DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 274 —


popust i viio povoljne uvjete. I ovom prigodom pokazao se jo opet dostn nepo


voljan uspieh.


U svemu stiglo je samo pet ponuda, a to:


Vladislav Olivieri, trgovac iz Senja, ponudio je za hrpu br. 11. srcz


Dola c na 700 jelovih stabala od 1617 m^ — 2 for. 50 n5. po jednom m´^ jzkličua
pako ciena je 2 for, 01 nove.
Za istu hrpu ponudila je drvarska tvrdka Vidma r i Rogi o iz Sv. Jurja (kod
Senja) 2 for. Gl novč. po jednom m^, koja potonja pOlu^da bje i prihvaćena."
Marko Biondić, trgovac iz Kompolja^ stavio je ponudu za srez Smrčevac


— 200 bukovih stabala sa 401 m^ 2 for. po jednom m"^, izklična pako ciena iznosi
2 for. 25 nč. Nadalje ponudi isti drvotržac za srez Mrsinj , 100 bukovih stabala,
od 243 m^ ´— 2 for. po jednom m´^, izklična ciena je 1 for. 98 n5.
Konačno stigla je ponuda tvrdke Samuel i Herman Kramer h Karlovca
za srez Kompoljsk i Vr h sa 2740 hrastovih stabala sadržinom od 2740 m´^ sa 6
for, i 4 for. po jednom m´"*, a izklična ciena iznaša 5 for. 13 nov6.


Osobne viestL


Promjene kod uprave imovnih obeina. Kod krizevačke imovne obćine
promaknuti su dosadanji Šumarski vježbenici 3>i oni sije Scver i Dragutin Kala
n s na čin šumarskih pristava, prvi u definitivnom, a potonji u privremenom
svojstvu.


Kod I. banske imovne obćine imenovan je vlastelinski šumar M i 1 a n Ž i b r a t
privr. šumarskim vježbenikom.


Kod gradiške imovne obćine imenovan je izueeni šumar a dosadauji c. k. privr.
nadlugar, dodieljeu kod uredjenja bujica u Sinju (Dalmacija), Josi p Gulin , privremenim
šumarskim vježbenikom; napokon kod gjurgjevaćke imovne obćine pi´omaknuti
sa dosadanji privrem. šumarski vježbenici Josip Borijanec, Janko
GrginČan i Leo Kaderžavek na čin privrem. šumarskih pristava.


Sitnice.


Kejednaki pisar (Bostryclius disparj. Ovaj kukac kao grozna šumska neman
napada na dubove, breze, bukve, javore, jeloše (divlji kostanj) i na sve vrsti voćaka.
Nevjerojatno je, da može takav majušni kukac, kojega je ženka uviek veća, nego .Što
je mužak, a odtud mu se izvadja ime, — i najveće stablo u kratko vrieine potjve
uništiti.


On neraztoČi drvo možda sbog svoje poždrljivosti, jer tomu majušnomu kukcu netreba
mnogo hrane. Ali njegov prepreden naČin, s kojim se služi, da svojim lićinkam
u drvu potrebitu hranu priskrbi, čine ga groznim nemauom za šumu. ´ženka bo probuši
izvana razite prohode u stablo, te timi prohodi prereze s o č n i c e (mlicčnice,
vaša propria. Saflgange) i tad ulazi u drvo. Cesto ima takav prohod prama gore i
dolje još i nuzgrcdnih prohoda, a u svaki prohod poležc ženka svoja jajašca, kadkad
po više na istomu mjestu.


Sbog tih bušotintl navrnc mezgra iz sočnica. pištiti u prohode, te se ondje skrntne
i onda ac ličinke s njom hrane.
Žalibože neima sredstva, 8 kojim se bi mogle te grozne tariSnme miištiti, ako se
jednoč ugnjezde.




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 39     <-- 39 -->        PDF

; — 275 —


Kukac pojavlja se u mjesecu svibnju, a već u jeseni razori i najliepše stablo, kad
ga napadne.


