DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 355
Kako da se nabave nova vrela privrede za žiteljstvo
hrvatskoga Primorja?


I. Uzgoj rujika.
Ruj (rhus cotinus, Sumach od Peruckenstraiich), kad bi se umno uzgajao,
mogao bi biti izdašno vrelo dohodka za stanovnike našega Primorja, što dokazuje
uzgoj rujika u Siciliji, gdje ga ima u samoj pokrajini Palermu do
22,825 hekt. zasadjeno. Ruj se umnožava položnicama (Ableger). Na jedan
hektar stane 21.200 mladica u razmaku od 0´62—0-70 mt., od kojih se dobiva
proizvoda u težini 1670—2135 kg.


Ova biljka uspjeva na plitkom krševitom tlu, dapače i na samoj pećini,
ali mu ne prija vlažno glinasto tlo.


U Palermu bijaše g. 1888. izvoz samlivenoga proizvoda rujeva 21,820,316
kg., a nesamlivenoga 3.120.524 kg., a srednja ciena za 100 kila bila je 28—30
lira (a 40 nov. u zlatu).


U Siciliji imade 16 parnih mlinova za mlenje rujevih proizvoda, a u njima
radi do 280 ljudi danomice 12 sati. Svake se godine samelje 380.000 vreća
(po prilici 23 milijuna kg.) i 28.000 buturfi, (Ballen, do 4V2 miliona kg.).


God. 1888. imao je rujev proizvod u Trstu ovu cienu:
istarski i dalmatinski . . . 10 —14´/2 for. 100 kila
tirolski (na fino samlivenog) . 8 —9´/a n n >i
„ (na krupno) „ . . 9V2-IOV2 „
veronski 7—9´/a „ „ „
Na fino samliven je zato jeftiniji, jer mu se obično primjesa lišća od


jedne vrsti kalinovke (Viburnum lantana) i jedne vrsti risovke (Vaccinium
vitis idaea).


Ruj bi trebalo svake treće godine i to u kolovozu obrezavati vinjakom
(Rebmesser) gladko, što više pri zemlji, jer se je tim načinom nadati vrlo
dobrom izboju.


Odrezano stavlja se u svežčiće ili vrećice i tako se, odstraniv doma krupnije
grančice, suši na prostom zraku, po tom stuče i prorešeta.


Lišće i nježniji izboji prodavaju se u tuzemstvu kožarima za strojbu
(Gerben) ovčjih koža, a za inozemsku prodaju treba prorešetani proizvod u
posebnih stupah stući na sitno kao melju i u vrećicah odpremiti.


Kora rujeva prodaje se zelena; takova kupcima na sitno izrezana i preknhana
rabi za bojadisanje svile. Kora imade u trgovini dosta dobru cienu.
Nekoji običavaju samo lišće osušiti, na sitno stući te ju kao t, zv. „foglietta"
za crno bojadisanje pamuka uz dobru cienu prodavaju.
Osobito u južnom Tirolu je toj običaj. Ondje se proizvadja godimice do


35.000 ct. pod imenom „sumaco´ („Schmack").


ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 356 —


Nadalje se upotrebljuju i krupnije grančice kao i korenje pod imenom,
„legno giallo" za bojadisanje finijega sukna.


U našem Primorju je proizvadjanje rujevlne u zadnjih godina veoma neznatno,
prem da bi mogla biti izdašno vrelo privrede za ondješnje siromašno
žiteljstvo.


Pred malo godina davale su obćine pobiranje rujeva lišća u zakup. Naravno
je bilo, da dotični zakupnici nisu marili za racionalni postupak, već su
nastojali, da se što izdašnije okoriste.


Tim bezumnim postupkom naneseno je mnogo štete, te će trebati jošter
nekoliko godina, dok se taj toli koristan grm opet oporavi.


Iza predstavke trgovačko-obrtničke komore u Senju izdala je visoka kr.
zemaljska vlada odj. za iinut. poslove naredbu od 6. kolovoza 1886. br. 30828.
te je uživanje rujevine dozvoljeno i donekle uređjeno.


Dopušteno je pobiranje rujevoga lišća obćinam samo u vlastitoj režiji,
i to svake druge godine, nakon 15. srpnja t. j . kad mladi izboji podpuno
odrvene.


II. Proizvadjanje mane.
Mana, koja se u bibliji spominje, da je služila iz Egipta izseljenini Izraelićanom
u arabskoj pustinji za hranu, jest sladorasti sok, koji curi iz grančica
grmića Tamaxi s gallic a manifera, jedne vrsti mariške, poslije uboda jedne
vrsti Coccus-a. Taj se sok na zraku posuši.


