jeloše (divlji kostanj) i na sve vrsti voćaka. Nevjerojatno je, da može takav majušni kukac, kojega je ženka uviek veća, nego .Što je mužak, a odtud mu se izvadja ime, — i najveće stablo u kratko vrieine potjve uništiti. On neraztoČi drvo možda sbog svoje poždrljivosti, jer tomu majušnomu kukcu netreba mnogo hrane. Ali njegov prepreden naČin, s kojim se služi, da svojim lićinkam u drvu potrebitu hranu priskrbi, čine ga groznim nemauom za šumu. ´ženka bo probuši izvana razite prohode u stablo, te timi prohodi prereze s o č n i c e (mlicčnice, vaša propria. Saflgange) i tad ulazi u drvo. Cesto ima takav prohod prama gore i dolje još i nuzgrcdnih prohoda, a u svaki prohod poležc ženka svoja jajašca, kadkad po više na istomu mjestu. Sbog tih bušotintl navrnc mezgra iz sočnica. pištiti u prohode, te se ondje skrntne i onda ac ličinke s njom hrane. Žalibože neima sredstva, 8 kojim se bi mogle te grozne tariSnme miištiti, ako se jednoč ugnjezde. |
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 39 <-- 39 --> PDF |
; — 275 — Kukac pojavlja se u mjesecu svibnju, a već u jeseni razori i najliepše stablo, kad ga napadne. Uđje se takav kiikac pojavi, neće biti druga lieka, nego da odmah napadnuta stabla izsječemo i drvo od takovib zaraženib stabala bezuvjetno Što prije spalimo, da se na ovaj ua6in clelo leglo nništi, V. R, Bagude kao neprijatelji češera kod češernjaka (Ooaiferae.) Poznato je, da množina životinjica napada šumsko drveće, te ga ošt ćuju. Ali imade i takovih biiguda, koje navaljuju i na češere od ćešernjaka (Zapfcnbaume). te jih manje više kvare. Neke vrsti metnljica kao lićinke pod pomažu ovakovo oštećivanje Češera ^ a ovamo brojimo metuljca. ,.Gr a p b o 1 i t ha s tr ob i 1 e 11 a", koji još podpuno nedozrele smrekove češere svojimi JMJaSci oblaže. Žućkaste gusjenice sprvine izprobuše šipurinu (Spindel)j a posHe nagrizaju podanak od ijuštica, te i iste sjemenke. Ovakove gusjenice zakukulje se tekar n prolieću, a pojave se u svibnjulipnju u podobi leptira. Od j,Phyci s abietella " ćetrnaesteronoga, prljavo zelenkasta, skoro ervenosmedja gusjenica sa podužnom prugom i sa nekoliko čekinja na svakom kolutcu tieJa glodje ne samo sjemenke, nego takodj-r i IjuŠtice. Žderanje ovakove gusjenice upo^ znaje se timj što iz ukrivJjenih češera izlazi pogan i smola, a pozna se i po načinu glodanja, buduć su pojedine Ijuštice s jedne 1 s druge strane tako oglodane Ili obrstite, da preostane samo komadić od srednjeg rebra i ovrška nalik na kotvu (sidro). Ovakovi ostanci od Ijuštica, razpadaju se vrlo lahko. Gusjenice sakrivan se u jeseni pod krovlnu tla, gdje prezime u klimavom zapredku, te se zakukulje u dojdućem proHeću. Leptir leprši koncem lipnja do polovice srpnja, te snese jajašca osim u smrekove češere i babuške joŠ i na smrekove i jelove ijetoraste. Ephestia eluttela napada, boi ove, a Anobium abietis i jelove eežen´. Prvi metulj leprŠi u Hetu na izmaku i snese samo po jedno jajašce u jednogodišnje borove češere. Beznoga ličinka zaknkulji se u nutri, a postavši kukac izplazi iz češera okruglim letom (rupicom) prije, nego sfo češer na tlo opada Potonji metulj snese množinu jajašca na jelove češere početkom liefa, to ovakovi češeri počimaju bolovati (kunjati), puštajuć smolu izmedju ljusaka i napokon opadaju. Ličiiikc oglodaju šipunnu i ljuske na dnu, žderu preko zime na tlu ležoće češere, to se tako u dojdučem proiieću preobražavaju (metamorfosiraju). V. R. Zaključni račun mirovinske zaklade činovnika imovnih občina za godinu 1888. A) U g 0 t o V u. Primitak: 10 ^´jj prinos imo\nih obćina od plaća Činovnika for. 4 454.