Uđje se takav kiikac pojavi, neće biti druga lieka, nego da odmah napadnuta
stabla izsječemo i drvo od takovib zaraženib stabala bezuvjetno Što prije spalimo, da
se na ovaj ua6in clelo leglo nništi, V. R,


Bagude kao neprijatelji češera kod češernjaka (Ooaiferae.) Poznato je,
da množina životinjica napada šumsko drveće, te ga ošt ćuju. Ali imade i takovih
biiguda, koje navaljuju i na češere od ćešernjaka (Zapfcnbaume). te jih manje više
kvare. Neke vrsti metnljica kao lićinke pod pomažu ovakovo oštećivanje Češera ^ a
ovamo brojimo metuljca. ,.Gr a p b o 1 i t ha s tr ob i 1 e 11 a", koji još podpuno nedozrele
smrekove češere svojimi JMJaSci oblaže. Žućkaste gusjenice sprvine izprobuše šipurinu
(Spindel)j a posHe nagrizaju podanak od ijuštica, te i iste sjemenke.


Ovakove gusjenice zakukulje se tekar n prolieću, a pojave se u svibnjulipnju u podobi leptira.


Od j,Phyci s abietella " ćetrnaesteronoga, prljavo zelenkasta, skoro ervenosmedja
gusjenica sa podužnom prugom i sa nekoliko čekinja na svakom kolutcu tieJa
glodje ne samo sjemenke, nego takodj-r i IjuŠtice. Žderanje ovakove gusjenice upo^
znaje se timj što iz ukrivJjenih češera izlazi pogan i smola, a pozna se i po načinu
glodanja, buduć su pojedine Ijuštice s jedne 1 s druge strane tako oglodane Ili obrstite,
da preostane samo komadić od srednjeg rebra i ovrška nalik na kotvu (sidro). Ovakovi
ostanci od Ijuštica, razpadaju se vrlo lahko.


Gusjenice sakrivan se u jeseni pod krovlnu tla, gdje prezime u klimavom zapredku,
te se zakukulje u dojdućem proHeću. Leptir leprši koncem lipnja do polovice
srpnja, te snese jajašca osim u smrekove češere i babuške joŠ i na smrekove i jelove
ijetoraste.


Ephestia eluttela napada, boi ove, a Anobium abietis i jelove eežen´.
Prvi metulj leprŠi u Hetu na izmaku i snese samo po jedno jajašce u jednogodišnje
borove češere. Beznoga ličinka zaknkulji se u nutri, a postavši kukac izplazi iz češera
okruglim letom (rupicom) prije, nego sfo češer na tlo opada Potonji metulj snese
množinu jajašca na jelove češere početkom liefa, to ovakovi češeri počimaju bolovati
(kunjati), puštajuć smolu izmedju ljusaka i napokon opadaju. Ličiiikc oglodaju šipunnu
i ljuske na dnu, žderu preko zime na tlu ležoće češere, to se tako u dojdučem proiieću
preobražavaju (metamorfosiraju). V. R.


Zaključni račun mirovinske zaklade činovnika imovnih občina za godinu
1888.
A) U g 0 t o V u.


Primitak:


10 ^´jj prinos imo\nih obćina od plaća Činovnika for. 4 454.^ prinos
činovnika sjednem trećinom povišene jilaro j, 074*90
kamate od uloženih aktivnih glavnica . . . „ 2,516´18
unišle globe činovnika imoA^iih občina i utržak
zapiieujenih i prodanih predmeta .,.., „ 89 -—


Iznos . . „ 7,734-08


k tomu ostatak gotovine od 1887, god. ...,, . 215´40Y2


Ukupno 7~^, 7y94M8^/7


Izdatak:
uložene aktivne glavnice . \ . , . , -j , 5,546´78
k tomu blagajnički ostatak koncem 1887. god. . „ 2.402´70Y2
Ukupno , „ 7,949=48 ^/»




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 276 —


B) U vriednostnih papir i ti.


Primitak :


blagjijuički ostaUik, godine 18H7. ... . fVu´. 53.G50.—
tečajem 188b. nabavljeni vrieduostiii efekti . , „ 18.000.—
Iznos . . „ 71.G50.—


Izdatak:
tečajem 1888. god. izdani vriednostni efekti . „ 11.100.—
Ostaje dakle koueem 1888. god :
a) u državnih obvez. srcbr. rente for. 10.500
b) u državnih obvez. papir, rente ,. 4G.300
c) u brv.-alav. zemljora;;foretnicab ,, 3,750 For. 60.550


Sjevero-američki hraatovi dovoljno već poztiati svakoimi, koga zanima koristnn
iivoznina^ mogu postati za naSt; predjele pravim javorom novih j^uniskih proizvoda.
Oni nisu dovoljno pioučeni u tcun pogledu, jer se ^na samo to, da su licpi
^Njihovo drvo, koje je inače jako i i^vr^to, rnbi se r\ Americi samo za takove potrebe,
za koje se kod nas upotrebljava drvo drugoga razreda, jerbo im je drvo šupljikasto
i krupno (grubo).


