DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 40 <-- 40 --> PDF |
~ 324 -=-, vršio je veoma pomno i umno g. Souc, koji je znao izabrati najbolje vrsti drveća za gradnju i ures. Graditelj, g. Lucien Leblanc, koji je, ako se ne varamo, gradio 1868. god. sličnu sgrađu, znao je za god. 1889 naći novih i originalnih kombinacija, a to takodjer nije bila tako laka stvar. Uspjeli, što ga je postigao kod nređjivanja ruskoga odjeh^ na Martovom polju, koji mu je bio povjeren, novi nam je dokaz njegova talenta i izkustva. Jednom riječju: ministarstvo agrikulture ili ravnateljstvo šuma, jedno je i drugo htjelo, da ućini nješto veliko, pak i nema sumnje, da će šumski hram tako uspjeti, te će medju ostalim i on biti jedna ])riv]aćiva sila svjetske izložbe. I Parižan i stranac, koji će posjetiti ovaj hram, odnijeti će ugodan utisak 0 važnosti one zadaće, koju šumari u vi*šenja svojih dužnosti izpunjavaju; čitavo ovo naše izlaganje može o tom podati samo veoma loš pojam. Onda će svatko vjerovati, da se u državnim šumama u velike radi oko poboljšavanja, da obnavljanje šuma provadja uspješno i na velikom prostoru, da se gole eto gore zaodijevaju novim zelenim velom, da će se pogibelji poplava naskoro odvratiti od naših ravnina, hvala na tom obilnim sredstvima, s kojimi treba da razpolaže uprava, koja ne žali troška i t. d. No s druge će strane ekonomičan i ljudi od politike, ugledavši od čuda zapanjeni sav taj luksus i sjaj, što ga je eto priredila ista ta uprava, kojoj su već toliko puta spočitnuli ogromni i pretjerani trošak prema dohodkUj što ga ta uprava odtuda vadi, svi će velimo, ljudi gledati, da uhvate eto lijepu priliku, ne bi li obnovili svoje kritike i snmnjili i bez toga nedostatni budget, nedostatni dakako svakomu onomu, tko stvar nepristrano i bez strasti prosudi. Istina je i sam ovaj sjaj ne bi mogao prikriti nutarnje praznine, no daljnje će nam razlaganje dati prilike, da se osvjedočimo, koliko nam treba do toga sjaja držati. Kako je svatko mogao pređviđjati, uspjeh je pođpnn i svjetina hrli k hramu sve u gomilama. Mjesto je veoma sgodno izabrano, a trocaderski park, pretvotvoren u veMčanstvene vrtove i urešen sjajnom povrtljarskom izložbom, sačinjava poseban okvir. Dosada smo govorili o paviljonu kao o gradjevini; nije dakle potrebno, da se na to opet povratimo. Dvoje ćemo ipak spomenuti: prvo, da je sama sgrada, sagradjena samo od drva iz naših šuma, glavni dio šumske izložbe, drugo bi bilo ono, što se tiče plana i gradnje. Na stijenama hrama čitamo ovu bilježku: Šumski paviljon, koji su pod ravnanjem g._E. pl. Gauifiera, šumarskoga nadzornika, sagradili gg. Lucien Leblanc, gradit ej, gg. Lecaur & Cie. i P. Soue, poduzetnici. Kada unidješ u nutarnjost, stupit ćeš u veliku prizemnu dvoranu, koja je prilično napunjena predmetima iz parne pilane g. M. Arbeja. Parni strojevi iz pilane mogu se u samoj dvorani staviti u gibanje, no laglje i ljepše mogu se vidjeti kod mosta đe F Alma, gdje su smješteni ratarski i šumski strojevi. Ako k tomu dodamo velik broj veoma lijepih okruglih stabala raznih vrsti drveća, koja su sgodno ponamještena modju parne strojeve, može si čovjek stvo |