^ prinos činovnika sjednem trećinom povišene jilaro j, 074*90 kamate od uloženih aktivnih glavnica . . . „ 2,516´18 unišle globe činovnika imoA^iih občina i utržak zapiieujenih i prodanih predmeta .,.., „ 89 -— Iznos . . „ 7,734-08 k tomu ostatak gotovine od 1887, god. ...,, . 215´40Y2 Ukupno 7~^, 7y94M8^/7 Izdatak: uložene aktivne glavnice . \ . , . , -j , 5,546´78 k tomu blagajnički ostatak koncem 1887. god. . „ 2.402´70Y2 Ukupno , „ 7,949=48 ^/» |
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 276 — B) U vriednostnih papir i ti. Primitak : blagjijuički ostaUik, godine 18H7. ... . fVu´. 53.G50.— tečajem 188b. nabavljeni vrieduostiii efekti . , „ 18.000.— Iznos . . „ 71.G50.— Izdatak: tečajem 1888. god. izdani vriednostni efekti . „ 11.100.— Ostaje dakle koueem 1888. god : a) u državnih obvez. srcbr. rente for. 10.500 b) u državnih obvez. papir, rente ,. 4G.300 c) u brv.-alav. zemljora;;foretnicab ,, 3,750 For. 60.550 Sjevero-američki hraatovi dovoljno već poztiati svakoimi, koga zanima koristnn iivoznina^ mogu postati za naSt; predjele pravim javorom novih j^uniskih proizvoda. Oni nisu dovoljno pioučeni u tcun pogledu, jer se ^na samo to, da su licpi ^Njihovo drvo, koje je inače jako i i^vr^to, rnbi se r\ Americi samo za takove potrebe, za koje se kod nas upotrebljava drvo drugoga razreda, jerbo im je drvo šupljikasto i krupno (grubo). No l´hu se da je dobro dokazaiio, da bolji uvjeti rastenja pospješuju u Europi, osobito u Belgiji, njiliov tako brzi razvitak i njihovu i^ivrstoću i jtikost znafcno povećavaju. Njiiiov ljetni i jesenski ´prirast fcraje mnogo dulje, nego li u Americi, gdje je velika ljetna vrućina, pa jer jesenski slojevi sastoje od najžilavijega, najčvršćega ustrojstva bilja, tako je onaj razvitak američke vrsti hrastova u Belgiji teorctiČno opravdan, kao što su to sravnjivajući pokusi vrlo jasno dokazali. Vrsti američkih hrastova, koje šumara najviše zanimaju, nisu nipošto one (vrsti), koje najviše nasim europskim lu´astovom nalikuju i kao i naši dozrevaju, te drvo velike eiene pružaju. Ovako vi hrastovi rastu u Europi dosta kržljavo na dobrih i svježih zemljištih, g´Ije ih naži hrastovi vrlo nadkriljnju u prirastu. Ovi su hrastovi veoma običncs naravi, kojim malo treba, a svake druge godine plod nose. le su veoma ^anluiivi za evropskoga Šumara. Crveni američki hrast n\i^to rapidno na dubokom i nješto svježom zemljištu, no na zemljištu vrlo shibom postaje njegovo drvo ("ežko i tvrdo, a stablo niče od žira, koji j^-otovo svake godine rodi. Bkrletni hrast (coeein<´a) ima od itrllike ista svojstva, ali zahtteva malo slabiju zemlju. Njegovo je drvo mnogo hnije i čvršće, te se može upotrebiti ne sanm za obično radnje, već i za luxuriozne stolarske radnje. Hrast ambigua, podnoseć najveću studen, tvrd je te obrašten obilnom i trieslovitom korom. No najviše se zanemarivalo drvo močvai-noga hrasta. Močvarni hrast, koji je mnogo rasprostianjen po Beiglji, veoma je (rajau. Ovo vitko drvo. koje veoma rapidno raste na svje/em pješ´anom {lu, kultiviralo se u Njemačkoj i u Belgiji pomiješano s Quercus poduncnlata. Dimeusije močvarnoga hrasta i u debljini i u duljini osigurale su mu kud i kamo ve/´u piednost prod peduncuhitom ; razlika u dimensiji dosizahi je kadkada u prdog močvaru )mii hrastu omjer "2 i 1. N;t, ])j(>skovita, dapaće suhu zemljištu raste jošte s uspjehom hrast s lišćem, koje je slično vrbovu lišću; drvo mu, istina, ne vrijedi nniogo, no kora nm je dosta važna. Trieslov hra.