No l´hu se da je dobro dokazaiio, da bolji uvjeti rastenja pospješuju u Europi,
osobito u Belgiji, njiliov tako brzi razvitak i njihovu i^ivrstoću i jtikost znafcno povećavaju.
Njiiiov ljetni i jesenski ´prirast fcraje mnogo dulje, nego li u Americi, gdje je
velika ljetna vrućina, pa jer jesenski slojevi sastoje od najžilavijega, najčvršćega ustrojstva
bilja, tako je onaj razvitak američke vrsti hrastova u Belgiji teorctiČno opravdan, kao
što su to sravnjivajući pokusi vrlo jasno dokazali.


Vrsti američkih hrastova, koje šumara najviše zanimaju, nisu nipošto one (vrsti),
koje najviše nasim europskim lu´astovom nalikuju i kao i naši dozrevaju, te drvo velike
eiene pružaju. Ovako vi hrastovi rastu u Europi dosta kržljavo na dobrih i svježih
zemljištih, g´Ije ih naži hrastovi vrlo nadkriljnju u prirastu.


Ovi su hrastovi veoma običncs naravi, kojim malo treba, a svake druge godine
plod nose. le su veoma ^anluiivi za evropskoga Šumara.


Crveni američki hrast n\i^to rapidno na dubokom i nješto svježom zemljištu, no
na zemljištu vrlo shibom postaje njegovo drvo ("ežko i tvrdo, a stablo niče od žira,
koji j^-otovo svake godine rodi.


Bkrletni hrast (coeein<´a) ima od itrllike ista svojstva, ali zahtteva malo slabiju
zemlju. Njegovo je drvo mnogo hnije i čvršće, te se može upotrebiti ne sanm za obično
radnje, već i za luxuriozne stolarske radnje.


Hrast ambigua, podnoseć najveću studen, tvrd je te obrašten obilnom i trieslovitom
korom.


No najviše se zanemarivalo drvo močvai-noga hrasta. Močvarni hrast, koji je
mnogo rasprostianjen po Beiglji, veoma je (rajau. Ovo vitko drvo. koje veoma rapidno
raste na svje/em pješ´anom {lu, kultiviralo se u Njemačkoj i u Belgiji pomiješano
s Quercus poduncnlata. Dimeusije močvarnoga hrasta i u debljini i u duljini
osigurale su mu kud i kamo ve/´u piednost prod peduncuhitom ; razlika u dimensiji
dosizahi je kadkada u prdog močvaru )mii hrastu omjer "2 i 1. N;t, ])j(>skovita, dapaće
suhu zemljištu raste jošte s uspjehom hrast s lišćem, koje je slično vrbovu lišću; drvo
mu, istina, ne vrijedi nniogo, no kora nm je dosta važna.


Trieslov hra.^t proizvadja imuJi^-o triodovino, koja se u velike upotrebljava, no nijc
mu svako zemljište povoljno. Hrast heterophvlla i imbrieavia imadu dobro
drvo i koru, a rastu na srednjem zeuiljistu - jošte su malo rasprostranjeni, a pokuso o
kakvoći njihova drveta trebalo bi nastaviti.




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 277-—
Svi ;unv;rićkt hi-astovl lako se odgajaju u razsadnicima, samo im treba dati doata
prosfora i čuvati ih od kunića, koji su im veoma pogibeljni. KUšh-e se posvema dapaet;
juy onda, kad su vee posvema razviti^ a porastu odma, rekao bih, eve to više,
eiai yn veći. Stabla se naplodjuju .´rama, i;iuzevši rnor-Varni hrast, za koji se nezna joštc, da
bi od ujega bilo naravnih sadjenica, prem da je njegov zir plodan i u sjemcitištc
poi^adjen ospjeva vrlo dobro. Jednom riečju : resultati sadjenja i gojenja ameriGkoga
hrasta u Belgiji vrijedni su pažnje i BaBljedovanja^ osobito u onim zemljama, gdje je
duboko tlo prelako, a da bi naše vrsti brestova na njem uspjevati mogle ^ gdje je
studen preostra, a da bi na njem mogao sigurno uspjevati kesten ili gdje je tlo presuho
za bukvu, rj-* ^ B o i s".


