DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 321 —


Pogieđoiii Ba uređjenje prihoda veli pisac, da se u srednjoj šumi aemože
ništa postići sa kompliciruniio formulama.
Požaliti je i sa šumsko-policajuog i gospodarstvenog gledišta, da se većina
srednjih šuma u rukama obćina nalazi.


Na temelju u ovoj knjižici nanizanih posmatranja veli pisac, da konačni
sud 0 srednjoj šumi mora nepovoljan biti, a mi da dolazimo sve vize i više do
osvjedočenja, da svuda tamo, gdje je to samo moguće, visokoj šumi prelaziti
moramo, jer ona je najpodpuniji način gospodarenja.


Što intenzivnije njegovanje gospodarenja sa raznim vrstima drveća, to je
zadaća našeg vremena,
Pisac završuje ovako:


Gdje je samo moguće napustimo srednju šumu, koja nerazmjerno manje
liesa producira nego li visoka šuma, te koja na račun silnog granja tlo slabi,
a učimo od srednje šume odhranjivati mješovitu visoku šumu.


Jovan Padežanin.


Šumski paviljon na svjetskoj izložbi u Parizu.


šumski je paviljon na svjetskoj parižkoj izložbi na toliko već (naime u travnju


0. g., kad je ovaj članak pisan u listu j,Le Bois´´) uredjen, te se može u cijelosti
ocijeniti, kakova će biti ta specijalna izložba. Sgrada, koja je odredjena,
da se u njoj smjesti šumska izložba, sagradjena je u parku Trocađero^" na
desno od palače ~ ako se silazi prema Martovu polju — priugotovljene za
potrebe sveobće izložbe. Paviljon za javne radnje (Traveaux publics) hvata se
šumskoga paviljona na lijevo, a sagradjen je od opeka.
Šumski paviljon naprotiv sagradjen je čitav od drva. Ideja nije nova,
no ne gledeć na to, što je sasma valjana, ne možo se poreći, da je i veoma
zgodna s toga, što se pred šumskim paviljonom diže u čitavom svojem sjaju,
ako ne remek djelo, a to sigurno čudovište željezne industrije, Eifelova
kula. Ova oprjeka drva i željeza, tih dviju materija, koje dosta jasno predočuju
staru i novu industriju, ta oprjeka barem je na oko u prilog željeznoj
industriji, za koju se može kazati, da je pravo remek-djelo njezino ona nedostižna
galerija strojeva, koja zauzimlje najkrajnji dio naprotiv Martova polja. Ma
se mi i koliko pobojali uzporedivši drvnu i željeznu industriju, ipak se ne bojimo
za drvnu industriju, koju je ogromni napredak premice njezine, željezne
industrije prisilio, da se specializira i donekle dapače stegne, no koja ne može
jošte uz rapidni napred potrebe trošenja (kontumacije) izpuniti tako važne za


=^´´ Trocadero zove se u Parizu javno mjesto IežC(*e nn. brežuljku ua rlesuoj obali
rieke Seme naprotl Champ do Mars. Za svjetske izložbe n Parizu 1878 . a;od. l)je sagradjena
na Trocaderu raonumentahia palača, u kojoj se sada nala:^! etlnio.c^rapliicki
muzeum i sbirka za sadrene sHtke. Troeadero zove se i jedna tvrdjava kod Cadixaj
^´u su Francuzi predobili 182S. godine.