DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 245 austrijskih šumarskih strukovnjaka, izjavio se je u tom pogleda ovako: Poglt^dajmo samo hitiniice skrižaljku (o vrsU tla austro-ugar. Krasa), pa ćemo opaziti, da ogolećivane nije nuždnom posljedicom kakvoće tla kojega kraja, jer bi sav taj priedjel naše ukupne države — imainči 53*´/,, dobroga gorskogatla, od kojega je [)´% glinene i druge laporiiie najbolje vrsti, — mogao ravan biti najnaprednijim dru^ijem govskijem krajevima. NI onih 30^0 krednoga vapna nije bezuvjetnini povodom ogoljaju; a to svjedoče drugi ki´iijevi, kojim je pod površinom isti kamen, to svjedoče nebrojena mjesta na samom Krasu, gdje na istoj kredi šume, vrfovi, dapače i polia dobro napreduju, i gdje bi čovjek jedva što drugo željeti mogao, nego da te iznimke budu pravilom. Ta krasna mjesta, a uz nje doline u bujnom zelenilu, od kojih nisu ni ini obljubljeni gorski krajevi ljepši, a u nik^ini liepo nanizani vrtovi svjedoče za to, da ogolećivanje nije nuždnom posljedicom ni podnebja. Wessely pribraoje u svojoj prije navedenoj knjizi nazore gotovo svijuh strukovnjaka, koji su se do god. 1870 potanje bavili pitanjem o nastanku Krasa, te dakle scieni , da mu je smatrati čovjeka p o n a j g 1 a v n i j i m krivcem, što je nastao Kras. Osobito krivo je tome, što su se pasle koze po isječenim šumama, a i sve ostale bezobzirnosti, kojim je izvržeao obćinsko dobro, kojemu je svatko gospodar. J. "Wessely doslovce kaže: „Jedino naopako napremice zemaljskoga V1 a s t n i č t v a a n a j p a č e b e z m j e r n o zajedničko uživanje bez reda i nadzoru n a j o p u s t o šen i j ih krajeva porodi krašku neman." Zato misli Wessely , da je najpreče te najvažnije sredstvo, kako da se zaustavi daljni nastanak krasa, ovo, da se zabrani gojenje koza, i da se sadašnji obćinski pašuici i šume što više i prije moguće, pretvore u neobterećenu posebničku svojinu, a da se oni dijelovi, koji bi s va- Ijanijih razloga imali ostati obćinskim dobrom, podrede pravoj i oštroj upravi, koja bi od te ničijine stvorila obćinska svojinu, kojom se dobro upravlja. Moje je pako mnjenje to, da su bili na nastanak krasa utjecaji sa strane čovjeka tek podredjene znamenitosti a glavni da se uzrok tražiti ima jedino u prilikah tl a i podnebja . U tora obziru treba najprije ogledati tlo. Pojmovi Kras i vapnenac gotovo su nerazdruživi. Ne možeš pomisliti j^Krasa" bez vapnenca, a samo gdje se prilično čisti vapnenci obilno na površini nalaze, nastaje više ili manje izrazito ^^Kras/ Takovi podosta čisti vapnenci ne mogu sprhnuti, nego se moraju upravo rastopiti (autlosen) te često sastoje malo ne od čista ugljičano kiseloga vapna i samo nešto glinenih sastojina, ne mogu nikakova tla da prirede, jer na prosto nema kulturnog tla, a da ne mora u njem biti gline. Nu nadaje se pitanje kako je nastao Kras? Pošto je ovo pitanje u uskom savezu sa pitanjem o pošundjivanju, svakako je važno, da se na nj |