Krajiška investieionalna zaklada. Njegovo cesarsko i kraljevsko ai3oštol8ko
Veii(5anstvo blagoizvoljelo je previšnjim riešenjem od 10. svibnja 1889. XYnr. izvanredni
proračun o dohodcih iz prodaje´drva u investionalne svrhe i o upotrebljenju
istib godine 1889. u vojnoj krajini, sjedinjenoj s Hrvatskom i Slavonijom, premilostivo
odobriti kako sliedi: A. Dohodak; od šumskih dohodaka 2,511.000 for., od brodarstvenib
pristojba komorske splavnlce na ušću Bosuta u Savu 6000 for., od kamata


60.000 for. Ukupno 2,577,000 for. te dodav svotu prenosa od godine 1888. od
5,688.225 for. skupa 8,265.225. B. Upotrebljivanje: obdi upravni troškovi 234.720
for., željeznice 3,487,050 for., investicije autonomne uprave 1,014 600 fov. Skupa
4,7S6.3 70 for. — Njegovo ces. i kralj, apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim
rieŠenjem od 2. svibnja 1889. uz previsnje odobrenje premilostivo uzeti na
previšnje znanje rukovodni izkaz i računarski zaključak sjedinjene krajiške imovne uzgojne
i obrazovne zaklade za godinu 1888., zajedno s izpiti>im obnašaŠ^em pregleđuoga
povjerenstva, nemanje i uspjeh preduzetoga po rečenom povjerenstvu skontriranja gotovine
i vriednosti>ih papira upitne zaklade. Ovaj ra{Sunarski zaključak izkazuje preostatak
zaklade koncem, prosinca 1887. u gotovom novcu for. 21,389´07, u vriednostnih papirih
fr. 2,703.250, u nekretnostih for. 30 000. Ukupno for. 2,754.639-07. K tomu
prihod godine 1888. for. 116.805*47, što čini ukupno for. 2,871.444-54. Odbiv izdatak
sa fr. 107 666 24, ostaje stanje zaklade koncem godine 1888. fr. 2,763.778-30
i to : u gotovom novcu for. 30.528´30, u vriednostnih papirih for. 2,703.250, u nekretnostih
for. 30.000. Ukupno for. 2,763.778-30 — Nadalje je Njegovo ces. i kr.
apostolsko Veličanstvo istim previšnjim rieŠfujern prebJagostivo udostojalo podieliti previšnje
Svoje odobrenje VIII. godišnjem proračunu o dohodcih pomenute zaklade i njihovoj
uporabi u godini 1889.. u kojem se stanje glavnice izkazuje sa for. 2^733.250
s prihodom od for 115.823´15, a &a potroškom a) sa postojalo ugarsko-krajiško
područje sa for, 420´05, b) za bivšu varaždinsku krajinu te za gradove Senj i Sisak
sa for. 20.306-14, e) za sjedinjeno s Hrvatskom i Slavonijom god. 1881. krajiško
područje sa for. 96.096-96. Ukupno for. 115.823-15.
I^agradjen lugar. Mate Hećimović, lugar otočke imovne ob<^ine a službujući u
I^avljanih sisačke kot. šumarije, iztaknuo se svojim osobito revnim i točnim službovanjem,
livatajuć i progonee kriomčtire sa šumskimi proizvodi, u toj mjeri, da je u
svojem osobniku priznanje zaslužio, a osim toga nagi-adilo ga je zastupstvo pomenute
imovne obćine sveobćega primjera radi sa pet dukata u zlatu.


Ovo dajemo rado na znanje cieiom pazlteljuom osoblju, žele<5i, da bi i mnogi
drugi trsili se svoju službu savjestno, revno i točno obavljati, kao što jim je i sbilja
dužnost, ter da budu sličnim načinom nagradjeni kap i revni Mate Hećimović.


Ubijen vlastelinski podšumar. Javlja nam naš eienjeni dopisnik iz Slatine
sliedcči uosretui dogodjaj, priperivši se dne 10. travnja t. g. Isti dan naime išao j.e
vlastelinski podšumar Iva n Javo r ni k s lugarom iz; šumskoga biijcvišta zidanim
šumskim putem kući u Viroviticu. Putem sretoše ovu dvojicu četiri nepoznata Čovjeka,




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 278 —


od kojih je jedan imao na ramenu ved iiabitu pušku, doČfm su ostala trojica imala
takodjer puške^ im pod kabanicom sakrivene.


