DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 415 — Glava II. Dobre i zle strane. Kao dobru stranu smjesne šume smatra Gayer to, što smjesna šuma nije toliko izvrgnuta pogibeljima, koliko čisti crnogorični nasadi, u kojima su zareznici, parasiti i vjetar često prvi gospodari. Ovo obće poznato mnienje potvrdjuje on nizom primjera pozivajuć se na specijalne radnje. Razmatrajuć, od kolike su pogibelji šumi zareznici, navodi medju ostalim i ove znamenite rieči Dankelmanove: „To je fakat, da borovi nasadi s nješto samo, ma bilo 0´2, primjese bukve i graba nisu ni najmanje postradali u zadnjih 20 god., kad su Bombyx pini, Noctuapiniperdai Geometra piniaria bili znatno razprostranjeni, dok su čisti borovi nasadi bili silno oštećeni." Da su smjesni nasadi više zaštićeni od nametnika, dokazuje R. Hartig, koji smjesne nasade smatra najboljim sredstvom protiv nastajanja i razširivanja epidemičkih bolesti na bilinama. Nadalje su smjesni nasadi manje u pogibelji od navale sniega. U njekojim mjestima (na pr. u Tirinžkoj šumi, Thuringerwald) došli su do uvjerenja, da niti razmak sadjenica, niti proredjivanje ne odklanja toliko pogibelji navale sniega, koliko primjesa bjelogorice medju crnogoricom. Malo se manje pouzdaje Gayer u različita sredstva, koja se upotrebljavaju proti vjetru. Od vjetra i sniega dogadjaju se štete u svakoj šumi tako, da ih treba smatrati kao prirodne korektive; te se štete ne mogu odvratiti nikakovim načinom. No s druge je strane poznato, kako vjetar hara u čistim jelovim nasadima i to redovito; tu malo pomaže podupiranje, siečenje i t. d., i opet se pokazuje, da je najbolje sredstvo protiv te pogibelji primjesa bjelogorice. — Spomenuvši još i to, da je smjesna šuma manje izvrgnuta pogibelji od ognja i dima, spominje Gayer glavnu prednost te vrsti šume, a to je blagotvorno njezino djelovanje na tlo. U smjesnoj šumi dopiru atmosferske oborine laglje do tla; nadalje poizpadali listac zaštićuje tlo izvrstno od izsušivanja. Već iz ovih dvaju uzroka čuva se vlažnost šumi, taj glavni faktor njezine produktivnosti, bolje u smjesnoj nego u čistoj crnogoričnoj šumi. U čistim, gustim jelovim nasadima tlo je često veoma suho, jer vlaga ne može doći do njega, a i debeli sloj mahovine zadržava oborinu i ne dade joj prodrieti do tla. Iztraživanja Runenbaumova i Buseugova potvrdjuju to mnienje. A priori je jasno, da mi u smjesnim nasadima, gdje je korenje raznih vrsti drveća u raznim slojevima tla razgranjeno, s više strana, tako rekavši ravnomjernije i intenzivnije izrabljujemo produktivnu snagu tla. Prema tomu pokazuju Ha asova iztraživanja, da je ceteris paribus (uz ostale jednake prilike) u smjesnim nasadima postotak prirasta veći nego u čistim. Ako spomenemo, da su u smjesnoj šumi najprijatniji uvjeti za zdrav razvitak drveća, onda je sasvim razumljivo opažanje Runenbaumovo, Urihovo i drugih šumara, kako je izvrstno drvo crnogoričnih vrsti, koje su izrasle u smjesnoj šumi, a razumljivo je i to, za što su tako na glasu borova stabla iz smjesnih šuma gornje Slezke, Spesarta, falaćke šume i njekih drugih mjesta. Budući da nasadi u smjesnoj šumi laglje odoljevaju štetnomu uplivu spoljašnih |