DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 27     <-- 27 -->        PDF

"~ 311 "


prelomiti, plodno tlo raznieti, a ostaviti neplodnu pećina, poplaviti plodno tlo,
ili u obće razor prouzročiti. Sitna kiša je koristnija nego pljusak.


IJzprkos neznatnoj množini rose, ipak je ona za život biiina važna. Zadaća
rose je ta, da se orošene biljke polako ugriju pod sunčanimi traci, jer
se najprije mora rosa s bilina izpariti.


Snieg čuva biljku od nagle promjene temperature, po tom je i on donekle
izvor vlage. Drveću je u toliko škodljiv, sto svojom težinom lomi grane, a nježnim
bilinam u toliko, što im debelim slojem uguši život.


Para i mraz mogu prelomiti takodjer grane drveća. Osobito osamljena
drveća su tomu izvržena, đočim tuča uništava nježne djelove biline.
Magla i oblaci stavljaju zaprieke podpimomu djelovanju svjetla, smanjuju
ekstreme temperature, zapriečuju mraz i koriste bilinam svojom vlagom.
Upliv vlage je za biline u obće tako važan, da se po njoj karakterisira
ciela pokrajina.


Da je voda glavni sastav bilina, vidi se odatle, što drvo posjeduje 20—
25V(,, dočim trave imadu 70^/« dapače SO^o vode. Ako dakle voda upliva na
razvoj bilina i na njihovu razdiobu na zemaljskoj površini; evidentno je, da i
biline moraju uplivati na vodu u zraku. Vegetacija pospješuje izparivanje i tim
je zrak u blizini bilina vlažniji, kod šume vlažniji, nego pri zelenih poljih,
ovdje opet vlažniji od zraka, koji pusto tlo obkoljuje. Takav zrak prouzroči i
više oborine.


D, Vjetar, Biljka dobiva veliki dio svoje hrane iz zraka. Jer je ona u tlu
učvršćena, to joj se hrana mora dovadjati. Zrak dovadja dakle biljci ugljičnu
kiselinu i vodu. Zrak pospješuje izparivanje sokova iz. lišća, u čem leži glavni
razlog dizanja soka u biljci. Osim toga pospješuje vjetar oplodjenje i razširivanje
sjemenja.


U koliko je vjetar biljkam škodljiv, spomenuto je već, zato u pokrajinah,
koje su buram izvržene, visoko drveće ne može uspjevati. Jablani u takovih
pokrajinah izgube svoje gornje grane. U dolinah možemo prepoznati stranu,
od kuda vjetar duše po kori, jer je kora na toj strani mahovinom pokrivena.
Kad drvo padne, možemo prepoznati smjer vjetra po godišnjih krugovih, jer su
oni na toj strani uži i tvrdji, nego li na protivnoj. Gjuro Cesarić.


0 obuki lovačkog psa (ptičara).


(Svršetak.)


Jesmo li svrhi odgovarajući terrain, najbolje jednu mokru livadu našli, to
predjimo na vježbu u vodi. Na ovoj mokroj livadi opetujrao sve, kao da smo
na suhoj, te vježbajmo i ovdje osobito „tražnju" i „apportiranje". Posije mokre
livade izaberirao kakav, ne preveć mokar rit ili čret, gdje opet vježbajmo