DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 35 <-- 35 --> PDF |
^~- 819 -^ Da je visoka i.\nm m bu^atoga, jre^Iuja za uuaijo iiuaćuoj^^a, a mk a /Ji siroiJiaka. kao ^ro se u šuvaogojstvu G viuuer-Denj^ier VH.H, neuK^že SO tako lahko potvrdili, to pitanje lu^ra se sa tUiui(),y-(i;8t\vno*;a, Uuatoruog, iiuancijskognarodno-privrednog gledišta iztražiti. To jo pitauje za šumoposjeduika tim važnije, što je put od srednje sume visokoj, vrlo dalek i težak. Na pitanje, što je srednja, sto U visoka žunra, moglo se je, -veli pisac, prije 50 godina lakše odgovoriti nego danas, gdje se pokušava prelaz od raznih načina gospodarenja k onome raznih vrsti drveća, i gdje se mjesto srednje šume čitavi niz srednjoj šumi sličnih gospodarenja iivadja. Ime „srednja šuma^ uvedeno je nekoliko stoljeća posije razvića srednjoj šumi sličnih iorma. Jos godine 1820. zna Hartig samo za visoku i nizku, a ne za srednju šumu. Kao što je srednja šuma sama po sebi neki polutak, tako su i pojmovi o istoj kao i definicija njezinog bića dosta potežkoćA. zadavali. A. Bernhai^dt livali srednju šumu veleć, da je to vrlo slobodna forma šumskog gospodarenja, da se u njoj radna sila izcrpiti može a gospodarstvena inteligencija podpunoma razviti, zahtjeva pako mnogo individualne sposobnosti i gospodarstvenog rada. Bernhardt dolazi do zaključka, da je srednja šuma, ako joj se pojaju dobro shvati, jedna od najintenzivnijih načina šumskog gospodarenja, koje se obzirom na lokalne odnošaje udesiti n-iora, a zalitjeva male kotare i inteligentne šumare. Gayer kao i ostali prijatelji oiješovite šume puno se In-ale za srednju šumu. Weise navadja slieđeće koristi srednje šume: 1. da pruža priliku za odgoj nekojih jistnača kao: hrasta, briesta, jasena, breze i topole; 2. da u njoj pomenute vrsti drveća i kod malene zalihe visoke prihode pružaju; . 3. da na sposobnim stojbinama tlo u dobron^ stanja uzdrži; sposobna je stojbina za srednju šumu tamo, gdje priroda sama za uzdržavanje i pomladak podrastlog drveća skrbi, a nesposobna tamo, gdje to priroda nečini; 4. da i za oko liepu vrst šume daje. Kao štetna svojstva srednje šume navadja isti: 1. da je sjemenorast na dobrim stojbinama srednje šume riedak i kukavan, te da se umjetnim načinom podpomagati mora: 2. da nadrastlo drveće mnogo granja a podrastlo skoro samo granje proizvadja; 3. da je uredjenje gospodarenja težko i da se srednja šuma s vremenom približi ili nizkoj ili pako prebornoj i visokoj šumi^ Gayer, koji je po smrti Ijurckhardtovoj priznat vodjom na šumogojstvenom Polj^i, izbjegava hotimice rieč „način gospodarenja´^ i zamjenjuje istu s pojmom .sastojbeni oblik", pošto se je Knorr već u šostdosetim godinama usudio pokazati put od razno´^ načina g(tspodarcnja k onom raznih vrsti drveća. |