DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 16 <-- 16 --> PDF |
™ 300 ~ Kad sam u nas hrvatsko-slavonski paviljon stupio, prvo mi je bilo da potražim izložke križevačkoga zavoda. Nije u redu kuditi svoje, ali kao bezpristran posmatrač moram otvoreno re(3i, da u ouoj zbirci, koju naš šumski zavod izloži, ne bijaše šta vidjeti. Da mi ne bijaše naročito stalo, da tu >^birku promotrim, jedva bi je i našao. Jedna analiza hrastovog debla, nekoliko promjeraka, jedno dvije zbirčice uz nekoliko ucevnih knjiga, to je sve što je stajalo u jednom zakutka šarene i divno namještene doljne dvorane. Istinu da kažem, ova zbirka učinila je na mene veoma nepovoljan utisak, te posumnjab o podpunosti šumskog kabineta .. . Dokle će se tamošnji slušaoci mučiti predstavljanjem svega onoga, što se rukom opipati može?! — U samomu paviljonu ne bijaše drugih izložaka, koji strogo u šumsku struku zasjecaju, osim ako bi uvrstili ovamo one dosta liepe i fino izrađjene sobne namještaje, jer je sva ostala drvenarija iza paviljona smještena a ponjeka, istinu da kažem, prosto na gomilu za paviljon nabacana. Naši izložci ove vrsti sastojali su se u glavnom od krupne građje oblih, surovih ćutaka, greda i vretenjaka, francuzke i njemačke duge, seljačkih rukotvorina, množtva poljskog alata, kao vila, grabalja i tome sličnoga, što se je moralo hoćeš nećeš u jednu gomilu složiti. Moguće da sam kakovu zbirku i previdio, no sumnjam, jer sam si u zadatak stavio, da šumske izložbe u cielosti, ih barem što moguće bolje proučim, čega radi sam na to kroz punih 14 dmt svoju glavnu pažnju obraćao, a samo uzgred paviljone drugih struka pogledao. Vrlo važni i interesantni su oni izložci, koji predstavljaju najuharnije načine razpiljivanja ćutaka na grede, mostnice, daske, letve itd, Od kako su počele skakati ciene sirovom drvu, od to doba evo vidimo, da drvodjelci premišljaju o tome, kako da im što više gromade od surova drveća u korist dodje, da što manje na odpadke ode, Tvrdka Baiersdorf i Biach u Budimpešti izloži sedam odrezaka od raznoliko razpiljenih Čamovih trupaca, te time pokaza u postotcima, kojim načinom se dobiva više, kojim manje oštrobridne gradje. Stvar, na koju će se naši graditelji iz dana u dan sve više morati obzirati. Nisam imao vremena, da pocrtam onu razdiobu na čelu ćutaka, a bilo bi vriedno zamohti nacrte od pomenute tvrdke, te ih i,u ovome listu na sviet iznieti. Bez toga ne vriedi o rezultatima razpiljivanja dalje govoriti. Medjutim pribilježiti ću ovdje ipak to, da se računom ili bolje geometričkom podjelom čela od ćutka, 4 met. dugog dade do 70> čiste robe izvaditi, kao što to Aleks. Engel u svome jednom djelcu dokazuje, dočim naši tesari i piljari jedva 40 — 50% istjeraju. Još imam da spomenem jednu zbirku od raznog drveća, na koju sam u glavnom paviljonu naišao. Ova veoma zanimljiva zbirka bijaše u sredini glavne dvorane na okruglom etažeru poredana. Tu bijaše 41 vrst šumskog drveća, svaka za sebe u obliku knjige izložena. Od svake vrsti đrveta načinjena je kutija, kojoj je spoljašnost korom obložena. U nutarnjosti ove kutije ili knjige |