DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 3     <-- 3 -->        PDF

— 28?´
Kojih se načela valja držati pri provedbi radnji oko uredjenja
šuma?


Svaki vrstan i svjestan šumar mora o tora nastojati, da si u glavnom najprije
uredi po iiačelih umnoga šumarenja svoje gospodarstvo.


Izabrasmo si dakle pod gornjim naslovoin razpravu, da predočimo s lih
praktičnoga gledišta našim cienjenim čitateljem, kojim pravcem valja nam
udariti, da provedemo radnje, tičuće se uredjenja našili šuma.


Pri tom ima se osobito obzir uzeti, da ustanovljenje prihoda šumskog i
inih gospodarskih prilika osnujemo na podpuno sigurniii podatcih. To ćemo
polučiti, ako uredimo naše šume temeljem znanstvenih uputa prama mjestnim
okolnostim i prama svim ostalim priiikam šuma savjestno i svom mogućom
opreznošću. Način pako samog uredjenja ima biti jednostavan , u svom sadržaju
pregledan i dosliedan, ter svakomu, dapače manje znanstveno
naobraženom šumaru, razumljiv i pristupan.


Opazismo u više slučajevah, da se mnogi služe pri ustanovljenju takovih
načina kojekakvim suvišnim okoHšanjem i mudrovanjem, upuštajuć se u daleka
razglabanja; ovo potonje moramo u svih slučajevih izbjeći.


Ako je tečajem vremena nuždno, da moramo od već ustanovljene gospodarstvene
osnove poniešto skrenuti obzirom na možebiti nastavše vanredne
okolnosti, to ćemo gledati takove promiene u gospodarstvu izravnati, đržeć se
pri tom vazda glavnih načela. Tada moramo dakako etat prama faktičnim
r e s u 11 a 10 m gospodarenja k o n t r o 1 o v a t i i dogodice izpravljati izjednačenja
radi. Neka je šnmsko gospodarenje još tako točno uredjeno, to nam
so.ipak neće sudarati podatci, dobljeni tada iz dotičnih gospodarstvenih razreda.
Zato se imaju voditi pregledno knjige, a po njih ćemo opaziti, što nam
je potrebito malo po malo za nadopuniti i izpraviti prigodom periodičkih revizija
gospodarenja, koli glede osnove uredjenja toli i glede etat a.


tJredjenje svake šume mora se dakle osnivati na dovoljno sigurnih
podlog ah, t j . imaju se u tu svrhu sve na prihod odnoseće se okolnosti
točno iztražiti i ustanoviti.


U prvom redu imamo nastojati, da nara je izmjera šumn čim točnije
obavljena i šume stalni mi medjami na licu mjesta označene. Navadno
postoji već katastralna izmjera, koja se za podlogu uzeti može. TJ glavnom
mora nam obseg šinna biti sasvim točno izmjeren i oniedjašen, ter površina
šumskih komplexa obračunana.


lUljne razdieljenje već po obsogu mapiranih šuma u distrikte, odsjeke,


pododjele i još u manje čestice prama potrebi, kako to zahtievaju Rospodar


stvene prilike porastlina, obzirom na vrst uzgoja i drveća, na dobu i


stoj binu šume, obaviti ćemo takodjer u koliko moguće sigurno, nu ipak se


pri tom ne traži pedantna točnost-^^er kako gore naveđosmo, imamo već i




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 4     <-- 4 -->        PDF

.— 23S —


onako točnu izinjorn po obs^gu i obračun površine šumskoga kompleksa; te
nam ^´iede unutarojeiza podieljeuja šume dovoljne podotke pruža izmjera s šum.
sjevernicom, uredjeuom već u tu svrhu. Kaziumie se takodjer, da treba unutarnje
razdieljenje šuuie označiti na licu mjesta bud prosjekami, gdje je to od
potrebeJmenito u ravnicali, bud se poslužiti naravskimi nu-Hljami, kao što su to
nalazeći se putovi, grebeni, drage, potoci i t. d., glavne pako toćke takovoga
razdieljenja obilježiti ćemo vidljivim bumovima, stupovima od drva ili
kamena, ter grabama.


