DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 349 —


Zaključujuć ovo kratko obrazloženje želimo, da nacrt osnove nadje uvaženog
odziva i kritike u našoj zemlji, te da kod preustrojstva šumarske struke
posluži mjerilom, a mi ćemo svakoj točki ustanove sa svakog gledišta obširnijeg
razlaganja, crpljena mnogogodišnjim izkustvom na istinitih činjenicah, u svako
doba rado pružiti.


Žirovina i prodaja svinja u god. I889|90.


Oborine meteorologične kao snieg, kiša, tuča, grašica i rosa izvanredno
djeluju na organičnu produkciju i raztvaranje tla u hranive čestice, zato i
jesu već do danas višegodišnji podatci meteorologičkih promatranja šumaru i
gospodaru od velike koristi, a vidit ćemo i po samu trgovinu.


Velike gromade sniega u planinah reguliraju tečajem proljeća i ljeta:
kiše, tuče, grašice i rose i mi već po tom izvjestno nagadjamo, da će iza
mnogoga sniega u ravnicah i dolinah ijrevlažno biti i da će u najnižjih Uvađah,
jer su premokre i prehladne, malo siena uroditi, a obratno na uzvišenijih
sienokošah


Iza ovakove zime veselit će se dakle prihodu siena goranin, a stanovnik
ravnice će kuburiti.


Oranice na brežuljcih ili propustnom pjeskovitom tlu dobro će radjati,
al će naopako proći onaj gospodar, koji je takve godine zasadio n. pr. krumpir
u ravnom položaju ili nepropustnom žilavom tlu — već prije dozrelosti će
trunuti.


Šumar imati će tim veći prirast drva, pa i ploda, što je jedno od drugog
ovisno, a tako isto i voćar u godini iza velikoga sniega, čim su njegove sastojine
na sušem tlu, bilo to poradi položaja ili sastavine tla, a po tom i
obratno.


Znamo pak, da su šume vazda iza krčenja ratara ostajale na nepristupnijih
i višjih položajih i s toga možemo zaključiti, da je poprječno šumski prirast
i plodorod upravo one godine najveći, kada gospodar (ratar) o prevelikoj vlagi
govori.


Zima g. 1888/9. bila je po ratara vrlo povoljna, što nam dokazuju dovoljne
proljetne, pa evo i ljetne kiše s ostalimi oborinami, a i sve
one šume, koje leže izpod 150—200 metara relativne visine, imati će ove
godine eminentan prirast drva i ploda, a koje više leže, tek poprječno onaj
godišnji dohodak, kako to u srednjih godinah nalazimo.


Priroda stvorila je zakon, da je u dotičnoj godini i životinjski razvitak
mnogobrojniji, čim je obilniji vegetabilni proizvod, pa zato nam je i ova godina
izim ostalih kukaca, leptira, miševa, zečeva, trćaka itd. i nemilu životinjicu


t.
j . gubara u neizmjernom broju donijela.
24
^/:- ^^


-^ -J/T


ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 350 —


Ovaj po šumu štetni leptir daleko je po svojoj gusjenici u našoj domo


vini veću štetu nanesao, nego je to kadra učiniti vinogradarom filoksf ra ili


vinska medljika.


Gubarova gusjenica obrstila je lišće do gola, po svih podravskih i po


savskih šumah, lišivši ovako drveće onoga stroja, knji glavno hranivo upodablja


stablu i plodu. Naravno je, da možemo i prirast obrštenoj šumi u razdobju,


dok gola stoji, označiti ništicom, a plodorod t j. žirovina sva


kako je ništica.


(Ova bi godina vrlo prikladna bila zato, da se ustanovi gubitak prirasta


poradi pomanjkanja lišća!)


Prema do sada tumačenim pojavima u prirodi mogli bismo s pomoću


meteorologičkih podataka doći i do zaključka, zašto je upravo godina 1888/9.


obilnom bukvicom urodila, jer znamo da upravo bukvica leži iznad 150 metara


relativne visine. S toga su nam i šumski miševi na miliarde eto proljetos


urodili, a možemo u tom naći i razlog, zašto nam gubareva gusjenica ne do


dijavaše ove godine u lužnjacih, kitnjacih i gradjenicih . , ., koji zauzeše šu


mišta iznad 200—300 metara absolutne visine.


Mi u tih položajih i vrstih hrastovih šuma nalazimo ćak do najvećih


vrhunaca gubarevu gusjenicu n. pr. na vrh Kapovca, Psunja, Fruške gore.


Bila, Garića, Sljemena i Kalnika, al samo toliko, da nam na plodorod ne će


štetno uplivati. No čudnovato je, da tu gusjenicu i ovdje tim rjedje nalazimo,


čim su položaji šumišta viši ili još točnije označeno:


„Gdje je ovogodišnja proizvodnja šumišta obilnija, ondje i veći broj gu


bareve gusjenice nalazimo."


Vračajuć se sada na moj naslov zaključujem, da će nam u Hrvatskoj i
Slavoniji za žirenje preostati samo hrastove šume (bukvice ne ima nigdje) u
požeškoj dolini izmedju Dila — Krndije — Psunja i Papuka, nešto izpod Fruške
gore, izpod Psunja, te izpod Bila od Slatine do Koprivnice; nadalje i/pod
Garić-vrha, Sljemena i Kalnika ili ako to u površju označimo, circa 150—200000
jutara, a po jutru prema bonitetu, nadajmo se dohodku od 2 — 8 hektolitra
(reducirano jutro na čisti hrastik i sklop l´O).


U razdobju, kad sam ovaj člančić sastavio, počeo je osobito cerov žir
opadati, pa nješto manje kitnjakov i gradjenov žir, a najmanje lužnjakov i to
u požežkoj županiji, svakako poradi velike sunčane pripeke, koja već mjesec
dana iza vlažnog proljeća abnormalno tlo suši, a i jednom jakom hladnom kišom
je to pospješeno bilo.


Mi smo šumari riedko kada polučili odštetu za žirovinu po 1 hektolitru
više od 10 — 50 novčića; prem da znamj, da se efektivna vriednost hr.miva
napram raži, računa kao 0´4: 1-0 i da bi nam se po ovom računu tek tada
žirovina razmjerno naprotiv ratarskom proizvodu pravedno odštetila, kada bi
nam užirena svinja odplatila 1 hektolitar sa 1 —1"50 for.