Na upit vlastelinskoga podšumara Javornika , koji je imao pri sebi samo
Štap, da gdje je ovim ijudem pašnš od puške, odvrati mu jedan od istib, skočiv
]iati-ag, sa bitcem iz puške u prsa: evo ti pašuš. Nesretni podšumar sruši se odmah
mviav. Lugar imajuć uza se nenabijenu pušku, morao je istu na zapovjed lopova
odmah baciti i zajedno s njima prilično daleko u šumu otići. Zlikovci htjedoše i siromaka
lugara ubiti, mi na veliko moljakanje pustiše ga isti na slobodu.


Doduše ovaj žalostni dogodjaj SitalJ smo već i u domaćih dnevnih listoviU pred
njeko vrieme, nu ipak priobćujemo ga i u našem organu po viesti našega štovanoga
dopisnika i družtvenoga člana g. I. A., da služi ozbiljnom opomenom Šumarskom i
paziteljnom osoblju, da bude oprezno, kada Šumu obilazi i da se čuva po mogućnosti
svake pogibelji, koja žalibože prieti imenito u ´zabitnih Šumah.


Konačno nam je primjetiti i to, da su po vještih u javnih glasiUh ovi zlikovci
u virovitičkoj županiji po svoj prilici po oružnicih pohvatani i neće zasluženoj kazni
izbjeći.


Poučno putovanje slušatelja gospod. šumar, učilišta u Križevcih. Dne
´20. svibnja t. g. u jutro krenuše naši mladi gospodari i šumari na poučno putovanje.
Gospodare nadvode učitelji gg. A. Lenarči ć i M. Grabo , a Šumare g. prof. Šumarstva
V, Kiseljak . Gospodari krenuše u Istru i Goricu primorsku, ter će doprieti do
Mletaka, Šumari pako u gorski ko/ar hrvat. Primorja, na eabarskn gospoštiju, Eieku
i do Trsta. 0 veoma zanimivoj ekskurziji šumara dobiti (´^.emo u svoje doba izviešćc,
ter ćemo ga objelodaniti u našem organu. Žt^l.mo jim sretan put i povratili se s mnogim
koristnim i probitačnim, Što će vazda mladićem u živoj uspomeni ostati i u prak tičnom
životu dobro doći.


Vuk ubijen u selu. U noći 5. travnja t, g. doskitao se je vuk u selo d. Vrbu u
obćini Trnjanskoj, to stao na razkri/je i pof-eo zavijati. SetJMk Dardalić, inače poznat
lovac, ustane iz postelje, te uzev pušku ubije vuka, koji nije više od 20 koraka od
))jega udaljen bio Taj vuk bio je srednje veli -ine i licpe tamne dlake.


Kod nas to nije ništa novo, jer vuci zabitnija sela, osobito za vrieme parenja,
valjda na lavež pasa, često poh^idjaju. L St.


Živice od trnovke ili gledičije. Potrebite sadnice za živicu (živi plot) možemo
odgojiti iz sjemena od gledičije ili se mogu u tu svrhu nabaviti već gotovo sadnice iz
svake veće trgovine sjemenja.


Ako se želi sadnice iz sjeiriena izvoditi, onda se sjeme od gledičije posije u
mjesecu travnj u u kakav zemljom napunjen sanduk (škrinja, slažinu), a može se
sjeme i u prostom posijati. U potonjem slučaju treba na dot čuom prostoru ponačin´-ti
brazde na 4 palca razdaleko jednu od druge^ sjeme u brazde posijati i rahlicom na
Va palca pokriti (zagrniti). Iznikavše biljke presade se dojdućega proljeća na 1 stopu razdaleko.
Kroz zimu valja ovakove presadjenice slamom pokriti, da nebi postradale od
ljute zime ili mrazova; kasnije netreba to, buduć starije biljke mogu odoljeti i svakrj
ciči i mrazu.


Čim ovakove razsadnice ojačaju (3 — 4 g ;d.) mogu se odmah u opredieljeuu
svrhu rabiti.