Opaziti nara je ovdje takodjer, da je ii gospodarstvu, gdje je to iole
moguće, od velike važnosti, da vanjski obscg šuma grabarai potegnemo. Tim
ćemo si osigurati stalne i nepomične medje oko sve šume, a prcpriečit
ćemo krčenje šumskoga tla,


Prociena drvne gromađe i iztraživanje prirasta treba da
se preduzme, u koliko nam to vrieme i na razpolaganje stojeći troškovi do-
l>u>.taju, približno točno. Način samog izvedenja upriličiti ćemo sasvim pri-
Tujerno okolnostima dotičniJi šuma, a u koliko moguće udariti ćemo tu jednostavnim
načinom, postupati pako pri tom savjestno i točno.


U prvom redu treba preduzeti taj važan posao lib u starijih porastlinah,
koje se imaju do skoro sjeći i rabiti, a svakako ćemo se po mogućnosti poslužiti
s podatcima, dobljenim od prije izvedenih sjeenja, nipošto se pako upuštati
u potanko razvrstanje raznili sortimenta, što je mučan posao a nepruža nam
ipak točnih rezultata.


poznato je dobro u praksi, da se prociena drvne gromade u velike nikako
nemože tako točno obaviti, a još manje se može sigurna prociena prirasta polučiti.
Baš ova okolnost mora izkusnom taksatoru i urcditelju šuma biti mjerilom,
dapače služiti mu načelom, da kod svojega posla nerabi takove načine
prociene, koji se os?iivaju lih na drvnoj gromađi, nalazećoj se u šumi ili samo na
prirastu, kao što to više iii manje biva kod metode razšestarcnja na gromade
i kod ostalih tako zvanih obličnih metoda. U ovoj potonjoj okolnosti leži pako
glavni razlog, s kojega si ove metode unatoč svojega svestranog i temeljito
teoi´etičkog obrazloženja neprokrčiše još put u praksi ili se vremenom neodržaše,
gdje bijahu uvedene.


Nadalje nam se ukazuje prilično dvojbenim činbenikom medju raznimi


okolnosti i ustanovljenje dobroto stojbinske. ./Vkoprem nam je potonja potrebita,


da ustanovimo bai" približno poi´azdieljenje jednakoga periodičkoga prihoda, a


nadalje da se up(vrabom skrižaljka prirasta upriliči prociena prihoda za kasnija


razdobja; to ipak nesmijemo ])rednavedenom činbdaiku ustupiti glavni upliv


pri našib radnjah. Ista okolnost postoji takodjer, kada rabimo postupak sa ste


gnutim površinama.


Moi´amo ovdje nadalje spomenuti, da treba sve vanjske šumske odnošoje


pomm:) prosuditi i ustanoviti. To se tiče naročito šumskih služnosti, koje u


velike uplivaju na cielo šumsko gospociarenje. Točno prosudjenje takovih okol


nosti nuzdao je već s togu glavnog razloga, da nam se uvedjcnjo sunita




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 289 -pođpiino
siidara sa svimi lih na racionalno gospodarenje smjeraj
ući )!i uvjetima.
U diedećem ćemo pojedince njeka glavna načela iztaknutL


Ustanove gkde pomnog azgojn.


Uredbe naše glede šumskog uzgoja moraju podpuno odgovarati po>stojećim
ođnosajim šumskiu), izkust.vu, koje smo crpili pod raznim nijestnii.n okolnostima
ter i znanstvenim ustanovama.


ITreditelj Auma pokazati će ii tom svojstvu svoju osobitu vještinu točnim
i obzirnim izradjivanjem gospođarstvenils osnova. Glavna zadaća je dakle, da
razdielirtio šume u primjerne gospodarstvene jedinice, da odredimo
pomno vrst uzgoja i dobu obhodnje, uvrstiv šumske dielove u pojedina
gospodarstvena razdobja obzirom na uredjenje d obni h raz red a i
red sjećnje, ustanoviv nadalje najbolji te svrsi gospodarenja šuma odgovarajući
način pomladjivanja, bud naravno, bud umjetno.


