DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 245 austrijskih
šumarskih strukovnjaka, izjavio se je u tom pogleda ovako: Poglt^dajmo
samo hitiniice skrižaljku (o vrsU tla austro-ugar. Krasa), pa ćemo
opaziti, da ogolećivane nije nuždnom posljedicom kakvoće
tla kojega kraja, jer bi sav taj priedjel naše ukupne države — imainči
53*´/,, dobroga gorskogatla, od kojega je [)´% glinene i druge laporiiie najbolje
vrsti, — mogao ravan biti najnaprednijim dru^ijem govskijem krajevima. NI
onih 30^0 krednoga vapna nije bezuvjetnini povodom ogoljaju; a to svjedoče
drugi ki´iijevi, kojim je pod površinom isti kamen, to svjedoče nebrojena
mjesta na samom Krasu, gdje na istoj kredi šume, vrfovi, dapače i polia
dobro napreduju, i gdje bi čovjek jedva što drugo željeti mogao, nego da te


iznimke budu pravilom.


Ta krasna mjesta, a uz nje doline u bujnom zelenilu, od kojih nisu
ni ini obljubljeni gorski krajevi ljepši, a u nik^ini liepo nanizani vrtovi svjedoče
za to, da ogolećivanje nije nuždnom posljedicom ni podnebja.
Wessely pribraoje u svojoj prije navedenoj knjizi nazore gotovo svijuh
strukovnjaka, koji su se do god. 1870 potanje bavili pitanjem o nastanku
Krasa, te dakle scieni , da mu je smatrati čovjeka p o n a j g 1 a v n i j i m
krivcem, što je nastao Kras. Osobito krivo je tome, što su se pasle
koze po isječenim šumama, a i sve ostale bezobzirnosti, kojim je izvržeao
obćinsko dobro, kojemu je svatko gospodar.


J. "Wessely doslovce kaže: „Jedino naopako napremice zemaljskoga
V1 a s t n i č t v a a n a j p a č e b e z m j e r n o zajedničko uživanje
bez reda i nadzoru n a j o p u s t o šen i j ih krajeva porodi
krašku neman."
Zato misli Wessely , da je najpreče te najvažnije sredstvo, kako da se
zaustavi daljni nastanak krasa, ovo, da se zabrani gojenje koza, i da se
sadašnji obćinski pašuici i šume što više i prije moguće, pretvore u
neobterećenu posebničku svojinu, a da se oni dijelovi, koji bi s va-
Ijanijih razloga imali ostati obćinskim dobrom, podrede pravoj i oštroj upravi,
koja bi od te ničijine stvorila obćinska svojinu, kojom se dobro upravlja.


Moje je pako mnjenje to, da su bili na nastanak krasa utjecaji sa strane
čovjeka tek podredjene znamenitosti a glavni da se uzrok tražiti ima jedino
u prilikah tl a i podnebja . U tora obziru treba najprije ogledati tlo. Pojmovi
Kras i vapnenac gotovo su nerazdruživi. Ne možeš pomisliti j^Krasa"
bez vapnenca, a samo gdje se prilično čisti vapnenci obilno na površini nalaze,
nastaje više ili manje izrazito ^^Kras/ Takovi podosta čisti vapnenci ne mogu
sprhnuti, nego se moraju upravo rastopiti (autlosen) te često sastoje malo ne
od čista ugljičano kiseloga vapna i samo nešto glinenih sastojina, ne mogu
nikakova tla da prirede, jer na prosto nema kulturnog tla, a da ne mora u
njem biti gline.


Nu nadaje se pitanje kako je nastao Kras? Pošto je ovo pitanje u
uskom savezu sa pitanjem o pošundjivanju, svakako je važno, da se na nj