DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 419 — kultura ponješto porasla i ojačala pristupali su ka konačnoj sječi nasada, a poslije toga zagajivali su čistine medju redovima. Kod sječe nasada starija se kultura znatno oštećivala, pak su zato počeli sjeći glavnu čest nasada prije obnavljanja. No taj je način imao malo uspjeha. Ostatak materinskoga nasada, pod čijom se zaštitom razvijala starija kultura, bio je podvrgnut navali vjetra, svijetlu izloženo tlo naskoro se obraslo dračem, potrebno je dakle bilo požuriti se, da se što prije čitava površina zasadi, tako, da taj način napokon vodi s stvaranju malo ne čistih nasada. Ljepših resultata možemo postignuti, kada starija kultura nije ravnomjerno razprostranjena po čitavoj površini, nego se ograničuje na pomanje odjele na kojima se nasad iznajprije prorijedi. b) Pripravno obnavljanje jednoga diela nasada jest umjetno, a konačno se obavlja prirodnim putem. I ovdje treba dobro razlikovati dva slučaja, da li se na ime pripravna kultura širi ravnomjerno po čitavoj površini nasada, ili samo u odjelima. U prvom je slučaju uspjeh trajne smjese isto tako nepouzdan kao i kod pod a) opisanoga načina. Tako n. p. siju u proriedijenom jelovom nasadu omoriku u redove nadajući se, da će obnoviti jelu prirodnim načinom, no često navala vjetra uništi tu nadu ili omorika slabo uspjeva poradi nedostatka svjetla. Ako se je ovim načinom uveo hrast u bukove nazade, to je ipak bio hrast za 6 — 8 godina posvema zagušen pod bukvom. Sasvim je drugačije u stvari, ako se prva kultura obavlja u odjelima pod proriedjenom ovdje ondje nasadnom zaštitom ili u malenim, sasvim golim kotlinama. Mnogobrojni ovakovi pokusi u bavarskim državnim šumama, imat će, kako se nadaju, povoljan uspjeh. c) Pripravno je obnavljanje prirodno, a konačno umjetno. Taj način stvaranja smjesnih nasada možemo nazvati gospodarstvo na podrast, a sastoji u tom, da kod sječe ostavljamo sve za rastenje prikladne odjele prirodnoga podrasta, a prastor medju njima zagajimo drugom vršću. Taj nas način ravno vodi k stvaranju smjese u odjelima različitoga uzrasta. Veća ili manja trajnost smjese zavisi očevidno od veličine pojedinih odjela i od veličine razlike uzrasta pojedinih vrsti. Ovo dvoje opet od različite je važnosti već prema vrsti drveća ili mjestnim prilikama rastenja, a prema tomu se može ocjeniti samo u pojedinom konkretnom slučaju. No u svakom slučaju treba pamtiti, da se, ako se povećanjem odjela povećava trajnost smjese, u isto vrieme gubi sve više i više biljeg smjesne šume. Zato treba kod obnavljanja nasada uz razstavljanje vrsti u odjele paziti i na diferenciranje njegova uzrasta. (»lava V. jHorstvfirthschaft". Značajni biljeg prirodnoga pomladjivanja u odjelima jest neravnomjerna pomladna sječa, a to uvjetuje i neravnomjernost stvorenoga novoga nasada. Sto je veća razlika u uzrastu pojedinih odjela, to se više približava taj način pomladjivanja k priebornoj formi i obratno, što se više proces pomladjivanja pospješuje, to se sve više gubi biljeg gospodarenja u odjelima. Prirodni proces |