Doćim smo u prednavedenom glavna načela ustanovili, kojim se najveća
pozornost obratiti ima; navesti ćemo u daljnoj razpravi one pogrieške, koje bi
doduše teoretićki naobražen, nu u praksi još nevješt taksator počiniti mogao
pri ižvadjanju uredjenja šumfi, a kojih se pogriešaka čuvati treba:


1. Velike i omašne gospodarstvene jedinice olalikotiti će prividno posao
i ujednostručiti doduše naše gospodarenje, ter se takovo razredjenje mnogim
taksatorom svidja. S druge strane moramo u načelu biti proti tomu. Evo razloga:
Tim načinom razredbe dobit ćemo razmjerno znatne sjećine, nemožemo
lahko polučiti postupnost dobnih razreda a otežćati ćemo si uvrstbu porastlinS,
u pojedina razdobja uporabe= Nadalje nesmijemo s viđa pustiti, da će nam
pregled i neobhodno potrebita toćna kontrola glede dobljenih drvnih gromađa
kod prostranih sjecina manjkati, na koju okolnost mora se n šumskom gospodarstvu
osobito obzir uzeti.
2. Kod ustanovljenja vrsti uzgoja i dobe obhodnje ima nam u
prvom redu mjerilom služiti vrst drveća, doba porastline i stojbina šume, a
nuz to drvarsko-trgovački ođnošaji i ina prođja, osobito mjestne potrebštine i
razni zahtievi za drva u dotičnoj okolici-
Kod šumah, u kojih se potrajno već u načelu gospodariti mora, kao što
su to baš šume državne, imovnih i urbarialnih obćina, zatim raznih moralnih
korporacija i t. d., moramo dobu obhodnje razmjerno ustanoviti tako, da nam
odgovara smjeru gospodarenja, kojem su upitne šume sbilja i namienjeae. Kod
ovih šuma n. pr. skratiti dobu obhodnje s kojekakvih niomentano nastavših
prodajnih obzira, da se tim povisi prihod šumski, značilo bi u nazad baciti
cielo gospodarenje, a po trajni prihod iluzornim učiniti. Nadalje nije u
redu, da se već ustanovljena vrst uzgoja, koji se je u ostalom sasvim
umjestnim tečajem vremena ukazao, s već prije navedenih razloga napusti
ter u drugu vrst pretvori. Za takove u šumsko gospodarenje zamašne zasje




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 6     <-- 6 -->        PDF

^ 2D0 —


cajuće prolfiiene raoraju veoma n\Mi razlozi govoriti, koji su sasvim opravdani
ua temelju svili iia to pitanje uplivajaćih faktora,


3. Nesmijemo se prenagliti, da u svrliii postigimća urednoga stanja
šuBie, ter uredjenja dobnih razreda u sto kraćem roku nvadjamo
kojekakve novotarije glede vrsti uzgoja porastliiifi, koje stoje u očitom protiislovju
s odnoSajima žunifi i s izkustvom, crpljenim na različitim mjestima.
U potonjem smjeru treba se čuvati u slučaju naumljene pretvorbe uzgoja
u drugu koju vrst, da tu pretvorbu neprovadjamo u kratkom roku. To se tiče
imenito, ako se hoće n. pr. visoku šumu pretvoriti u srednju ili nizku šumu,
ili pako obratno. U ovakovih slućajih je mjerodavna vrst drva i doba porastlice,
ter ostali zahtjevi i uvjeti gospodarenja.


