DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 377 — svojim dužnostima savjestno i točno uđovoljivati. Na predstavku gospodarstvenog uredu i odnosni zaključak zastupstva rečene imovne obe´iae đozvoljili je vis. kr. zeinalj vlada, odjel za unutarnje poslove, da se šume koreničke šumarije razdiele razmjerno na dvie šumarije i to sa sjedištem u Korenici i u Zavalju. Nadalje da se šume kosinjske i otočke šumarije razmjerno podiele na tri šumarije, naime sa sjedištem u Perušiću, Otočcu i Krasnu. Novo ustrojene šumarije u Zavalju i Krasnu biti de kao pomodne šumarije, a nakon već sljedivšega natječaja popunjena su upitna mjesta na predlog gospodarstv. odbora i ureda rečene imovne obdiiie. Škvrlj kriješvar, Pastor roseus, L. = Rosenstaar. Ta se krasna ptica drži Azije i jugo-iztočne Evrope, a gotovo se svake godine pokazuju na dobijem Dunavu s jedne strane, i u Dalmaciji s druge strane. Nu riedko dodje do Hrvatske i SLivonije, još riedje prelazi naše granice, osim kad dodje jatomice, kao što to bješe god. 1875., kad su u velikom broju prolazile našom domovinom, a odavle došle do Austrije, Njemačke, Švicarski i Italije. (Vidi: V. Ritter v. Tscbusi zu Schmidhofen. Der Zag des Rosenstaars đurch Oesterreich und Ungarn und die angranzenden Lander im Jahre 1875 ; u : Verliandl. der k. k. zool.-bot Gesell. in Wien. Jahrg. 1877.) -- Gospodin je Karmelo pl. Zajc 3. lipnja o. g. iz jata od preko 100 individua ubio u Karlobigu 5 eksemplara spomenute vrste, — „koja nije dosele vidjena u onom kraju", — te ih je poslao na dar nar. zoološkomu muzeju. Sva je dakle prilika, da su i ove godine te ptice provalile; zato upozorujemo sve prijatelje domade faune i lova, neka pomno zabilježe prolaz škvrlja kriješvara, t. j . kolilio ih je od prilike gdje vidjeno, odkud su došle, koliko su se gdje zadržale, kada je to bilo i t. d. Te de se bilježke u ime dotičnoga motritelja priobditi internacionalnomu odboru za motrenje pticaselica, te de udi i u ovaj „Glasnik" ; bit će pak najbolje poslati sabrane bilježke podpisanomu, t. j . ravnateljstvu nar. zooložkoga muzeja u Zagrebu. Škvrlj kriješvar stasa je rodjaka mu šarezoga čvrljka ili škvorca = Sturnus vulgaris, L. Staar; na glavi ima podugačku crnu ćubu, koja je u ženke dakako nianja. Vrat, krila i rep sasvim su crni, — u ostalom je ptica prekrasne ružičaste masti, te ju je po tom vrlo lako razpoznati od svake druge vrste domadih ptica. S. Brusina. O Stanju šuma u sjevero-ameriekih sjedinjenih đrživah. imamo po inozemnih glasilih upravo žalostne viesti ovdje priobditi 0 kakovom umnom gospodarenju, a još manje o nadzoru šuma neima ondje niti govora. To se tiče imenito država Indiana, Ohio, Michigan, zapadna Virginija i Kentucky. Sume se tu samo nemilice sjeku, a nekultivira se ništa. 1886. god. u Indianiji sasjeklo se 193 000, a 1887. god. 499.204 jutra šumišta; sada ima u toj državi još 4,000.606 jutara ili 18´5 "/Q od cielokupne površine sii šumom i šikarjem obrašteno. Indiania imadjaše njekoč najliepše i najgušće sklopljene šume, a sada upravo najlošije stoji sa šumama. Orahovine i topolovine nedeš skoro nigdje nadi, a i hrastovine sve to manje biva. U državi Obio obsižu sada šume površinu od 4,258,767 jutara ili IS^fl^/^ cielokupnog areala. 1887, god. sasjeklo se ništa manje nego 241.223 jutra divnih šuma. Tečajem zadujili petnajst godina umanjilo se šumište za 21´52"|u, đočim se u isto doba povedala pustoš, gdje baš ma nijedno drvo neraste za ´H´^U´ Država Michiga n ima 14,000.000 jutara šumišta; u sredini i na sjeveru ove države nalaze se prostrane pjcšdare, gdje neima nijednoga drvca. U južnih predjelih iznašaju oranice OO^/o ukupne površine, a iz orK) malo šuma, koje se još ondje nalaze, nije mogude ni mjestne potrebštine ondješnjega žiteljstva na drvu u obde pokriti. U zapadnoj Virgi n ij i nalazi se šuma 9,000.000 jutara ili 57"^^, od areala ciele ove države. Šume ležede u sredini i na jugu su skoro do sada netaknute ostale, što je najviše tomu pripisati, jer onamo moderna kultura još doprla nije. Nu uz rieke ponestaje po malo šuma, jer je na istih i transport laglji; u obde kamo ljudi dopiru i s njima drvarsku trgovina, ondje se nemilice šume sjeku. koja okolno.st sve to više |