Živice od gledičije (koja dobro uspieva i \i sjevernoj Njemačkoj, a u južnoj
Fraucuzkoj rodi sjemenom) vrlo su guste i sbog dugačkih, šiljastih i jakih tnija neprohodne.
Drvo od gledičije u mnogom je boljo od bagremova (.Robinia Pseudoacaeiaj,
a za živicu od gledičije prikladnija je od bagremove, buduć so ona svojimi vriežami
(Wurz6lspro8scn) nerazvrieži kao bagrem, koji je takodjer prikladan za živice oko dvorišta,
ali »e oko vrtova ili vinograda, pošto njegovi živici (mlazovi) niču i oaud, kud
netreba.




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 279 —\
Za odgoj živice od glodiSije treba ovako postupati :
Sadnice ili presadnice treba oko prostora, koji se hoće živicom ograditi, u dva
naizmjenična reda (kako nazočan lik pokazuje) posaditi.


m


# a 0 m
Redovi ti´eba da su razdaleko jedan od drugoga 30 centiin. Šest sadnica dosta
je na 1 metar dužine. Sadnice treba orezati na pet do šest okaca, a prema tomu treba
jim žile podsjeći, pa jili onda posaditi.


Kako vrieme dozvoli u proljeću, treba glediČija saditi. Još bolje je, ako se posadi
ujesen.
Nesmije se dozvoliti, da ograda zaraste u korov, nego se mora pUeviti, kad god
bude potrebito.
Prve godine treba presadjene sadnice zaliti na sušnom vremenu i to najbolje
s, večera.
Svakog proljeća treba prošlogodišnje lletoraste skratiti, orezati za jednu
trećinu, dok ograda (živica) nedostigne željenu visina.


Živice od glediČije prednjače živieam od glogovine i tim, što glogovinu Često
napada gusjenica, takozvani „glogovnjak " (Weissling, Papilio crataegi). koji svoje
leglo u bielih mošnjah na glogovini zaprede, te odtud mogu gusjenice prelaziti nu
voćke 1 ondje štetu počiniti, Y, K.


Tehnička srednja škola u Sarajevu. Čitamo u ^jOeaterreicliiscbe Forst-
Zeitung" od SI. svibnja t, g. br. 22. sliededi natječaj, kojega je razpisala zemalj.
vlada za Bosnu i Hercegovinu:


Početkom školske godine 1889./90. otvoriti će se u Sarajevu tehttlČka sredllja
Škola odjelom za graditeljstvo i šumarstvo. Na istom zavodu imaju se popuniti
sliedeća mjesta;


e) Mjesto zavodskoga ravnatelja s plaćom godišnjih I4OO for., stanarinom
300 for. i doplatkom aktivnim od 400 for. god,
" b) njekoliko mjesta učiteljskih koli na ođjelu za graditeljstvo, toli i
c) na odjela za Šumarstvo istoga zavoda s plaćom godišnjih 1000 for., stanarinom
200 for. i aktivnim doplatkom od 300 for. god.


Tko hoće da poluči jedno od ovih mjesta, imenito pod a) i b), ima dokazati,
da je svršio tehničku visoku školu, a ona pod c) da je višje koje šumarsko učilište
iiiučio i položio dzžavni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja; nadalje
natjecatelji naročito glede mjesta pod b) i e), da su razmjerno već dulje vremena
bili u praktičnoj službi koli graditeljstva, toli i šumarstva.


Nadalje imaju natjecatelji vjerodostojnimi izpravami dokazati, da razumiju osim
njemački takodjer i bosanski (srbski ili hrvatski) zemaljski jezik^ ili pako koji drugi
u nionarkiji običajni slavjanski jezik u govoru i pismu u t.)liko, da mogu u potonjem
slučaju bosanski zemaljski jezik u najkraćem vremenu naučiti i s njime se služiti.
Primjećuje se, da je zavodski ravnatelj dužan osim svojih ravnateljskih poslova njekoliko
sati tjednom predavati, i to barem iz jednog učevnog predmeta.


Odnosne sa svimi potrebitimi izpravami obložene molbcnice imaju se najkasnije
do konca lipnja t. i^. n:i zemaljslai vladu za Bosnu i llereegovinu upraviti.
Na ovaj natječaj upozorujono naše gradjcvne tehniko i domaće šumare, da
svdju sreća u susjednoj Bosni i Hercegovini pokušaju.




