DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 307 — ^ lirao: biline rastu i po dami i po noći. Odatle nam je jasno, zašto biline slabo rastu na polarnih krajevih i visokih briegovih, gdje je noć ljeti jako kratka, a s druge strane, da se dužinom dana pretvori hrana biline u organičke sokove, eterička nlja itd. 2, Sravnivajuć razvitak sastavljenih organa bilinžt, ciele biline i razne oblike vegetacije, možemo mnoge pojave navesti, gdje život bilina zavisi 0 jakosti svjetla. Tako je plodovitost i cvatnja bilina veća i sigurnija, čim je svjetlo intenzivnije i trajnije. — Traje li djelovanje svjetla dulje vremena, to njeke biljke izgube listno zelenilo — biljka pobieli — tvori se ksantofil. — Dokazano je, da je broj na suncu cvatućih bilina tri puta veći nego onih, koje su u sjeni. Od kakve je važnosti za plodovitost trajanj e svjetla, vidi se odatle, što se vrieme vegetacije bilinž, skraćuje na sjeveru t. j . biline svršavaju svoje jednogodišnje na sjeveru brže, ne pazeć na nižu temperaturu zato, jer su ljetni dani dulji prama sjevernom polu, svjetlo upliva danju dulje na biline nego na jugu. U botanici je već odavna poznata razlika medju bilinami, koje na svjetlu i koje u sjeni uspjevaju. Njeke uspjevaju samo na suncu, druge samo u sjeni, premda imade i takovih, koje uspjevaju na mjestih srednje osvjetlih t. j . niti ne tamnih niti ne svjetiih mjestih. Njeke su opet izvržene raznim modifikacijam po tom, da li u sjeni ili u svjetlu vegetiraju^ tako n. pr. mnoge vrsti sphagnuma su na svjetiih mjestih crvenkaste na tamnih zelene. liazširivauje bilina na zemaljskoj površini zavisi takodjer 0 razsvjeti mjesta, toga radi možemo se držati ovog zakona: Većina bilina nalazi se samo izmedju takvih granica, u kojih se uz dovoljnu množinu hrane, vlage i topline još i dovoljno svjetla nalazi; ako nema svjetla, to biljka ne može uspjevati no ako i uspjeva, to ne uspjeva normalno. B. Toplina, Premda svi klimatički elementi — osim svjetla, o kom je već govoreno — temperatura, vlaga, čistoća i tlak zraka, u obće sve athmospheričke promjene uplivaju na vegetaciju bilina, to toplina zauzima ipak prvo mjesto. Pod vrio vii^okim i nizkim stupnjevima topline organički je život nemoguć, niti se pod vrelištem ni leđištem vode razviti može. Ako se njeki organizmi u miru (kao sjeme ili jaje) i udaljuju od srednje temperature, to je ipak životinjski i bilinski život vezan bar na 30^ nad 0, i u ovih medjah nalazimo najrazličitije razvijanje. Kako toplina djeluje na razvoj bilinskog života, još nam je nepoznato, no možemo reći za stalno, da taj upliv nestoji u pospješivanju kemičkih procesa u bilinskom soku. U jeseni naći je u stanicah drveća i to u stanicah srčnih trakova (Markstrahlen) zrtiaca škroba, kojih u proljeću ne staje, čim se sok gibati pocrne, a na mjesto njih stupi destrin, slador ili terpentinsko ulje. Dakle i tu je potrebno kao i kod vrienja stanoviti stupanj topline. Uz to ovisi o toplini gibanje soka u stanicah, a razvijanje ugljične kisehne na površini lišća i izparivanje vlage je jače. Ipak ne možemo sa sigurnošću kazati, uz koje okolnosti počinje bilinski život u proljeću. Čini se, da život zavisi o razlici topline medju zrakom i tlom, odnosno medju toplinom podzemnog i uađzemnog djela biline. |