DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 24 <-- 24 --> PDF |
^ 308 — Odatle slieđi, da, čim je toplina zraka viša nego li toplinu tla, počima razvijaBJe vegetacije; to se sbiva u proljeću. Oiin je toplina tla veća od topline zraka, svršava perijoda vegetacije — to ye sbiva u jeseni. Kod Bas je toplina tla niža nego li toplina zraka od travnja do listopada, a viša u ostalih mjesecih. Iznimaka ima i ovdje n. p. kad BU dani u zimi topli. Ljeti uništuje vegetaciju pomanjkanje vlage, snlio tlo i dr,; docim joj prija kiša i naplovljenje, cim se tlo oliladjnje i ovlažuje, te rau je tim temperatura manja od zraka, dakle vegetacija uspjeva. Ne smijenio nikada smetnuti s uma veličinu razlike izmedju zračne temperature i temperature tla. Veća diferencija djeluje više na tvorenje i razvitak lišća, doćim manja kod absolutno više temperature pospješuje prelaz škroba u slador, dakle pospješuje tvorenje ploda. Osim toga upliva još znatno absolntna visina temperature . Ako je n. p, temperatura tla nizka, to korien ne može toliko vlage uzeti, koliko izparivanje prouzroči visoka zračna temperatura na površini lišća, iz čega sliedi uvehuuće biljke. Toplina pospješuje po tom endosmosu i klijanje, jer je toplina za kemičke procese nuždna pri klijanju. Prima li sjeme vođu a nema dovoljno topline za kemičke procese, nastaje gojilo ća, koja može nastati i uz visoku temperaturu. Temperatura za klijanje je kod raznih bilina različita. Kod temperatura izpod 0*^ biljka prestaje rasti, što se nazivlje zimskim počinkom biljke; kad poslije toga raste temperatura, bilina se budi. Dokazano je, da sok može prodrieti u korien, čim je temperatura tla -}- 3 do 4" C, što se može opaziti na bujanju pupoljaka. Biljke se razviju tim prije, čira su tlu bliže. Život biljke nije zimi sasma prekinut, što se može opaziti iz odebljanja pupoljaka i što ono drvo prije tjera, koje je jeseni sadjeno, nego ono, koje je sadjeno pod konac 2ime. Njeke biline tjeraju istom kod 6^^ ili 8" (1., a iijeke mogu uspjevati i izpod 0^; gđjekoje zaostajiu u rastenju poradi nizke temperature, a da nisu sasma uništene. Razvitak bilina počima istom po svršetku mniza, dakle već u zimi i tim prije, čim je korien dublje u zemlji. — Probijanje iz zemlje je kasnije kod viših individua nego kod nižjibj u zaštićenom prisojnom položaju prije, nego u otvorenom. Poznato je, da veći plodovi trebaju više topline i da viša toplina proizvadja više sladora. Odaljivanjem od polutnika toplina je manja, isto tako pada toplina, čim raste visina mjesta prama površini mora tako, da biline, koje uspjevaju na takvih mjestib, zaostaju u svom razvitku. Je li toplina dana slaba, tim je više dana potrebno za fasu vegetacije. Biline na visokih gorah riedko dozore. Dj e 10 V a n j e temperaturnih ekstrema. Neprijatelj organičkomu životu je mraz i vrućina, kod koje se gleda i na to, da U je u savezu s vlagom. Biljke su vezane u obće na stanoviti stupanj temperature, premda imade i takovih bilina, koje mogu podnieti razne temperature. Biljka propadne naskoro, kad je presadjena iz sjevera na jug, budući da ne ima dovoljno zimskog počinka. Isto tako ne uspjeva ili uspjeva nepodpuno takova biljka, koja je presadjena iz joga |