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 44     <-- 44 -->        PDF

280
-J L3 S 0
^ a
]
*
Cl
w.EC02CC EOE>i;OC´4^O:O2C0 SNtii
ociooscricr^ O´tocni-j´>f^!r;0cr>cyo-a~-t0 00
^ to ^ — cc ;?´
^1
to 1
o5 i ^ c^ ^
tC´tC4-^-*^02*-*!-*-^~^i---Ttoc;co*3aiCOOCL> |
1 1
f^-GOC0003a:-3^
a><
5^
o. g- u
S 0 CP?
1 o
1
i11
H
0
O
ĆZ><
CP
N
O cn
tf^ O cc k^ 1 e;si i—i .
CD
O
te te c; i-t Oi to —i
J^ ;C r-i Oi H- »C». o ^ oo coOJco :.

c; tC´
1 1 to
02
1 L!
i-*02ifc^t-´Cr´005´<3=C:00*J O
^-3C5=:DOTCCf-^OtCoOOD»-´-vJ ^
TC´tcoooiC´t^aii^^ostf^c^bocT´Oooi
k_i-j :L)MOOOOOO^iCC>OCDhOO(>0-JtOCri
CL>O0D´^-J02t0?f^*^000no-1 I
CJ« 05 to 4^ ^ O
IM ´ lil i o: to :L>
bO to cc )—´ 405
o>
Cni i 1 ItOi^^OOOOl lw-IOC O


=
a
o
»^3
00
5"
1
Pu
^ H
i N CP
to
O
o
1
00 -f-
tL> cc 1
o :c i
1 1 1
1 §1 1
lui-o^OJiGC — Oii—1 ´tOtOli´
CO 0»OC>l>0i^´J>^OC 0 ^P^
1 00 *3 te 4^ 05 (X -1 Oi 1 —T t-t 1 >c^
\ LC´0´OOOJ02´—-^COC^I cc — 1 Ci
1 1 1 ; { 1 1 1 1 1 1 1 1 1
t- K) -0 00 H-i
C-" -0 cc I´
i—^ Oi Cn tJ^
3|l 1 1 i 1 II 1 tOJ-tO — lOl ´-*>f^4-´ 1 1 i 1

r" *=< ft> r-
-^ 0 0
^ B "^^ S
(9
0
ifl
0
00
00
00
00.
o
o
´tr
cc
00
OD
»— 1
o
-* l—t
cc co
1 1 i M to 1
1 1 1 t>oi;o 1
1 i 1 1 1 1
1 1 1 l i 1
1
On
! cc cc
ODjSvP-t
tf^ to
O E>0 1+-
cr: ´
to
to CTi "-J´ H-* to 10 1
toa:toi4^02>—iOc^::?i´-´too5.—1 r-^
0^-OtOC0003f—^C^OSOtOt O "^l
1 )~* tOi-sCnOi-^ CO OilO O
1 M^Ci»—tDtOO^f^tOeoCnOn l O
iooc n os i-*i—i(X´t—´ u-lO^I-^l
ooo^f-´OacDtotO´—-o-^-^ito to
1 CiJ-´H-ioObOJ^jOihf-cnroontj:;! LO
1 OO-vlai^-(Xl000iCK´O^-^02 l 05
^^^-tD05*-i G0<3^*^^*^ »^´Vi to
C005i+-tOCn)ODaiMOt^tr:tO--C´ 4^
fc005ff^05C;-^^P´"-"´ ^J^astOtc05 ^toof>0-: i
O^CnCC´CCi-i.-^iCnOC´^ltOODCD´tDOCO
0 1 B
o
B_ o
a
o
fl)
ti
(D
H
(D
(D
(D
0
1
CD
o
CP
o

CP
-^"1 1 O 03 OO M O M^ <:
to
cc
"» to 05 MI^ ^O Oi 1-^^
´ji to ^P^ ccc
tOtOrOOO if-OJ^^C^OJH^*^^^! 05
^´^!+"r´"^´^^^>^to:r-tr>oo^ to
Ji *3 Oi Cc OC C/: IO 4^ M^ Oi O ti- 4- — 1 0´´
´X) Cn O´ to X )-t -1 C:J? -4 J- co 1 (X>
J3 to CO Hi- CTi to ^ C; to :L"-X´ co ^^- ´J:> 1 -]
CP .n- 8
i—1 wO
o1