^t proizvadja imuJi^-o triodovino, koja se u velike upotrebljava, no nijc mu svako zemljište povoljno. Hrast heterophvlla i imbrieavia imadu dobro drvo i koru, a rastu na srednjem zeuiljistu - jošte su malo rasprostranjeni, a pokuso o kakvoći njihova drveta trebalo bi nastaviti. |
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 277-— Svi ;unv;rićkt hi-astovl lako se odgajaju u razsadnicima, samo im treba dati doata prosfora i čuvati ih od kunića, koji su im veoma pogibeljni. KUšh-e se posvema dapaet; juy onda, kad su vee posvema razviti^ a porastu odma, rekao bih, eve to više, eiai yn veći. Stabla se naplodjuju .´rama, i;iuzevši rnor-Varni hrast, za koji se nezna joštc, da bi od ujega bilo naravnih sadjenica, prem da je njegov zir plodan i u sjemcitištc poi^adjen ospjeva vrlo dobro. Jednom riečju : resultati sadjenja i gojenja ameriGkoga hrasta u Belgiji vrijedni su pažnje i BaBljedovanja^ osobito u onim zemljama, gdje je duboko tlo prelako, a da bi naše vrsti brestova na njem uspjevati mogle ^ gdje je studen preostra, a da bi na njem mogao sigurno uspjevati kesten ili gdje je tlo presuho za bukvu, rj-* ^ B o i s". Krajiška investieionalna zaklada. Njegovo cesarsko i kraljevsko ai3oštol8ko Veii(5anstvo blagoizvoljelo je previšnjim riešenjem od 10. svibnja 1889. XYnr. izvanredni proračun o dohodcih iz prodaje´drva u investionalne svrhe i o upotrebljenju istib godine 1889. u vojnoj krajini, sjedinjenoj s Hrvatskom i Slavonijom, premilostivo odobriti kako sliedi: A. Dohodak; od šumskih dohodaka 2,511.000 for., od brodarstvenib pristojba komorske splavnlce na ušću Bosuta u Savu 6000 for., od kamata 60.000 for. Ukupno 2,577,000 for. te dodav svotu prenosa od godine 1888. od 5,688.225 for. skupa 8,265.225. B. Upotrebljivanje: obdi upravni troškovi 234.720 for., željeznice 3,487,050 for., investicije autonomne uprave 1,014 600 fov. Skupa 4,7S6.3 70 for. — Njegovo ces. i kralj, apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim rieŠenjem od 2. svibnja 1889. uz previsnje odobrenje premilostivo uzeti na previšnje znanje rukovodni izkaz i računarski zaključak sjedinjene krajiške imovne uzgojne i obrazovne zaklade za godinu 1888., zajedno s izpiti>im obnašaŠ^em pregleđuoga povjerenstva, nemanje i uspjeh preduzetoga po rečenom povjerenstvu skontriranja gotovine i vriednosti>ih papira upitne zaklade. Ovaj ra{Sunarski zaključak izkazuje preostatak zaklade koncem, prosinca 1887. u gotovom novcu for. 21,389´07, u vriednostnih papirih fr. 2,703.250, u nekretnostih for. 30 000. Ukupno for. 2,754.639-07. K tomu prihod godine 1888. for. 116.805*47, što čini ukupno for. 2,871.444-54. Odbiv izdatak sa fr. 107 666 24, ostaje stanje zaklade koncem godine 1888. fr. 2,763.778-30 i to : u gotovom novcu for. 30.528´30, u vriednostnih papirih for. 2,703.250, u nekretnostih for. 30.000. Ukupno for. 2,763.778-30 — Nadalje je Njegovo ces. i kr. apostolsko Veličanstvo istim previšnjim rieŠfujern prebJagostivo udostojalo podieliti previšnje Svoje odobrenje VIII. godišnjem proračunu