DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 366 Zakoni i normativne naredbe. Odredba kr. kotar, oblasti u Jaski od 13. lipnja t. g. broj 3604 glede tamanenja škodljivih zareznika izdana na sva obdinska poglavarstva i javne urede glasi: Prije 10 godina pojaviše se a hrastovih šumah širom naše domovine zareznici, koji kao gusjenice nanose neproojenjenu štetu narodnomu gospodarstvu, a razširiše se tako, da u njekili kotarih niti u šumu stupiti nije moguće. Te gusjenice pojaviše se prije godinu dana i u čitavom ovdašnjem kotaru, a ove godine razširiše se tako silno, da je treba oko utamanjenja sa svim silama nastojati, ako hodemo, da uzdržim o ne samo korist, koju nam šume nose, već i poljski prirod. Šumski ovi zareznici zovu se „Phal. bom. dispar," „Phal. bom. processionea" Pbal. bomb. neustria „Phal. bom. chrjsorrchoea" i Phalena tortrix viridiana. Iz jajeta ovih leptira izlaze gusjenice u proljeću t. j . u drugoj polovici mjeseca travnja ili poćetkom svibnja, to napadaju ne samo hrast, već i bukvu, brest, grabar, vrbe, a osobito rado napadaju i voćnjake, pa ako se pomnože u tolikoj mjeri, da im sve to nezadovoljuje hranu, tada napadnu i travu (sjenokoše), žito i kukuruzu, te mogu posvema uništiti nadu gospodara. Kraj toga djeluju te gusjenice i na zdravlje života čovjeka i blaga usljcd kršni h vlasi , koje prouzrokuju otekline i upale na tjehi i u tjelu (kroz usrkanje praha kršnih vlasi), a blago može podivljat! i pobjesniti. Ti insekti nanose šumi štetu, jer izžderu posvema list i cvjet a uništuju i najmladje granfiice rano u proljeću, čim se pupci otvaraju i lišće pokaže. Oglodanjem nanesena šteta nije pak tako malena, kako bi se to na prvi mah uzelo pogledom na to, što drveće za 1—2 mjeseca i opet po drugi put ozeleni; jer se oglodanjem ne gubi samo godišnji prirast, već drvo postane bolestno, grančice se suše, a ako se navale gusjenica svake godine u sve to većih mjerah pojavljuju, posuši se i stablo, i tako ne samo da nam vriednost šume propada, već ista može i sasma propasti. S druge strane uništuje nam žir, koji je više puta najglavniji dohodak i užitak, pa bilo to i stegnuto na izvan branjevina stojeće predjele, a prouzrokuje i smetanje kod proizvađjanja kulture sa žirom, pošto se mora kroz više godina čekati sa kulturom tamo, gdje se imade žirom saditi i pošumljivati. Proti umnožavanju pogibeljnih tih zareznika treba poprimiti shodna sredstva, pa si je ova kr. oblast za zadaću uzela — učiniti sve odredbe , za utamanenje gusjenice. — U koliko bi pako bilo moguće koristno upoznati se sa pojedinom vrsti navedenih glavnih zareznika, to se u kratko opisuje: 1. Phalena bombyx dispar ili „gubar" mužjak je na pol manji od ženke, — ticala (ili rožički) su manja i širje češljava (dlakasto) od ženkinih, a boje je smedje (mrko) bjele, dolnje krilo vise tamno. Tjelo mu je jednako debelo dugoljato sa dlakastom glavom. Gusjenica je i od ovih vrsti najdulja i deblja, i dugim dlakama obrašćena, duž sredine hrbta imade bieli trag, 6 pari crvenih i 5 pari modrih bradavica, koje se điele njekako u sredini hrbta. 2. Phal. bombyx processionea je malen leptir. Mužjak se razlikuje od ženke samo tim, što je manji, tjelo modro uže i dolnje krilo rumenkasto bielo, svietlo, dočim je kod ženke dolnje krilo i tjelo žutkasto-rumeno. Mužjak i ženke imaju po četiri ticala, od kojih su dolnja manja a kod mužjaka punija. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 367 — Gusjenica je crveno-sivkasta sa crvenorumenlmi brađavicami, ima 16 nogu, dlake su crne i bjele no ne tako duge i guste kao kod gubara. ;>. Phalena bombyx neustria nije uvjek jednake boje. Nalazi se bliedo-žutknste i tamno crveno-rumenkaste boje. Na gornjem krihi ima dva popriečna traga a na dolnjem samo jedan, po kojem de se najbolje razlikovati. Gu.9Jenica je malko manja od gubara, pomješano sivo-modre boje sa bjelim tragom preko Urbta i modrom glavom. 4. Phalena bomby.\´ cbr^sorrchoea je leptir svietlo-biel poput atlasa, a ženka ima na kraju tjela crveno-ruraeni busić . Gusjenica je malena, tamuo-sivo rumena, te se osobito poznati može po tom, što imade duž hrbta tamni, a uz svaku stran crveni trag. 5. Phalena tortrix viridiana je medju svimi gornjimi najmanji leptir od po prilici 1 ´/2 do 2 ctm. dužine. Glava kao i gornja krila jesu zelenkasta, a dolnja svjetlo sivkasta. Gusjenica je tamno-žuto-zelenkasta sa crnom glavom i brađavicami po tjelu, te rumenim dlakama. Sve te vrsti leptira pogibeljne su samo kao gusjenice, koje se legu iz jaja rano u proljeću, mjeseca ti´avnja i početka svibnja, grizu list, cvjet, i najmladje mladike, od 1—2 mjeseca, a zaprodaju se u poi5etku mjeseca lipnja, njeki pako kao Ph. bom. processionea koncem srpnja a Ph. bom. dispar i do početka kolovoza na mlađjih grančicah, medju listovima, razpucanom korom na stablu, na zemlji dapače i zidinah, plotovih i stupovih, iz kojih zapredaljaka ili kukulja izleti leptir za 2 do 3 tjedna. Svaka ženka od ovih snosi 200 — 400 jaja. Za utamanenje ovih zarcznika ima doduše više sredstva, kao n. pi-. biranje gusjenica u zapredaljcih, biranje jaja, kopanje graba i palenje vatre i t. d., nu od svih ovih dade se sada u velikom samo proti leptiru najuspješnije izvesti palenje vatre, u dobu mraka kad leptiri vrve; pošto se rado sakupljaju u velika jata oko svjetla t. j . vatre, koja ih omami, te popadaju u vatru. Da se razširenje tih zareznika zaprezi, treba da svaki u njegovoj vlastitoj koristi oko utamanenja nastoji, s toga odredjujc kr. ova oblast u smislu § .50. i 51 . š. z. i odredbe velesl. žup. upravnog odbora od 4. o. mj. br. 954. što »liedi : 1. Da pojedini ovlaštenici imov. obćina, i to Jaska, Cvetković, Domagović plem. i urb,, Novaki, Volavje, Petrovina, Kupčina gor., Berlenić, VukSin Šipak, Stankovo, Zdihovo, Breznik, Pavlovčani, Zdenčina, Klinčaselo, kao i privatni posjednici šuma bez razlike, na pomoć utamanenja stupe pod pretnjom stroge kazni, ustanovljene u spomenutom zakonu. 2. Svaki ovlaštenik i posjednik šuma imade do 25, o. mj. bar po 2 voza bud ležečog drva bud šikarja pripraviti i izvesti na prostore (čistine) ili rub šume, a svaki ovlaštenik ima na mjestu izvožena drva dotičnomu lugaru ili šumarskom odborniku izkažati, a ovi imaju upisati, da je dotičnik svoju dužnost ovršio. 3. Izvožena drva od 2 voza imaju se razdjeliti na 3 djela tako, da se vatra bude mogla paliti 1., 4. i 10, srpnja. Drva pako, koja su oprcdjeljona za naknadno palenje (4. i 10. srpnja) imadu se ođaljeno držati — bar 20 koračaja od prostora, gdje će se kup izpaljivati. 