Nadalje nije umjestno stanovite uredbe glede sjecnje iivađjati tako, da


u. pr. njeke sume prije za sjek opredielinio, koje nisu za to još dozrjele, a s
druge strane pako, da prastaro drveće u šumah i nadalje ostavljamo, oboje na
uštrb prirasta. I ovdje ima iznimke. U naših brdskih i planinskih predielih
gornje Krajine imamo šuma prastarih, gdje nam je svaka prodja sbog velike
odaijenosti od tržištnih n\iesta, a poglavito poradi pomanjkanja dobrih izvoznih
puteva, nemoguća^ Tu svakako o sistematičnom gospodarenju nemože bar predhodno
biti govora, dok se takovi nepovoljni odnošaji nepromiene. Kao načelo
mora nam vazda biti pred očima, da šume naše za budućnost
uredimo tako, da dotična uredba bez žrtavž obstaiika sumSodgovarala
bude gospodarstvenim zahtjevom, a osnovana na
umnom temelju prakse i znanosti.
4. Prema prednavedenom tre]>a izbjegavati zamršene i njekim načinom
umjetne ustanove. Ima đosUi šumara, koji stanovite načine sjeka uvadjaju, a
to su: sjek pi^edhvatom, kovservativnl sjek, preborni redoviti sjek sličan proredbi
i t. d. Ako su već obzirom na mjestne potrebo ovakovi načini sjeka donjekle
umjestni, to ipak treba kod toga veoma oprezno i štedljivo postupati,
jer protivno može se tim umovanjem velika šteta šumi nanieti.
Nije takodjer za preporučiti^ da se glede nizanju sječiua u potankosti
upuštamo, a pri tom već UDaprieđ odredjivati, da li se trebaju sječine i ine
pliešine i čistine u šumi bud naravnim bud umjetnim načinom pomladjivati, u
potonjem slučaju da li sjetvom ili sadnjom- U ovom pogledu služiti će nam
mjerilom, da li će nara šuma uroditi sjemenom, da li ćemo imati dovoljnu
nmožinu biljka za sadnju, što se dakako nikada unapried točno opredieliti
neda, koja okolnost u potankoj uredbi na cielo gospodarstvo većim dielom
nepovoljno upliva i naumljeno izvedenje prieči. Doduše valja glavne ustanove
u tom pogledu primjerno upriličiti, nu ipak izvedenje takovih radnja ima se
prepustiti stručarom, naime upravno-šumarskom osoblju, kojemu će biti najbolje
poznato, što i kojim načinom da se potrebite kulture obave, svakako
čim manjim troškom. Šumarski procjenitelj nesmije dakle u predpomenutom
smjeru granice svojega djelokruga premašiti




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 7     <-- 7 -->        PDF

™ 291 ~


Sve gore reoeue i druge možebiti u praksi pokazavše se obstojnosti treba
kod listaiiovijenja uredbe hunti osobito u obzir uzeti, i pri ^zvidjenju podataka
za sastavljajije gospodarstvenih osnova točno postupati, naroc-ito pako ima
^iice, ustanovu glede vrsti uzgoja i dobe obiiodnje, s obćega i
strucarskoga gledišta u sporazmnku sa mjestniia žuniarskira osobljem, kojemu
su postojeći odnošaji šumski najbolje poznati, temeljito proučili i potrebito
upriličiti. Samo tim načinom može se šta valjana i u })raksi izvediva ustanoviti,
što će područnom upravuo-šumanskom osoblju podpuno shvatljivo biti, jer je
isto u takovom važnom poslu takodjer dobar dio doprinieJo, rredjimo sada i
na druge radnje, koje sačinjavaju sastavni dio uredjenja Satna.


iJstaiioTljeiije šumskoga doliodka.


Dohodak šumski ima se na temelju sigurnih ]>odataka oprezno i pomno
obračunati, prećeranog obračananja pako valja se u svakom pogledu čuvati-
Pri tom poslu upozorujemo dotičnoga taksatora na sliedeće glavne momente:


Kod obračuna doliodka za šume i šumske dielove. koji su uvršteni u
daljna razdobja za uporabu, po pronadjeuoj drvnoj gromadi, priračunav k tomu
još i prirast, ima se baš glede te gromade najvećom poumjom postupati, istu
valja predhođno samo za kraću dobu, to jest za sliedeće ra^dobje, primjernim
priračunom´ tekućega prirasta opredieliti, a nipošto se nesmjemo upuštati u
visoke brojke đohodka.


Dobljene podatke o dohodku treba čim točnije sravnati s podatcima, koje
smo već dobili u sličnih porastlinab, u mnogih slučajevih mogu takovi rabiti
podjedno i za obračunanje dohodka. S probitkom služiti nam mogu u to ime
i sveobće poznate Feistmantel-ove skrižaljke prirasta. Premda i s potonjim!
moramo veoma oprezno postupati. To se tiče osobito uvrštenja porastlin^
prema svojoj stojbinskoj vrstnoći u pojedine razrede i podrazrede istih skrižaljka.


