DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 346 imovnu obćinu, te od postavljenih U imovnih obćina iste narodne institucije jednu od druge u svakom pogledu razdvojiti. Upravo to je i uzrokom, da je autonomija i uprava uz svoju neshodnost kod osnovanih manjih imovnih obćina ruzmjerno izpala skupocjenom, pa da pravoužitnici umjesto prije obilnih i bezplatnih šumskih užitaka sada uz nestašicu istih, jedva terete, koji su timi neobhodno uuždnimi užitci skopčani, namirivati mogu. To nam je donio u prvi mah stvoreni zakon od 15. lipnja 1873., a onaj od 11. srpnja 1881. taj sistem autonomije i uprave nije popravio, pa s toga naklonost naroda toj instituciji sve više izčezavaše, a uz nezadovoljnoga gospodara postadoše i sluge uprave, boreći se tolikimi neprilikami za uzdržanje svoje imovne obćine, sa stanjem i uredjenjem takovim nezadovoljni. Javno je s toga već odavno prevladalo mnienje, da je skrajna potreba preustrojiti tu narodnu instituciju. Ako i ne možemo izpraviti, što je glede služnostne pripadnosti prigodom segregacije kod njekih pukovnija pogi´iešeno, niti se možemo u promjenu teritorialnog vlastničtva i užitka ovlaštenika sadanjih imovnih obćina upuštati; to ipak shodnijom autonomijom i upravom te institucije možemo toga mnogo izravnati, a naročito odteretiti pučanstvo pasivnih imovnih obćina od plaćanja užitaka, što mu pripala šuma po potrajnom dohodku u dosta maloj izmjeri pruža, te ga u pomanjkanju tog prirodnog dara poduprieti bar provadjanjem najpotrebitijih investicija. Nacrtu ove osnove s toga je smjer predočiti šumarskim i inim mjerodavnim krugovom, na koji način bi se autonomija sadanjih imovnih obćina dala svesti na svoje pravo stanovište, uprava osredotočenjem popraviti i znatno pojeftiniti, a ipak učiniti napredak ne samo u struci, već u cieloj toj instituciji, bez uštrba po današnju autonomiju i prikrate prava ovlašteničkih. Za izvedenje svega toga od potrebe je sprijateljiti se s načelom, koje javno mnienje već dulje vremena zagovara, naime od skilpa sviuh imovnih obćina stvoriti jednu zajedničku moćnu narodnu instituciju pod naslovom i svimi pravi zemaljskih institucija. Kada smo s otim načelom, koje je u početku osnove uvršćeno, te koje se je imalo odmah iza segregacije šumž, oživotvoriti, na čistu i onda su nam ostale ustanove zakonske osnove jedino posljedica i proizvod tog načela, koje bezdvojbeno svaki šumar, upravnik i rodoljub bez ikakovog oklevanja i bojazni poprimiti može. Tomu jedino pravnomu načelu ne može se napokon ni ovlaštenik imovne obćine protiviti, jer se u osnovi ni ne radi o najmanjoj prikrati ili promjeni njegovih služnostnih prava, već jedino o poboljšanju i pojeftinenju uprave, te uzdržanju pasivnih imovnih obćina a odterećenju njegovog za dom i rod jednakimi zaslugami ovjenčanog druga i pobratima ! Zemaljska imovna obćina pružala bi tada uz bezplatno podmirenje pravoužitničkih potrebština krajiškomu pučanstvu kamate glavnice za narodne in |