DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 382 —


Vozeć se kojih pol sata glavnom cestom prema Valpovu, ostavismo takovu,


ter krenusmo na desno prema Dravi do šume „Topolik", spadajuće urbarnoj


imovnoj Retfalu.


Tuj razgledasmo prije svega vrlo liepo biljevište, u kojemu se uzgaja do


60.000 kom. jednogodišnjih sadjenica od Populus canadensis. Biljevište u najljepšem
je redu, te predano u svrhu priredjena tla, jednom tamošnjih seljaka
na istodobno poljsko uživanje, tako da se izmedju redova biljka, uzgaja razno
povrtelje i gospodarsko bilje. Vanredno bujni prirast, od 2 do 2-5 m. u visinu,
jasno dokazuje bujnost tla. Tik biljevišta imade naplavina, zasadjena takodjer
2-godišnjinii biljkami topole i jalše, u površini od kojih 25 rali, Razgledav
svestrano kulture i biljevište, vratismo se kohma, ter krenusmo dalje prema
šumi urb. imovne obćine „Josipovac" zvanoj „Rid". Šuma ta do 9 godina stara,
sastoji ´/2 iz jalšika a ´/z iz vrbika.
Jalše uzgojene su iz presadjenih biljka, povadjenih iz starijih šuma, koje
su biljke prigodom presadjenja, buduć samo u korienu svježe, vazda odrezane
vrh panja, tek sad potjerale izboje, vrbe pako uzgojene su ključeci t. j . sadjenjem
do 2 metra visokih kolaca na mjestu, danas imade šuma ta već podpuni sklop,
te debljinu do 20 cm. u deblu. Branjevina ta obsiže do 60 rali, te je prije
sačinjavala goli pašnik, koji je obćina kupila od gospoštij^> valpovaćke, te
zatim šumom zasadila. Uzgoj topole i vrbe, u tih strana navlastito se i s tojza
preporučuje, što topolina za osječku tvornicu žigica osobitu vriednost imade,
jer ista tvornica kubični metar tog drva po 10—12 for. plaća.


Odavle krenusmo i opet u branjevinu „Bokroš´´ tik „Karašice" potoka,
spadajuće imovnoj obćini Petrijevci, gdje nas dočeka iiijestni kotarski šumar
Mirko Puk, da nam pokaže prekrasni do 8 godina stari oko 63 rali obuhvaćajući
hrastik, nastavši sadnjom žira u redovih, izmedju kojih se krumpir uzgaja.
Uživanje tla prepušta se žiteljem bezplatno, uz uvjet, da provedu kulture, a
služi, da ne može korov preoteti. Prirast ovoga hrastika upravo je bajan i
vanredan, a bit će to jedan od najljepših´mladih hrastika u cieloj našoj don)ovini.
Vrativ se odavle opet na glavnu cestu , krenusmo put Petrijevaca a zatim
prevaliv most preko „Karašice" u šumu vlastelinstva valpovačkog zvanu „Lipo\ac",


movne obdine. N e m č i ć pl. Slavoljub, šumaniik brodske imovne obćine. Odži ć Ivan,
kot. obdinski šumar. Per e Aleksander, uadSumar otoiSke imovne obeiiie. Proki ć
Maksa, šumarnik petrovaradinske imovne obdine. Popovi d Dušan, šumar petrov, imov.
obdine. Pe tro vid Lazo, šumar petrov. imov. oboino. Puk Mirko, kot. ol)0. šumar.
Radoševi ć Mijo, vlastel. šumarnik. R i e m e r Ladislav, šumar brodtike imovne obcine.
Smidinge r Josip, kr. žup. nadšumar. Šuma n ovi d Milutin, šumar brodske imov.
(ib(!ine. Smidinge r Rikardo, kot. obdin. šumar. Straža k Hinko, kr. držav. nadšumar.
S tan k ovi d Velimir, protustavnik II. ban. imov. obćine. Stojanovi d Ivan,
šumar, pristav brodske imov. obćine. Sache r Josip, vlast, šumar. Simonovi d Nik.,
protustav petrov. imov. obeine. Scbulle r Guido, kot. šumar. Škori d Milau šum.
pristav. T r o p p e r Ivan, nadšumar brodske imovne obdine Va e Gašo, kot. obdinski
šumar. V 1 a li o v i d Ilija, šumar, pristav brodske imov. obdine. V r b a n i"d Mijo, kr.
zemalj. šum. nadzornik 1 Žerdi k Lambert, vlastel. šumar, upravitelj.