DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 294 — Bilježke s Izložbe. 0 Parizu u ovaj fas ne ćemo ništa goToriti, a i)i o predjelima, kroz koje se do Djega dolazi. Sve to ostavljam za drugu priliku, a sada hoću prije svega da predstavim u kratkim potezima poštovanim čitaocima ovoga lista ugarsku zemaljsku izložbu od 1885. god. " No prije, nego što se uputim u sami šumski paviljon, valja mi u kratko izvući iz izložbenog kataloga ono, što je vrieđno znati o stanju suvremene šumske privrede u obće u kraljevini Ugarskoj. U uvodu toga kataloga, govoreć o stanju šuma, priznaje se, da su šume u Ugarskoj u obće dosta loše, i to nsljed prekomjerne sječnje i manjkavog zašumljivanja, preterane popaše, mnogih šumskih kvarova i t. d. Kao izuzetak od ovoga mogu se smatrati samo državne, funđacione i ponekoje veleposjednicke šume — dakle ni bolje iii gore nego što je i kod naše kuće. Veličina šumskog zemljišta cjelokupne ugarske države, dakle sa hrvatskim i slavonskim šumama zajedno, iznosi 15,930.000 kat, jutara. Od ovoga odpada na užju Ugarsku 13,280,000 a ua Hrvatsku i Slavoniju — kako u katalogu piše — 2,650,000 jutara. Po vrsti drveća ima u Ugarskoj 3-740.000 jutara hrastika, 6,650.000 bukvika izmješana sa drugom listacom i 2,890.000 četinjače. Hrvatske i slavonske šume sastavljene su po istom izvješću, od 800.000 jutara hrastika, 1,700.000 bukvika sa drugim listnatiai drvećem i od 150.000 jutara četinjača. Obhodno vrieme za visoke šume uglavljuje se na 80 do 160 godina (a biti će jih izvjestno kao i kod nas bez ikakve obhodnje i bez odredjeue osnove). Vrsti uzgoja su tamo, kao i kod nas ovdje, visoka i sitna šuma. Pomladjivanje biva najviše prirodnim putem; umjetno opaža se u novije doba takodjer po gdjegdje, naročito se to preduzima na pjeskovitim nizinama u Alfoldu. Prolazeć željeznicom tuda, opazio sam i sam, da je dosta od tamošnjih pustara zasumljeno, i to ponajviše bagremom, koji u onom letećem piesku, kao što se vidi, dobro napreduje. Vidi se, da se nastoji oko unapredjenja šumske privrede, te da ima izgleda, da će se podići i tamo šuma, gdje je tako nužna i gdje se danas ni od želje opaziti nemože. Ovo je što sam htio unapried da reknem, a sada ćemo da razgledamo samu šumsku izložbu, iii bolje one paviljone, u kojih su šumski izložci Ijubopitnom svietu na vidik izneseni. Valja mi primjetiti, da je šumska struka izložena na više strana izložbene prostorije. U glavnom paviljonu pod krovom, oko njega pod vedrim nebom, i u više tako zvanih adicionalnih paviljonah od pojedinih vlastelina, gospoštija i šumskih trgovaca, koje zasebno, a koje u zajednici sa poljoprivrednim izložcima. |