DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 321 — Pogieđoiii Ba uređjenje prihoda veli pisac, da se u srednjoj šumi aemože ništa postići sa kompliciruniio formulama. Požaliti je i sa šumsko-policajuog i gospodarstvenog gledišta, da se većina srednjih šuma u rukama obćina nalazi. Na temelju u ovoj knjižici nanizanih posmatranja veli pisac, da konačni sud 0 srednjoj šumi mora nepovoljan biti, a mi da dolazimo sve vize i više do osvjedočenja, da svuda tamo, gdje je to samo moguće, visokoj šumi prelaziti moramo, jer ona je najpodpuniji način gospodarenja. Što intenzivnije njegovanje gospodarenja sa raznim vrstima drveća, to je zadaća našeg vremena, Pisac završuje ovako: Gdje je samo moguće napustimo srednju šumu, koja nerazmjerno manje liesa producira nego li visoka šuma, te koja na račun silnog granja tlo slabi, a učimo od srednje šume odhranjivati mješovitu visoku šumu. Jovan Padežanin. Šumski paviljon na svjetskoj izložbi u Parizu. šumski je paviljon na svjetskoj parižkoj izložbi na toliko već (naime u travnju 0. g., kad je ovaj članak pisan u listu j,Le Bois´´) uredjen, te se može u cijelosti ocijeniti, kakova će biti ta specijalna izložba. Sgrada, koja je odredjena, da se u njoj smjesti šumska izložba, sagradjena je u parku Trocađero^" na desno od palače ~ ako se silazi prema Martovu polju — priugotovljene za potrebe sveobće izložbe. Paviljon za javne radnje (Traveaux publics) hvata se šumskoga paviljona na lijevo, a sagradjen je od opeka. Šumski paviljon naprotiv sagradjen je čitav od drva. Ideja nije nova, no ne gledeć na to, što je sasma valjana, ne možo se poreći, da je i veoma zgodna s toga, što se pred šumskim paviljonom diže u čitavom svojem sjaju, ako ne remek djelo, a to sigurno čudovište željezne industrije, Eifelova kula. Ova oprjeka drva i željeza, tih dviju materija, koje dosta jasno predočuju staru i novu industriju, ta oprjeka barem je na oko u prilog željeznoj industriji, za koju se može kazati, da je pravo remek-djelo njezino ona nedostižna galerija strojeva, koja zauzimlje najkrajnji dio naprotiv Martova polja. Ma se mi i koliko pobojali uzporedivši drvnu i željeznu industriju, ipak se ne bojimo za drvnu industriju, koju je ogromni napredak premice njezine, željezne industrije prisilio, da se specializira i donekle dapače stegne, no koja ne može jošte uz rapidni napred potrebe trošenja (kontumacije) izpuniti tako važne za =^´´ Trocadero zove se u Parizu javno mjesto IežC(*e nn. brežuljku ua rlesuoj obali rieke Seme naprotl Champ do Mars. Za svjetske izložbe n Parizu 1878 . a;od. l)je sagradjena na Trocaderu raonumentahia palača, u kojoj se sada nala:^! etlnio.c^rapliicki muzeum i sbirka za sadrene sHtke. Troeadero zove se i jedna tvrdjava kod Cadixaj ^´u su Francuzi predobili 182S. godine. |