DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 39     <-- 39 -->        PDF

~ 417 —


4. Glavni način, kojim nastaje šire polje za stvaranje smjesne šume,
jest kultiviranje jednoga nasada pod zaštitom drugoga. Ovdje treba da razlikujemo
tri slučaja:
a) Umjetno stvaranje smjese pod zaštitom kod eksploatacija nasada ugnjetenili
stabala ili prestaroga drveća malo je u čem bolje od istoga načina iza
sječe do gola. Sasvim je drugačije u stvari, ako se smjesa uvadja prije
glavne sječe na pr. na mjestima, koja je (malo) vjetar proriedio. Takov
način upotrebljuju s korišću mnogi u jelovim šumama uvadjajući sijanjem
ili sađjenjem hrpe bukve i omorike, a takodjer i u borovim (na dobrom
tlu) uvadjajući primjesu jele, omorike i bukve.


b) Drugi oblik obnavljanja nasada pod zaštitom drugoga jesu dvodobni
nasadi. U ostalom oni se ne upotrebljavaju uviek za stvaranja smiesne
šume.


c) Stari jelovi, bukovi,
a na boljem tlu i borovi nasadi riedko su bez hrpž,
podrasta. Posvuda gotovo, gdje se ide za .stvaranjem smjesne šume,
upotrebljavaju ovakove hrpe zagajujuć ovdje, ondje kakovu drugu vrst.


5. Smjesa se uvadja umjetno u obnovljene nasade. Jedni (Hartig)
preporučuju pri tom sijanje, drugi (Dankelmann) sadjenje.
6. S mjesni nasadi obnavljaju se prirodnim načinom pomoću oplodne
sječe. Tim načinom riedko nastaje trajna smjesna šuma7.
Kod obnavljanja nasada sječom sa sjemenjacima posvuda je malo ne
pravilo, da se upotrebe prirodne hrpe podrasta, koji se već prije pojavio u
nasadu. U njekim mjestima ostavljaju čitavi podrast, a u drugih je njegova
kvalifikacija stroža. U Saskoj na pr. upotrebljuju onorikov podrast visok već
kao čovjek. Osobito se mnogo pažnje obraća podrastu u gornjoj Slezkoj.
8. Ovakovo gospodarenje podrastom učinilo je prvi korak k prirodnoj
metodi obnavljanja u hrpama (odjelima) podkopa\ši princip ravnomjernosti
sječe oplodne. Taj način drži Gayer najkoristnijim i najboljim za stvaranje
smjesne šume.
9. U zadnje vrieme nastoje svim silama u njekim mjestima sjeverne
Njemačke, da uvede bjelogoricu u obnovljene crnogorične nasade. Da to postignu,
ostavljaju se u nasadima sva zdrava stabla hrastova, bukova i grabrova,
koja mogu jošte radjati sjemenjem.
10. Podpuno se očituje smjesna šuma u gospodarstvu srednje šume. ,rT,ko
pozna, veli Gaver, šume sjeverne Francuzke, taj se je tamo više nego igdje
uvjerio, da je za bjelogoricu jedva koji drugi oblik zgodniji za smjesnu šumu
nego što je gospodarstvo srednje šume."
Glava IV. Uspjesi.


U toj glavi pokazuje Gayer resultate, do kojih se dolazi ili se došlo, ako


se kod stvaranja smjesnih nasada upotrebe do sada spomenuti načini.
Prije svega treba spomenuti, da imamo dosta faktičnih dokaza, da ravno


mjerna oplodna sječa ne postizava podpuno cilja kod obnavljanja smjesnih