DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 4 <-- 4 --> PDF |
.— 23S — onako točnu izinjorn po obs^gu i obračun površine šumskoga kompleksa; te nam ^´iede unutarojeiza podieljeuja šume dovoljne podotke pruža izmjera s šum. sjevernicom, uredjeuom već u tu svrhu. Kaziumie se takodjer, da treba unutarnje razdieljenje šuuie označiti na licu mjesta bud prosjekami, gdje je to od potrebeJmenito u ravnicali, bud se poslužiti naravskimi nu-Hljami, kao što su to nalazeći se putovi, grebeni, drage, potoci i t. d., glavne pako toćke takovoga razdieljenja obilježiti ćemo vidljivim bumovima, stupovima od drva ili kamena, ter grabama. Opaziti nara je ovdje takodjer, da je ii gospodarstvu, gdje je to iole moguće, od velike važnosti, da vanjski obscg šuma grabarai potegnemo. Tim ćemo si osigurati stalne i nepomične medje oko sve šume, a prcpriečit ćemo krčenje šumskoga tla, Prociena drvne gromađe i iztraživanje prirasta treba da se preduzme, u koliko nam to vrieme i na razpolaganje stojeći troškovi do- l>u>.taju, približno točno. Način samog izvedenja upriličiti ćemo sasvim pri- Tujerno okolnostima dotičniJi šuma, a u koliko moguće udariti ćemo tu jednostavnim načinom, postupati pako pri tom savjestno i točno. U prvom redu treba preduzeti taj važan posao lib u starijih porastlinah, koje se imaju do skoro sjeći i rabiti, a svakako ćemo se po mogućnosti poslužiti s podatcima, dobljenim od prije izvedenih sjeenja, nipošto se pako upuštati u potanko razvrstanje raznili sortimenta, što je mučan posao a nepruža nam ipak točnih rezultata. poznato je dobro u praksi, da se prociena drvne gromade u velike nikako nemože tako točno obaviti, a još manje se može sigurna prociena prirasta polučiti. Baš ova okolnost mora izkusnom taksatoru i urcditelju šuma biti mjerilom, dapače služiti mu načelom, da kod svojega posla nerabi takove načine prociene, koji se os?iivaju lih na drvnoj gromađi, nalazećoj se u šumi ili samo na prirastu, kao što to više iii manje biva kod metode razšestarcnja na gromade i kod ostalih tako zvanih obličnih metoda. U ovoj potonjoj okolnosti leži pako glavni razlog, s kojega si ove metode unatoč svojega svestranog i temeljito teoi´etičkog obrazloženja neprokrčiše još put u praksi ili se vremenom neodržaše, gdje bijahu uvedene. Nadalje nam se ukazuje prilično dvojbenim činbenikom medju raznimi okolnosti i ustanovljenje dobroto stojbinske. ./Vkoprem nam je potonja potrebita, da ustanovimo bai" približno poi´azdieljenje jednakoga periodičkoga prihoda, a nadalje da se up(vrabom skrižaljka prirasta upriliči prociena prihoda za kasnija razdobja; to ipak nesmijemo ])rednavedenom činbdaiku ustupiti glavni upliv pri našib radnjah. Ista okolnost postoji takodjer, kada rabimo postupak sa ste gnutim površinama. Moi´amo ovdje nadalje spomenuti, da treba sve vanjske šumske odnošoje pomm:) prosuditi i ustanoviti. To se tiče naročito šumskih služnosti, koje u velike uplivaju na cielo šumsko gospociarenje. Točno prosudjenje takovih okol nosti nuzdao je već s togu glavnog razloga, da nam se uvedjcnjo sunita |