Obračunanje dohodka za šume i ine porastline, koje su uvrštene u daljna
razdobja, po skrižaljkš, prirasta, može se samo s najvećom pomnjom obaviti, a
to s toga, jer nam je dvojbeno, u koji ćen^o stojbinski razred takove porastline
uvrstiti, što je dakako tečajem duljega vremena velikim! prorajenami izvrženo.
Svakako ćemo u tom pogledu sigurnije postupati, ako za kasnija razdobja
uvrstimo dotične šumske površine sa primjernim dohođkom, dobivenim sumarno
po popriečnom obračunu, a kada takove površine tekom vremena na uporabu
dođju, to treba onda dohodak prama faktičnom stanju šume točno ustanoviti.


Nadalje nije umjestno kod posebnog obračunanja dohodka upuštati se u
potankosti razvrstanja sortiment^, jer tim se neće dobiti,, kako je iz same
prakse dobro poznato, točni rezultati. U ostalom je taj posao velikim trudom
spojen, a nije upravo donjekle ni nuždan, jer bi si takovim potankim raz




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 8     <-- 8 -->        PDF

™ 292 ™


vrstanjem pregled ii dotifinih skrižaljkali otežćaOj i potonje se prenatrpale
s raziiimi riepotrebitiBii koloiiaini (stupci).


Periodičko izjednačenje doliodka premaknućem pojedinih porastlina iz
jednoga razđobja a drugo moramo, ii koliko god moguće, izbjegavati; a to
s razloga, što smo imaii već prigodom sastavka osnove shodan obzir uzeti^ da
šumske dielove povrstamo u pripadajuća razđobja tako, da u koliko moguće
jednake dohodke dobijemo. Tu nam doduše mogu i stanovite okolnosti na put
stati, a to su: šumski kvarovi, koji se žalibože u mnogih krajevih nemilice
pocinjajUj vjetrolomi, škodljivi zareznici, šumski požari i druge možebitne nepogode.
U ovakovih slućajevih moramo većkrat šumski dohodak stegnuti na
mogući naćin bez osobito ćutljivih posljedica na gospodarstvo. Ako se pako
ukaže vanredna prodja pogledom na nastupivše povoljne tržištne ciene, to ćemo
tada pređhvatiti u našem dohodku, a nadalje nastojati, da se takovi gospodarstveni
predhvati tečajem razđobja po malo izravnaju. Na svaki način treba
paziti, da već ustanovljeni red porastlina neprekinemo.


Tičuć se dohodka, koji se iz proredjivanja šumskih dielova očekivati
može, opaziti nam je, da se taj doliodak nikada točnošću opredieliti neda, te
s toga nije umjestno u osnovi gospodarstvenoj dobit iz proredjivanja posebice
uvršćivati. Bolje i praktičnije ćemo učiniti, da potrebita proredjivanja samo
iztaknemo, a dohodak pako približno sumarnim brojem označimo u dotičnoj
osnovi,


U načelu moramo nadalje nastojati, da procienu, kako već navedosrao,
približnom točnošću obavimo i radje nješto niže, nego li više uzmemo. Uvjek
je bolje, da se pri koncu dotičnoga gospodarstvenog razđobja dobije njeki
višak, koji se lahko u korist obratiti može, nego li da se prije izmaka razđobja
pokaže bud veći bud manji nedostatak na drvnoj gromadi, koji se dakako
ničim nadoknaditi neda, U tom pogledu ima šumarski procjenitelj
oprezno i razborito postupati.


Sastavak operata za uredjeiije ŠBma.


Operat u svrhu uredjenja šuma ima biti u cielom svojem sadržaju
pregledan, jednostavan, ter za svakoga iahko shvatljiv i razumljiv.
To su glavna svojstva te veoma važne izprave.


