DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 320 — ´ i pisac je mnienja, da se srednjoj šumi nemože priznati existencija samostalnog gospodarenja. Najčešće se predbacuje srednjoj šumi, da je ona tolike propale i zlo pornstle šume stvorila. Weber veli, da je srednja šuma većim dielom gospodarenje progalno. Na temelju AVeberovih istraživanja dolazi pisac do zaključka, da srednja kima dvaput n^e kalija, četiri puta više fosforne kiseline i triput više dušika troši nego li visoka šuma. To nam razjašnjuje, zašto srednja šuma samo na vrlo dobrom tlu potrajno uspievati može. Osobito su naplavljeni riečni prieđjeli za ista sposobni. Prihod drvne mase- visoke i srednje šume izrazuje Hundesbagen sa razmjerom 1 : 0-75. Odnošaje prihoda i prirasta srednjih šuma razsvjetljuje pisac brojkama, uzimajuć za j>rimjer imenito Elzas-Lotringiju, Bavarsku, Badensku i Wurtemberžku, koji podatci pokazuju, da srednja šuma razmjerno odviše granja a malo liesa proizvadja, te stavlja pitanje, kako da se kod takovog odnošaja srednja šuma uzdrži, kad je današnja lozinka svakog racionalnog šumskog gospodarenja što veći postotak liesa. Iglače ostadoše do danas izključene od srednje šume, premda to pisa<*. pogledom na bor i ariž vrlo žali. Iza hrasta zastupana je danas u srednjoj šumi najviše bukva, premda nijedno drvo, veli pisac, nije za srednju šumu nesposobnije, nego li upravo bukva. Ona podnosi mnogo hlada, ali je i njezina gusta i široka krošnja velika zapreka pristupu sunca i kiše. Na dobrom tlu hrast je izgubljen,, ako je u srednjoj šumi bukva u većoj množini zastupana. Srednje šume, u kojima ima 20—307i> bukovine, pretvore se cesto same od sebe u visoku šumu. Hoćemo li hrastu za volju srednju šumu da uzdi´žimo, to valja osobito stariju bukovinu odstraniti. Na dobrim stojbinama hrast je najsposobniji za nadrastlo drvo srednje šume, no za to nestoji, da je on na istu bezuvjetno vezan. Po iztraživanjima Jaegera i Burckharđta, zadovolji se hrast u visokoj šumi i sa manje povoljnom stojbinom, dočtm se na dobrom tlu glede visinorasta i prihoda sa svakom drugom vrsti drveta takmiti može. Dakle upravo hrastu za volju, trebali bi srednju šumu sve više i više napuštati. Kao za srednju šumu sposobne vrsti drveća spomenuti je još javor, jasen i grab. Nemože se poreći, da je srednja šuma donekle opasnostima manje izvržena, nego li visoka. Najviše se srednjoj šumi u grieh upisuje, što neosigurava potrajnost. Iz statističkih podataka, koje je Wagener za Bavarsku priobćio, izvodi pisac za ključak, da je visoka šuma konzervativnija, nego li srednja. Veliki postotci prirasta pojedinih drveća u srednjoj šumi jest posljedica progale; pa kao što je progalni prirast nejednak i nesiguran, neslaže se ni srednja šuma sa strogim načelima potrajnosti. |