o dohodcih pomenute zaklade i njihovoj uporabi u godini 1889.. u kojem se stanje glavnice izkazuje sa for. 2^733.250 s prihodom od for 115.823´15, a &a potroškom a) sa postojalo ugarsko-krajiško područje sa for, 420´05, b) za bivšu varaždinsku krajinu te za gradove Senj i Sisak sa for. 20.306-14, e) za sjedinjeno s Hrvatskom i Slavonijom god. 1881. krajiško područje sa for. 96.096-96. Ukupno for. 115.823-15. I^agradjen lugar. Mate Hećimović, lugar otočke imovne ob<^ine a službujući u I^avljanih sisačke kot. šumarije, iztaknuo se svojim osobito revnim i točnim službovanjem, livatajuć i progonee kriomčtire sa šumskimi proizvodi, u toj mjeri, da je u svojem osobniku priznanje zaslužio, a osim toga nagi-adilo ga je zastupstvo pomenute imovne obćine sveobćega primjera radi sa pet dukata u zlatu. Ovo dajemo rado na znanje cieiom pazlteljuom osoblju, žele<5i, da bi i mnogi drugi trsili se svoju službu savjestno, revno i točno obavljati, kao što jim je i sbilja dužnost, ter da budu sličnim načinom nagradjeni kap i revni Mate Hećimović. Ubijen vlastelinski podšumar. Javlja nam naš eienjeni dopisnik iz Slatine sliedcči uosretui dogodjaj, priperivši se dne 10. travnja t. g. Isti dan naime išao j.e vlastelinski podšumar Iva n Javo r ni k s lugarom iz; šumskoga biijcvišta zidanim šumskim putem kući u Viroviticu. Putem sretoše ovu dvojicu četiri nepoznata Čovjeka, |
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 278 — od kojih je jedan imao na ramenu ved iiabitu pušku, doČfm su ostala trojica imala takodjer puške^ im pod kabanicom sakrivene. Na upit vlastelinskoga podšumara Javornika , koji je imao pri sebi samo Štap, da gdje je ovim ijudem pašnš od puške, odvrati mu jedan od istib, skočiv ]iati-ag, sa bitcem iz puške u prsa: evo ti pašuš. Nesretni podšumar sruši se odmah mviav. Lugar imajuć uza se nenabijenu pušku, morao je istu na zapovjed lopova odmah baciti i zajedno s njima prilično daleko u šumu otići. Zlikovci htjedoše i siromaka lugara ubiti, mi na veliko moljakanje pustiše ga isti na slobodu. Doduše ovaj žalostni dogodjaj SitalJ smo već i u domaćih dnevnih listoviU pred njeko vrieme, nu ipak priobćujemo ga i u našem organu po viesti našega štovanoga dopisnika i družtvenoga člana g. I. A., da služi ozbiljnom opomenom Šumarskom i paziteljnom osoblju, da bude oprezno, kada Šumu obilazi i da se čuva po mogućnosti svake pogibelji, koja žalibože prieti imenito u ´zabitnih Šumah. Konačno nam je primjetiti i to, da su po vještih u javnih glasiUh ovi zlikovci u virovitičkoj županiji po svoj prilici po oružnicih pohvatani i neće zasluženoj kazni izbjeći. Poučno putovanje slušatelja gospod. šumar, učilišta u Križevcih. Dne ´20. svibnja t. g. u jutro krenuše naši mladi gospodari i šumari na poučno putovanje. Gospodare nadvode učitelji gg. A. Lenarči ć i M. Grabo , a Šumare g. prof. Šumarstva V, Kiseljak . Gospodari krenuše u Istru i Goricu primorsku, ter će doprieti do Mletaka, Šumari pako u gorski ko/ar hrvat. Primorja, na eabarskn gospoštiju, Eieku i do Trsta. 