DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 305 ~ janje oko šumskoga tla treba da smjera na to, kako bi se šumsko tlo nzdržaio trajno plodovitim; au budući da je šumska produkcija neprestana, tlo se napokon izcrpi- Da se ta pogibelj odstrani, ne smije se tlo lišavati materijala, koji ga oplodjuju, a to je u prvom redu mrtvo lišće: pobiranje lišća treba da se sasvim zabrani. Ovo pripravno proučavanja dovodi do proučavanja stabala i podmladka i svih onih pitanja, koja se na to nedovezuju, kao što su: uspjevanje, prirast, stvarenje drva, oblik stabla, pomladjivanje šume sijanjem, sadjenicama itd„ Prvi dio svoga djela svršava pisac opisujuć narav i bjelogorice i crnogorice, razredjujuć šumske vrsti bilja na domaće i udomaćene iz eksotićkih krajeva, opisujuć njihove potrebe i temperamenat. Tu se nalazi takodjer podpuna uputa u gajenju. Razumije se, da je izprvašnji razplod bio lili samo prirodan; no podvrgne li se eksploataciji, onda treba postupati u tom poslu po stalnoj metodi. Napokon je g. Boppe završio priepornim pitanjem o izboru vrsti. Nama se čini, da je baš to pitanje na veoma kratko svršio, a željeli bismo, da je malo dalje razvio valjana, po našem mnienju, načela, koja je u toj stvari očitovao. Težko bismo mogli ostala četiri djela, ma i Ovako u kratko resumirati. Žao nam je, jer je ovo predmet, koji bismo osobito rado prikazali i poradi njega samoga i poradi talenta, kojim autor važna pitanja za šumarstvo obradjuje. Recimo ipak s nekoliko rieči, da drugi dio govori o gospodarskom uređjenju šume. Tu je natuknuto o šumskom kapitalu, o načinu uživanja i uporabi, 0 dohodku i napokon o glavnim načelima šumske uprave. Velimo hotimice n atuknuto , a ne podpuno razloženo, jer bi o samoj šumskoj upravi trebalo napisati cielu posebnu veliku knjigu. U treće m se djelu govori o sistemu primitivne i metodičke eksploatacije. Pomno je obradjeno gospodarstvo visoke šume i prirodne regeneracije s obzirom na bielogorice i crnogorice. Isto je tako pomno obradjena jednostavna i sastavljena sječa. Nije se zaboravilo ni na konversiju. Cieli je ovaj dio obširno obradjen, kako to i zaslužuje, samo opet žalimo, što se ne možemo u daljnje razglabanje upustiti. 0 jednom pitanju, o kojem se govori u četvrtom djelu, naime o proredjivanju, govoriti ćemo obširnije na posebnom mjestu. Radnje, koje se tiču popravka i poboljšavanja šume, veoma su važne. Poznato je, koliku štetu prouzrokujuzareznici^ pasenje, šumske štete, požari itd. Šuma ima mnogo neprijatelja izvana, a isto toliko i iznutra. Pet i dio govori o raznim načinima ošumljivanja i o sijanju, sađjenju, o razsadnicima itđ., — a sve je veoma pomno obradjeno. Napokon je veoma zanimivo zadnje poglavje, gdje se govori o ošumljivanju gora i učvršćivanju primorskoga pleska. Istina, sve je to u kratko spomenuto, ali je pisac hotio dati samo nekoliko koristnili naputaka. Potankosti su obradjene u specijalnim djelima. U kratko, mi smo našli u „Traite de Sjlviculture", koje je djelo g, Boppe izdao po svojim predavanjima na našoj „Ecole nationale forestiere´^ skup veoma interesantnih fakata, prikazanih u liepom redu, logično i umno. Preciznost stila |