Za upravu državnih šuma i za šume imovnih obćina postoje posebni naputci
za izmjeru, procienu i uredjenje šuma imenito, kako se imaju dotični
operati sastavljati uz oznaku potrebitih obrazaca za razne skrižaljke. Ovdje
ćemo iztaknuti u tom pogledu samo glavna načela, kojih se pri sastavljanju
upitnog operata treba držati, uzev u obzir samo praktičnu sti-anu.


Mnogi autori pišu o tom u svojih dielih bud obširno, bud kratko^ kako


se koji za to manje ili više zanima.


Reći nam je ovdje, da moramo u koliko god moguće u kratko svesti sve


one momente, koji se odnose na ovaj zamašan posao šumskoga gospodarenja.




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 293 —´
Najsiiođnije je ii slici skrižaljka predstaviti sve Buždne podatke, a skrižaljke
pako nesmjemo pretrpati kojekakvim! stupci, koji baš absolutno potrebiti
nisu. U glavnom mora se točan pregled o svemu imati. Ima n. pr. taksatora,
koji će u registar izmjere 2a kakove neznatne nuzčestice poseban stupac
otvoriti, što je suvišno, Nadalje nećemo u skrižaljkah, gdje se u obće izkazuju
površine, dotične brojke s mnogo decimala označivati; sasvim je dovoljno, da
šumsku površinu s dva decimala izrazimo.


To isto valja i glede brojkfi, kojimi izrazujemo drvnu groraadu u kubičnih
metrili (m^). Potonju valja vazda sa cielimi brojkami označiti. Praktičan taksator
će si vlastitom uvidjavnosti i razboritosti u velike olabkotiti svoj posao, a
samoj stvari preglednim i jednostavnim načinom mnogo koristiti.


Pošto k operatu 0 uredjenju šum^ kao glavni sastavni dio spada i obrazloženje
cieloga rada, to je potrebito, da i 0 tom koju sgodnu rečemo. U istom
obrazloženju moramo iztaknuti sve okolnosti, koje se odnose na gospodarstvo
dotične šume, nadalje razloge, koji su nas vodili k ustanovljenom načinu uredjenja
iste šume. U tom smjeru valja navesti i obrazložiti glavne momente
glede osnovane vrsti uzgoja i dobe obhodnje, glede načina provedene prociene
i ustanovljenja šumskog dohodka i t. d.


Praktičan ureditelj šum^ moći će lahko razabrati, što mu je potrebito
navesti, a glavno je, da bude u svojem odnosnom razlaganju kratak i razumljiv,


Kako <5emo Ibrzo i jeftiiio provesti rađHJe oko nređjenja šiama?


Radnje oko uredjenja šuma provesti će se brzo i jeftino, ako za to postavimo
osoblje iz vlastitoga statusa šumarskih činovnika. Razumije se samo
po sebi, da će isto već obzirom na dulje službovanje najbolje poznavati šumskogospodarstvene
prilike dotičnih šuma,


Izmedju vlastitih šumai-a imaju se dakako izabrati već prokušane stručarske
sile, koje u podpunoj mjeri posjeduju i svojstva, potrebita za tako važan
posao. Dotičnom šumarskom taksatoru treba prama obsegu uredit se imajućih
šuma dodieliti i primjeran broj pomoćnika, koje ćemo opet uzeti izmedju mladih
izučenih šumara.


Ureditelj šuma dužan je, poprimiv radnje oko uredjenja, u prvom redu
nadležne poslove sistematično porazđieHti. Gdje je prama prilikam potrebito,
da izmjeru šuma provesti ima, to će u tu svrhu poslove sam poprimiti, omedjašenje
šumc^ obaviti uz suđielovanje svojih stručnih pomoćnika, ili pako potonjim
taj posao povjeriti.


Potanje razdieijenje šumfi i iztraživanje procjenbenih podataka za sastavak
osnovi mogu uz točnu uputu i nadzor stalnog taksatora bar dielomice provađjati
pomoćnici. Savjestnim zajedničkim radom doći će se do žudjena cilja; sve
takove poslove pako ima nadgledati upravni šumarski činovnik.


Završujuć ovim u kratko predstojeću razpravicu^ izrazujem želju, da bi


mnogom od naših mladjih taksatora u prilog došla, M. Vrba ni ć.