DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 276 — B) U vriednostnih papir i ti. Primitak : blagjijuički ostaUik, godine 18H7. ... . fVu´. 53.G50.— tečajem 188b. nabavljeni vrieduostiii efekti . , „ 18.000.— Iznos . . „ 71.G50.— Izdatak: tečajem 1888. god. izdani vriednostni efekti . „ 11.100.— Ostaje dakle koueem 1888. god : a) u državnih obvez. srcbr. rente for. 10.500 b) u državnih obvez. papir, rente ,. 4G.300 c) u brv.-alav. zemljora;;foretnicab ,, 3,750 For. 60.550 Sjevero-američki hraatovi dovoljno već poztiati svakoimi, koga zanima koristnn iivoznina^ mogu postati za naSt; predjele pravim javorom novih j^uniskih proizvoda. Oni nisu dovoljno pioučeni u tcun pogledu, jer se ^na samo to, da su licpi ^Njihovo drvo, koje je inače jako i i^vr^to, rnbi se r\ Americi samo za takove potrebe, za koje se kod nas upotrebljava drvo drugoga razreda, jerbo im je drvo šupljikasto i krupno (grubo). No l´hu se da je dobro dokazaiio, da bolji uvjeti rastenja pospješuju u Europi, osobito u Belgiji, njiliov tako brzi razvitak i njihovu i^ivrstoću i jtikost znafcno povećavaju. Njiiiov ljetni i jesenski ´prirast fcraje mnogo dulje, nego li u Americi, gdje je velika ljetna vrućina, pa jer jesenski slojevi sastoje od najžilavijega, najčvršćega ustrojstva bilja, tako je onaj razvitak američke vrsti hrastova u Belgiji teorctiČno opravdan, kao što su to sravnjivajući pokusi vrlo jasno dokazali. Vrsti američkih hrastova, koje šumara najviše zanimaju, nisu nipošto one (vrsti), koje najviše nasim europskim lu´astovom nalikuju i kao i naši dozrevaju, te drvo velike eiene pružaju. Ovako vi hrastovi rastu u Europi dosta kržljavo na dobrih i svježih zemljištih, g´Ije ih naži hrastovi vrlo nadkriljnju u prirastu. Ovi su hrastovi veoma običncs naravi, kojim malo treba, a svake druge godine plod nose. le su veoma ^anluiivi za evropskoga Šumara. Crveni američki hrast n\i^to rapidno na dubokom i nješto svježom zemljištu, no na zemljištu vrlo shibom postaje njegovo drvo ("ežko i tvrdo, a stablo niče od žira, koji j^-otovo svake godine rodi. Bkrletni hrast (coeein<´a) ima od itrllike ista svojstva, ali zahtteva malo slabiju zemlju. Njegovo je drvo mnogo hnije i čvršće, te se može upotrebiti ne sanm za obično radnje, već i za luxuriozne stolarske radnje. Hrast ambigua, podnoseć najveću studen, tvrd je te obrašten obilnom i trieslovitom korom. No najviše se zanemarivalo drvo močvai-noga hrasta. Močvarni hrast, koji je mnogo rasprostianjen po Beiglji, veoma je (rajau. Ovo vitko drvo. koje veoma rapidno raste na svje/em pješ´anom {lu, kultiviralo se u Njemačkoj i u Belgiji pomiješano s Quercus poduncnlata. Dimeusije močvarnoga hrasta i u debljini i u duljini osigurale su mu kud i kamo ve/´u piednost prod peduncuhitom ; razlika u dimensiji dosizahi je kadkada u prdog močvaru )mii hrastu omjer "2 i 1. N;t, ])j(>skovita, dapaće suhu zemljištu raste jošte s uspjehom hrast s lišćem, koje je slično vrbovu lišću; drvo mu, istina, ne vrijedi nniogo, no kora nm je dosta važna. Trieslov hra.^t proizvadja imuJi^-o triodovino, koja se u velike upotrebljava, no nijc mu svako zemljište povoljno. Hrast heterophvlla i imbrieavia imadu dobro drvo i koru, a rastu na srednjem zeuiljistu - jošte su malo rasprostranjeni, a pokuso o kakvoći njihova drveta trebalo bi nastaviti. |