DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 351 —


Ovojesenska žirovina pro 1889/90. skupo će se platiti i tko ju od šumara
temeljito procienio bude, taj i može računati ra odštetu, po hektolitru
od 1—1-50 for.


Ja to tvrdim već radi navedene okolnosti, što je gubareva gusjenica
uništila žirovinu ne samo onkraj Posavine i Podravine, već i onaj kraj u Bosni
i u Ugarskoj, a ta nestašica izvjestno postoji u hrasticima lužnjaka i uz pritoke
Save i Drave, pa i Dunava, dakle još i u Romunjskoj i Srbiji, a ovdje i
leže glavne šume, koje svinjogojstvo uzdržaju.


U god. 1889/90. izraziti će se sjajno regulativni upliv žirovine na svinjogojstvo
i trgovinu, a žirorod, tko ga ima, razveseliti će gospodara, jer će nastati
u cieni jagma.


Već 5 godina stojale su ciene svinjam lošo, a god. 1888/9. podigla se
ista malo ne na dvostručno, jer su mnogi seljani udesili svinjogojstvo sa stegnutim
razplodom osjećajući, da im je preskupo žirenje (ovo je nastalo iza
dioba šumž, pa stavljanjem velikih površina u branjevinej, pa jer su i zato
svinjogojci broj svinja napram žirovitim šumam na minimum izravnali; istoga
i ciene čvršće držali, n:iiavno je dakle, da su i inozemci kupujući naše svinje
kao veliki kapitaliste samo njeko vrieme englezkom i amerikanskom svinjom
naša tržišta potiskavati mogli, ali već god. 1888/9. i opet na ciene prije 5
godina postojale trgovinu i nama svratiti morali.


Taj rapidni poskok cienam svinja obodrio je seljačtvo, da iza g. 1888/9.
što više jesenjaka i proljetnjaka uzgoji; al eto opet zlo, što nastaje pomanjkanjem
žirovine i ovo će biti, pa i mora biti uzrokom, da će naši Posavci i
Podravci jesenas iza toga, kako pohrane bundeve ili ostati bez žirovine ili
kupiti ovu uz veliku cienu. Zato bih mogao svjetovati svim, da tu okolnost
uvaže, pa upravo od sada do jesenske žirovine što više svinja razprodadu, ako
ini je stalo, da gubitku izbji´gnu ! M. Radošević.


Šumski paviljon na svjetskoj izložbi u Parizu.


(Svršetak.)


Dosada smo govorili o onim šumskim izložcima, koji su iz šuma, što
stoje pod državnom upravom Sve je to osobito koncentrovano u trokaderskom
paviljonu. No imade na Martovu polju niedju f.ancuzkim odjelima i drugih
izloženih predmeta šumske struke, o kojima smo radi da progovorimo. Pustit
ćemo s vida službene odjele, pak ćemo govoriti o nastojanju pojedinaca, koji
su kod izložbe sudjelovali. Trebat će, da spominjemo i imena. To je nuždno,
jer osobna inicijativa mnogo vi;iedi. Za sada ćemo imati pred očima samo izlagače
iz Francuzke, pak ne ćemo spominjati niti naselbina francuzkih. 0 naselbinama
i o tudjim zemljama govorit ćemo poslije.


*