4. Kupovi drva imaju se u imov. obć. Cvetković, Jaska, Domagović, duž ruba šume postaviti 15—20 koračaja jedan od drugog, a moraju se tu vatre ložiti i na čistinah u sredini šuma. Isto tako imaju i ostale obćine i priv, posjednici vatre ložiti. — 5. Kupovi drva imaju se upaljivatl ii dobu nješto prijo, nego mrak nastupi, a kod vatre mora da stoji i ravna svaki ovlaštenik kod svoga kupa. U slučjiju, da se opaze velika jata leptira, dakle veliki iispjeh, pa d.a se ta jata sve viSc k \-!itri n:irivavaju, neka se upali i drugi kup drva. Vatra ima se držati više plamnata i bolje visoka. * |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 368 — . tfpaljivanje drva ima da prestane, ako se na opredieljeni dan 1., 4. i 10. srpnja pod večer jači vjetar pojavljuje, nu u tom slučaju imaju se kupovi upaljivati drugi dan. 6. Obćinski lugari, panduri, serežani, odbornici upravnih imov. obćina imaju skrbiti, da do rečenog roka po njihovom odredjenju svaki pojedinac na njemu opredieljeno mjesto drva izveze i postavi, a svaki onaj tko to učinio ne bi, ima se upisati i prijaviti kot. šumaru, koji če o tom prijavu radi kaznenog postupka dalje predati. 7. Obciinski lugari imaju 2 dana prije, nego u koliko bude njemu vrieme dopustilo. 8. Ova naredba dostavlja se svim pol. i imov. obeinam, privatnim šum. posjednikom, župnim uredima i pučkim učiteljem, da svaki na obću dobrobit seljaka uputi na važnost iste, a osobit) se pako obć. poglavarstva odgovornim čine za svestranu uputu i strogo izveđenje te naredbe, a o samom izvedenju dati če se kotarska oblast izvjestiti. Odredba kr. županij. oblasti u Ogulinu od 30. prosincea 1888. broj 4894. glede uredjenja pašarinske pristojbe, izdana na kot. oblast u Deluicah glasi: U riešenje tamošnjeg izvješća od dne 13. srpnja t. g. broj 542. ob utoku zastupstva obćine Delnice, Skrad i Brod, proti tamošnjoj odluci od 19. svibnja t. g. broj 542. u pogledu uredjenja pašarinske pristojbe i neobhodno nužđne za toli važno uredjenje žalostnih šumsko-gospodarstvenih odnošaja šumsko-upravnog kotara đelničkoga, obnašla je ova kr. županijska oblast napadnutu odluku odputom utoka odobriti i potvrditi sa sliedećih razloga: Dvostranim odpisom od dne 5. studenoga 1887. broj 7530. određjeno bje sastavljanje toli nuždne šumsko-gospođarstvene osnove za šunsko-upravni kotar delnički; nu posjedovni odnošaji područnih imovnih obćina u takovom su lošom stanju, da se istim nezna medja dokuda se taj posjed i-azprostire prema posjedu bivše gospoštije; nadalje je znatan dio obć. vlastničtva usurpiran po pojedincih. Obzirom na iztaknuto nije dosele bilo mogude započeti sa šumsko-uredjajučimi rađnjami, kojim je prvi i najglavniji temeljni posao, da se posjed točno omedji. 1´aj rad zahtieva znatnoga troška, kojeg područne imovne obdine, obzirom na njihovo slabo finaucijalno stanje, na jedan put namiriti ne mogu. Nuždno je dakle, da se u tu svrhu prihod urbarskog posjeda povisi i tako malo po malo osiguraju potrebita sredstva za ustrojenje posebne naklade. Nu povišenje prihoda je polag postojećih okolnosti jedino moguće, uredjenjem pašarinske pristojbe, koja tamo jošte ne postoji, prem da je ista posve opravdana, i kako se iz sliedećeg uviditi može, posve pravedna. U smislu ustanova § 46. naredbe visoke zemaljske vlade od dne 4. ožujka 1871. br. 2.144. dužni su urbarski ovlaštenici nositi sve troškove šumskog gospodarstva kao i šumskog poreza po razmjeru njihovih prava na šumu. Budući da su iz mnogih tamošnjih urbarskih kućnih brojeva djelitbom nastala 2, 3 i 4 nova, to se nošenje tih troškova analogno razdielenju prava, razđieljiije na toliko dielova, koliko je iz jednog starog novih brojeva nastalo. Dakle plaćaju 2, 3, 4 posebnika toliko, koliko jedan urbarialac, komu obitelj nije tako narasla, da bi se morao posjed u toliko dielova razdieliti. Nu ti razđielnici imaju popriečno uzeti toliko blaga, koliko ga je u prijašnjih godinah imao jedan urbarialac, jer kako je to dobro poznato, tamo područno žiteljstvo uzgaja uvjek mnogo više blaga, nego mu je za kućnu porabu potrebito, jer nemajući poljskog priroda, rabi dotično blago za trgovinu. Tim načinom upotrebljava dakle dotični na 2, 3, 4 nova broja razđieljeni broj. 2, 3, 4 puta više pašnjaka i šume, nego jedan nerazdieljeni. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 369 — Budući da pak svaki od prvih plada samo ´,´2, ^jn. V4 onoga što drugi, to je jasna nepravednost kod razđieljenja tereta. Nadalje trgovinom donekle su se pomogli mnogi urbarialei, dočim su mnogi postali (osobito dielitbom) siromašniji. Rečeni imuc´niji žitelji imaju, usljed povoljnijih materialnih odnošaja, za kućna porabu i za trgovinu mnogo više blaga nego siromašniji, dočim pladaju kao urbarialei u glavnom isto toliko, koliko i oni siromašniji Dakle jedan upotriebljuje urbarsku imovinu sa 7, 8. 10 i više komada blaga, doSim to drugi uz iste terete Sini samo sa 2, 3 komada. Tako nastaje nepravednost, da imućniji posjednici uživaju zajednički obd. posjed mnogo izdašnije i više nego siromašniji, dapače na štetu siromašnijega. Isto tako postoji tamo običaj, da i neurbarialci pasu svoje blago po urb. posjedu, nemajući na to prava takova i bez svake odštete, i bez, da su obćine do sada što proti tomu uvele. Uvođenjem pašarinske pristojbe postignut će urbarialne imovne obćine prihod, koji će se dielomice upotriebiti, kako je jur gore iztaknuto, za uređjenje žalostnih tamošnjih šumsko - gospodarstvenih odnošaja, dielomice pak za uzgajanje opustošenog šumskog zemljišta. Obzirom pak na okolnost, da u mnogih predjelih urbarialne šume koriste najviše uporabom paše, bit će u smislu gore navedenog razđieljenja dotičnih troškova međju pravoužitnike mnogo pravednije, nego je to jednostavnim razporezom nameta. Razlozi utoka obd. zastupstva proti uveđenju pašarinske pristojbe, odnosno prot tamošnjoj odluci od 19. svibnja t. g. broj 542. su malo ne isti, naime tobožnje pomanjkanje pašnjaka. U tom pogledu pak stvar stoji posve drugačije, nego je u utocih opisana, dapače i u obdini delničkoj, koja glede pašnjaka daleko zaostaje za drugimi obćinami. U utoku obdine Delnice naveden predjel ,.Resnjak" s površinom od 175 rali nije sav zagajen, nego je najmanje 100 rali pače otvoreno, dočim je tlo za pašu izvrstno, te žiteljsto i u zagajene predjele uzprkos svim zabranam i kaznam blago na pašu tjera. Isto tako u predjelih „Rebar, Zarebar i Gmajna-´ ima oko 150 rali nezagajene površine. Nadalj e „Jagrovi dolci" blizu Delnicah sa 25 rali površine, kao i u utoku toli zlo opisani pašnjak „Pođi", daju dosta dobru pašu, osobito kad bi se osim nekojih lošijih mjesta očistili od brinja i šikare, što de se prigodom vodjenja pašarine i učiniti. Ostaje jošte šumski predjel „Petehovac" sa 151 ral, od kojih je 45 rali zagajeno. dočim ostaje za pašu otvoreno 106 rali. Ukupno ima dakle samo mjesto Delnice za pašu 490 rali otvorenih, dočim je ostala površina od 592 rala za uzgoj šume zagajena. Pošto u obćini Delnice ima vrlo mnogo privatnih pašnjaka (786 rali), tako, da na obdinskih pašnjaeih pase svoje blago većinom samo siromašnije žiteljstvo. Uzeto je obzira na okolnost, te su u „Naputku" o pašarini za obćinu Delnice ustanovljene posebne snižene pašarinske pristojbe. Utok obćine Brod sastoji iz posve krivih činjenica, što se ozbiljno pokuditi mora, jer po njem ne bi obćina posjedovala upravo nikakove šume ni pašnjaka, dočim u istinu posjeduje po katastralnom operatu 3800 rali 834 Q " šume i pašnjaka. Budući da je od toga samo oko 40 rali visoke jelove šume, koja je zagajena, nadalje budući da je usljed vrlo slabe dotacije za šumske kulture samo oko 300 rali šume kao „kultura" u zabranu stavljeno, ostaje za užitak paše preko 3400 rali površine; od koje nije ni njekoliko rali krša. Upravo s toga, što ima, kako je u utoku iztaknuto, vrlo malo visoke šume, jesu te površine kao pašnjaci i znatna šuma, koja najviše paše daje, tim više za pašu uporabive. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 370 — Ta okolnost jest i glavni razlog, što se pašarina uvesti mora, jer će ista biti jedini prihod obćinske imovine. Isto tako je´st kriva činjenica, navod utoka, da sve žiteljstvo mora pašu kod bivše gospoštije kupovati, jer ista naSelno ne dozvoljuje pašu u svojih šuma, već ju dozvoljuje samo izuimuo za njeka sela, kojim su segregacijom đopitani pašnjaci višu odalečeni. Usljeđ faktičnog posjeda i uživanja, osobito za pašu uporsbivih površina, nema dakle govora o kakovoj nepravdi uvedenja pašarine. Isto tako kao u obc´ini Brod, ne može ni u obćini Skrad na uvedenje pašarine uplivati okolnost, da segregirane površine nisu formalno obćiaam predane, jer opet urbarialne obćine, koje spadaju pod upravnu obćinu Skrad, posjeduju faktično 3562 rala 81 j^j" šume i pašnjaka, od kojih je preko 3000 rali pašnjaka i ne zagajenih sitnih šuma. Sto njekoja sela nemaju na blizu obć. pašnjaka, nego pasu svoje blago iznimno u šuiiiah bivše gospoštije, ne može imati upliva na uvedenje pašarine, jer će pašarinu plaćati samo oni, koji obćinske pašnjake zbilja upotrebljuju. Iz dosele iztaknutog proizlazi jasno, da se na činjenice navedene u utocih rečenih obć. zaf:lupstva, jer ne odgovaraju istini, obzira uzeti ne može, te da je uvedenje pašarinske pristojbe posve opravdano i skroz pravedno. Pozivlje se dakle ta kr. kotarska oblast, da što brže izda shodne odredbe glede uvedenja pašarinske pristojbe, te ovu riešitbu priobći obć. poglavarstvu Delnice, Brod i Skrad s dodatkom, da proti istoj imaju u roku od 14. dana pravo utoka na visoku kr. zemaljsku vladu. Za uredjenje pašarinskog prihoda izdaje se toj kr. kotarskoj oblasti za ravnanje pri njenom prvomolbenom uredovanju sliedeći Naputak. 1. Koncem veljače svake godine proglasit će kr. kotarska oblast, da svatko, tko želi pašu na posjedu svoje imovne obćine upotrebljavati, to uz uplatu pod toč. 2. naznačenih pristojba, najkašiije do 1. svibnja kod svog obć. poglavarstva prijaviti ima. Obć. poglavarstvo neka taj oglas kroz tri nedelje svestrano područnomu žiteljstvu proglasi. 2. Pašarinska pristojba mogla bi iznositi: a) za urbarialce: od kopitara ili komada rogate marve 50 nvč. od nedoraslog komada 25 „ od jedne ovce 10 „ Budući da ima u obć. Delnice mnogo privatnih pašnjaka (786 rali) tako, da na obć. pašnjacih pase većinom marva samo siromašnijega žiteljstva, to bi se mogla za rečenu obćinu ustanoviti posebna ciena i to: od kopitara ili komada rogate marve 30 nvč. od nedoraslog komada 15 „ za jednu ovcu ^ » b) Za neurbarialce trebalo bi zaračunavati dvostruke goi-e naznačene pristojbe. 3. Rečene pristojbe primaju obć. poglavarstva po .,Uplatnom zapisniku" za svaku područnu urbarialnu obćinu, i to za urbarialce i neurbarialce naposeb, o čem izdavaju odvitom zapisniku „potvrdu uplate". Ovi izrezci (potvrde uplate) vriede kao izkaznice za ugon na pašu samo do 15. lipnja, dočim za izkaznicu do konca godine služe posebne „Paševne doznačnice". (Vidi točku 6. naputka). Spomenute posebne paševne doznačnice nuždne su, jer izrezci (potvrde uplate) „uplatnog zapisnika" ne mogu obsegom i čvrstoćom biti takovi, da bi ciele godine kao |