Takova mana proizvadja se uspješno takodjer iz crnoga jasena, osobito
pak iz cvietnoga jasena (Ornus europaea), a ova vrst drveća na našem krasu
veoma dobro uspjeva.


Mana služi različito u Ijekarstvu, u teknici za bojadisanje i priredjivanje
sukna i svile, a nalazi se u njoj jedna vrst sladora zvana Mannit (70—80"/o),
iz kojega se priredjuje takozvani Nitromannit (praskavi manit.)


Za proizvadjanje mane imađe u pokrajini Palermo (Siciliji) do 2705 hektara
jasenika, a prodaje se jedan kg. cievne mane (m. canellata) za 7-1 2
lira (a 40 nov.); kršne mane (m. comunis) 5.65—7 lira.


U razdobju od godine 1886 — 1888. prodano je u Palernu poprječno svake
godine 50.000 kile cievne, a 80.500 kila ostale mane za svotu od prilike


500.428 for. a. vr.
Cievna mana kristalizira se odmah na zarezinah, a kršna mana zove se
ona, koja se odkrši i zaostaje od pobrane cievne mane na okrajcib zarezinah
i u dubinah debla.


Jasenici uzgajaju se u Siciliji kao nizke šume. Porabna doba je obično
20 god. Čim je sastojina 8—10 god. stara, počimlje zarezivanje kore radi
proizvadjanja mane. Kod toga posla postupa se kao kod proizvadjanja smole u
šumah crnoga bora (Pinus aust). Zarezuje se osobito oštrom spravom koso
j to koncem ili u prvoj polovici mjeseca lipnja. Vrstan zarezivač može na dan




ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 357 —


3200—3600 jasenika zarezati. Isto stablo može se 12—20 godina upotrebljivati,
a svaka godine mora se prigotoviti novi zarez. Nakon toga vremena prestane
sok curiti, a stablo se mora posjeći, da se opet pomladi.


Takovo je drvo veoma prikladno za raznu domaću industriju, jer poradi
izcjedjenoga soka postaje drvo gušće, čvršće i osobito elastično. Nakon 4—5
godine može se iznova mana proizvadjati iz mladih izboja, koji su već 6-7
ctm. debeli.


Roneća mona t. j . onaj sok, koji osobito iz prvih zarezina drvlja mnogo
iztiče, sabira se u Siciliji pomoću trieska u lišće biline, koja ondje u svakom
jaseniku razleće i koja se zove „iico d´indra" (Cactus opantia). Ovo lišće je
debelo i šuplje.


Mana sabira se od 10 do 10 dana, izuzani kišovito vrieme, te se stavlja
odmah u drvene škatulice i suši na suncu. Po tom se prebira i prehrana slaže
u tanke daščane škrinjice i šalje u trgovinu.


U trgovini prodaje se obično mana uz ove ciene po bečkom centu:


cievna mana (Cenellata) za 250—270 for.


kršna „ (Rottame) „ 135 —IGO for.


roneća „ (Geraci) „ 83—115 for.


III. Proizvađjauje mastića (Mastix).
Nadalje dalo bi se po mojem nemjerodavnom mnienju u našem primorskom
krasu uspješno uzgajati grmlje „Jude" Trišlja — Pistacia lentiscus), koja je
svuda po kraškim branjevinam razsirena.


Iz ove vrsti drveća proizvadja se na grčkih otocih, osobito na Chios-u
u trgovini poznata smola ,Mastix" To je kristalizirani smolasti sok, što curi
iz ozledjenih debala i grana Jude i na zraku otvrdne. Rabi osobito u Ijekarstvu,
i za proizvod raznih i)redmeta toilette za gospodje, a plaća se 4´/2—0 for.
po kilogr.


Kod proizvadjanja te skupocjene smole postupa se posve onako, kako je
gore opisano za proizvadjanje mane.


Jedno odraslo stabalce daje na godinu 4 — 5 kila smole. Bolja vrst mastića
jest zrnasta, većinom kolik grašak velika, žutkasta, prozirna, krhka; na prelomu
je kano staklo svietla i prozirna. M. pl. B.


Naše iugarstvo.


Danas, gdje se je posvuda u čitavom svietu uvidjela zadaća šuma i šuniogojstva,
radi činjenica, s kojih je obstanak šuma u pogledu narodno-gospodarstvenom
za svaki narod i državu bitno pitanje, začele su državne vlasti velikimj