0 veoma zanimivoj ekskurziji šumara dobiti (´^.emo u svoje doba izviešćc, ter ćemo ga objelodaniti u našem organu. Žt^l.mo jim sretan put i povratili se s mnogim koristnim i probitačnim, Što će vazda mladićem u živoj uspomeni ostati i u prak tičnom životu dobro doći. Vuk ubijen u selu. U noći 5. travnja t, g. doskitao se je vuk u selo d. Vrbu u obćini Trnjanskoj, to stao na razkri/je i pof-eo zavijati. SetJMk Dardalić, inače poznat lovac, ustane iz postelje, te uzev pušku ubije vuka, koji nije više od 20 koraka od ))jega udaljen bio Taj vuk bio je srednje veli -ine i licpe tamne dlake. Kod nas to nije ništa novo, jer vuci zabitnija sela, osobito za vrieme parenja, valjda na lavež pasa, često poh^idjaju. L St. Živice od trnovke ili gledičije. Potrebite sadnice za živicu (živi plot) možemo odgojiti iz sjemena od gledičije ili se mogu u tu svrhu nabaviti već gotovo sadnice iz svake veće trgovine sjemenja. Ako se želi sadnice iz sjeiriena izvoditi, onda se sjeme od gledičije posije u mjesecu travnj u u kakav zemljom napunjen sanduk (škrinja, slažinu), a može se sjeme i u prostom posijati. U potonjem slučaju treba na dot čuom prostoru ponačin´-ti brazde na 4 palca razdaleko jednu od druge^ sjeme u brazde posijati i rahlicom na Va palca pokriti (zagrniti). Iznikavše biljke presade se dojdućega proljeća na 1 stopu razdaleko. Kroz zimu valja ovakove presadjenice slamom pokriti, da nebi postradale od ljute zime ili mrazova; kasnije netreba to, buduć starije biljke mogu odoljeti i svakrj ciči i mrazu. Čim ovakove razsadnice ojačaju (3 — 4 g ;d.) mogu se odmah u opredieljeuu svrhu rabiti. Živice od gledičije (koja dobro uspieva i \i sjevernoj Njemačkoj, a u južnoj Fraucuzkoj rodi sjemenom) vrlo su guste i sbog dugačkih, šiljastih i jakih tnija neprohodne. Drvo od gledičije u mnogom je boljo od bagremova (.Robinia Pseudoacaeiaj, a za živicu od gledičije prikladnija je od bagremove, buduć so ona svojimi vriežami (Wurz6lspro8scn) nerazvrieži kao bagrem, koji je takodjer prikladan za živice oko dvorišta, ali »e oko vrtova ili vinograda, pošto njegovi živici (mlazovi) niču i oaud, kud netreba. |
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 279 —\ Za odgoj živice od glodiSije treba ovako postupati : Sadnice ili presadnice treba oko prostora, koji se hoće živicom ograditi, u dva naizmjenična reda (kako nazočan lik pokazuje) posaditi. m # a 0 m Redovi ti´eba da su razdaleko jedan od drugoga 30 centiin. Šest sadnica dosta je na 1 metar dužine. Sadnice treba orezati na pet do šest okaca, a prema tomu treba jim žile podsjeći, pa jili onda posaditi. Kako vrieme dozvoli u proljeću, treba glediČija saditi. Još bolje je, ako se posadi ujesen. Nesmije se dozvoliti, da ograda zaraste u korov, nego se mora pUeviti, kad god bude potrebito. Prve godine treba presadjene sadnice zaliti na sušnom vremenu i to najbolje s, večera. Svakog proljeća treba prošlogodišnje lletoraste skratiti, orezati za jednu trećinu, dok ograda (živica) nedostigne željenu visina. Živice od glediČije prednjače živieam od glogovine i tim, što glogovinu Često napada gusjenica, takozvani „glogovnjak " (Weissling, Papilio crataegi). koji svoje leglo u bielih mošnjah na glogovini zaprede, te odtud mogu gusjenice prelaziti nu voćke 1 ondje štetu počiniti, Y, K. Tehnička srednja škola u Sarajevu. Čitamo u ^jOeaterreicliiscbe Forst- Zeitung" od SI. svibnja t, g. br. 22. sliededi natječaj, kojega je razpisala zemalj. vlada za Bosnu i Hercegovinu: Početkom školske godine 1889./90. otvoriti će se u Sarajevu tehttlČka sredllja Škola odjelom za graditeljstvo i šumarstvo. Na istom zavodu imaju se popuniti sliedeća mjesta; e) Mjesto zavodskoga ravnatelja s plaćom godišnjih I4OO for., stanarinom 300 for. i doplatkom aktivnim od 400 for. god, " b) njekoliko mjesta učiteljskih koli na ođjelu za graditeljstvo, toli i c) na odjela za Šumarstvo istoga zavoda s plaćom godišnjih 1000 for., stanarinom 200 for. i aktivnim doplatkom od 300 for. god. Tko hoće da poluči jedno od ovih mjesta, imenito pod a) i b), ima dokazati, da je svršio tehničku visoku školu, a ona pod c) da je višje koje šumarsko učilište iiiučio i položio dzžavni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja; nadalje natjecatelji naročito glede mjesta pod b) i e), da su razmjerno već dulje vremena bili u praktičnoj službi koli graditeljstva, toli i šumarstva. Nadalje imaju natjecatelji vjerodostojnimi izpravami dokazati, da razumiju osim njemački takodjer i bosanski (srbski ili hrvatski) zemaljski jezik^ ili pako koji drugi u nionarkiji običajni slavjanski jezik u govoru i pismu u t.)liko, da mogu u potonjem slučaju bosanski zemaljski jezik u najkraćem vremenu naučiti i s njime se služiti. Primjećuje se, da je zavodski ravnatelj dužan osim svojih ravnateljskih poslova njekoliko sati tjednom predavati, i to barem iz jednog učevnog predmeta. Odnosne sa svimi potrebitimi izpravami obložene molbcnice imaju se najkasnije do konca lipnja t. i^. n:i zemaljslai vladu za Bosnu i llereegovinu upraviti. Na ovaj natječaj upozorujono naše gradjcvne tehniko i domaće šumare, da svdju sreća u susjednoj Bosni i Hercegovini pokušaju. |
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 44 <-- 44 --> PDF |
280 -J L3 S 0 ^ a ] * Cl w.EC02CC EOE>i;OC´4^O:O2C0 SNtii ociooscricr^ O´tocni-j´>f^!r;0cr>cyo-a~-t0 00 ^ to ^ — cc ;?´ ^1 to 1 o5 i ^ c^ ^ tC´tC4-^-*^02*-*!-*-^~^i---Ttoc;co*3aiCOOCL> | 1 1 f^-GOC0003a:- a>< 5^ o. g- u S 0 CP? 1 o 1 i11 H 0 O ĆZ>< CP N O cn tf^ O cc k^ 1 e;si i—i . CD O te te c; i-t Oi to —i J^ ;C r-i Oi H- »C». o ^ oo coOJco :. t´ c; tC´ 1 1 to 02 1 L! i-*02ifc^t-´Cr´005´<3=C:00*J O ^-3C5=:DOTCCf-^OtCoOOD»-´-vJ ^ TC´tcoooiC´t^aii^^ostf^c^bocT´Oooi k_i-j :L)MOOOOOO^iCC>OCDhOO(>0-JtOCri CL>O0D´^-J02t0?f^*^000no- CJ« 05 to 4^ ^ O IM ´ lil i o: to :L> bO to cc )—´ 405 o> Cni i 1 ItOi^^OOOOl lw-IOC O = a o »^3 00 5" 1 Pu ^ H i N CP to O o 1 00 -f- tL> cc 1 o :c i 1 1 1 1 §1 1 lui-o^OJiGC — Oii—1 ´tOtOli´ CO 1 00 *3 te 4^ 05 (X -1 Oi 1 —T t-t 1 >c^ \ LC´0´OOOJ02´—-^COC^I cc — 1 Ci 1 1 1 ; { 1 1 1 1 1 1 1 1 1 t- K) -0 00 H-i C-" -0 cc I´ i—^ Oi Cn tJ^ 3|l 1 1 i 1 II 1 tOJ-tO — lOl ´-*>f^4-´ 1 1 i 1 2´ r" *=< ft> r- -^ 0 0 ^ B "^^ S (9 0 ifl 0 00 00 00 00. o o ´tr cc 00 OD »— 1 o -* l—t cc co 1 1 i M to 1 1 1 1 t>oi;o 1 1 i 1 1 1 1 1 1 1 l i 1 1 On ! cc cc ODjSvP-t tf^ to O E>0 1+- cr: ´ to to CTi "-J´ H-* to 10 1 toa:toi4^02>—iOc^::?i´-´too5.—1 r-^ 0^-OtOC0003f—^C^OSOtOt O "^l 1 )~* tOi-sCnOi-^ CO OilO O 1 M^Ci»—tDtOO^f^tOeoCnOn l O iooc n os i-*i—i(X´t—´ u-lO^I-^l ooo^f-´OacDtotO´—-o-^-^ito to 1 CiJ-´H-ioObOJ^jOihf-cnroontj:;! LO 1 OO-vlai^-(Xl000iCK´O^-^02 l 05 ^^^-tD05*-i G0<3^*^^*^ »^´Vi to C005i+-tOCn)ODaiMOt^tr:tO--C´ 4^ fc005ff^05C;- O^CnCC´CCi-i.-^iCnOC´^ltOODCD´tDOCO 0 1 B o B_ o a o fl) ti (D H (D (D (D 0 1 CD o CP o H´ CP -^"1 1 O 03 OO M O M^ <: to cc "» to 05 MI^ ^O Oi 1-^^ ´ji to ^P^ ccc tOtOrOOO if-OJ^^C^OJH^*^^^! 05 ^´^!+"r´"^´^^^>^to:r-tr>oo^ to Ji *3 Oi Cc OC C/: IO 4^ M^ Oi O ti- 4- — 1 0´´ ´X) Cn O´ to X )-t -1 C:J? -4 J- co 1 (X> J3 to CO Hi- CTi to ^ C; to :L"-X´ co ^^- ´J:> 1 -] CP .n- 8 i—1 wO o1 |