DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 422 — uvjeti rastenja ni iz daleka nijesu takovi, kakovi kod prirodnoga pođrasta. Više je prirodan naćin kulture — sijanje. Ne može se nijekati, da je u njekim slučajevima sječa do gola nuždna, da bez nje ne može biti i da imade mnoge dobre strane. Zato je Gayer i ne zabacuje u svakom slučaju, nego samo kao universalni oblik gospodarstva. Medju raznim tipovima gospodarstva stoji gospodarstvo s prijebornom sječom i gospodarstvo sa sječom do gola na protivnim krajevima: prvo nam daje najbolju garanciju za uzdržavanje produktivnih sila tla i ograničuje intere- e sadašnjosti težkoćom eksploatacije; drugo pruža najbolju priliku, da se iz šume izvuče sva korist, a za budućnost se ne brini. Medju ovim krajnostima ima cijeli red prielaznih oblika, koje je praksa izabrala prema mjestnim prilikama. Svaki od ovib oblika ima, tako rekavši, prema tomu pravo na obstanak i Gayer misli, da je jedina pravilna metoda, koja vodi do riešenja gospodarstvenih naših zadaća, da se oblik gospodarenja prilagodi mjestnim uvjetima : u težnji za jedinstvom, za obćenitom formom za sve uvjete — leži zlo za nas. Na zaključnim stranicama veli Gaver, da je reakcija protiv umjetnog obnavljanja šuma sasvim opravdana. „U težnji, veli on, da podvrgnemo šumu umjetnomu uplivu, prekoračili smo granice životnih njezinih uvjeta". To je dovelo do blagotvorne reakcije i pokazalo, da polje djelovanja šumarske teorije i prakse treba da leži u jedinstvu s prirodom. Lesnoj Žurnal Njekoliko rieči o kraškoj branjevini „Lukovo-Gubitnik´^ u području obćine Hreijin, ter o pogibelji, koja joj prieti. Višegodišnjim brižnim nastojanjem oko pošumljenja primorskoga krasa u l)odručju bivšega „Provincijala" polučeni su liepi uspjesi, koji se vide osobito kod „kraških branjevina". Krševita ova mjesta, prostori, koja bijahu prije nekoliko godina puste goleti, počela su se malo po malo zeleniti, te se opaža, kako je vegetacija porasla iz žila i korienja, rekao bi, da se iz samoga kamena diže. No što može stvoriti priroda uz podporu ljudske ruke, pokazuje najbolje uspjeh ošuraljivanja branjevine „Lukovo-Gubitnik" u području obć. Hreljin. Ova kraška branjevina proteže se uzduž i više željezničke pruge od postaje „Meje" put stacije „Plaše" na popriečnoj morskoj visini od 535 mt. i zauzimlje površinu od 459 jutara. Kako je god. 1867. stavljena pod oblastnu zabranu, oporavili su se tamošnji zametci šume tako, da se već sada vide liepi gajići, kojim se čovjek upravo diviti mora. Gusta trava i odpadajuće lišće stvorili su u dvadeset i više godina strogoga čuvanja priHčnu naslagu plodne crnice, koja sve to više napreduje i malo po malo pokriva i ostale jošte gele prostore. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 423 — Prirodi došlo se je u pomoć umjetnom gojitbom te je u zadnjih osam godina posadjeno u branjevini „Lukovo-Gubitnik" preko 300.000 kom. biljka što bieloga što crnoga bora i to na ;iema!jski trošak iz „zaklade za pošumljivanje primorskoga krasa". Veći dio tih nasada, osobito onih crnoga bora, veoma je dobro uspio, te se vidi na hiljade i hiljade čvrstih borića već preko 1 mt. visokih, koji bujno napreduju! Žalibože prieti ovoj uzor-branjevini silna pogibelj, koja će za stalno, ako se što brže ne ukloni, posve uništiti ogromni taj rad, kod koga se nije štedilo niti troška niti truda. U zadnje vrieme poradjaju se veoma često požari u rečenoj branjevini, za koje je svaki put povjerenstvenim izvidora ustanovljeno, da su prouzročeni frcanjem iskara iz parostroja željezničkih vlakova kralj, državne željeznice Zagreb-Rieka. Tako je upalio željeznički vlak jureći iz Rieke dne 19. i 21. rujna te 20. listopada 1888., nadalje 9. i 23. siečnja t. g., a je uništeno više jutara liepoga 3—4-godišnjega nasada. Dne 16. ožujka t. g. zahvatio je požar ogromnu površinu od 30 rali 935 " , te je vatra uništila 55.264 komada već odraslih 4—7-godišnjih borića. Motreći opustošene te predjele pretvorene požarom u prijašnje tužne goleti razžaliti se mora svaki čovjek, a kamo li nebi strukovnjak i oni ljudi, koji nisu štedili niti truda niti žrtve, da poprave ono što su prijašnje generacije tečajem stoljeća sagriešile. Požarom prouzročene štete ne dadu se u obće procieniti ni nadoknaditi, jer vatra ne samo da je posve uništila ondješne odgojene već nasade i znatno oštetila svu im vegetaciju, koja je bila zaštitom proti buri, kiši i sunčanoj žegi, već je posve uništila tako skupocjenu naslagu „humusa" koja se je tečajem vremena ondje stvorila. Požarom uništen je dakle najglavniji uvjet vegetacije, te sada nastaje ozbiljno pitanje: da li će se u obće moći dotični predjeli ikad više ošumiti? Prigodom povjerenstvenih izviđa obavljanih na licu mjesta, kod kojih prisustvovaše svaki put i izaslanik kr. državne željezničke uprave, ustanovljeno je, da je uzrok tim čestim požarom ugljen, što ga željeznička uprava od nedavna upotrebljuje. Kralj, kotarska oblast na Sušaku nakon razprave izrekla je na temelju § 44. i 68. šumskoga zakona presudu dne 16. travnja t. g. br. 1741. Proti istoj uložila je uprava kr. državnih željeznica utok za kr. županijsku oblast u Ogulinu, nu ova je odbivši utok potvrdila dne 5. hpnja t. g. br. 3117. u svoj cielosti prvu presudu. U smislu § 53. zakona od 5. veljače 1886 , o ustroju uprave u županijah i kotarskih oblastih, ne ima mjesta dalnjemu utoku proti ovoj driigomolbenoj presudi. Što će sliediti dalje, za sad se još nezna. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 424 S obzirom na važnost i prešnost predmeta obratila se je kr. županijska oblast predstavkom od 2. travnja t. g. br. 1983. na visoku kralj, zemaljsku vladu, da bi neposredno kod kr. hrv.-ug. ministarstva za trgovinu izhoditi blagoizvolila: neka željeznička uprava na pruzi Rieka-Plase što prije upotrebi drugu vrst ugljena, koja ne baca iskara ~ analogno jur postojećoj odredbi ravnateljstva kr. đrž. željeznica priobćenoj visokom vladnom okružnicom od 29. ožujka 1886 ; ili ako to ne bi odmah moguće bilo — da se ista barem prisili, neka na pavostrojih, koji jure na spomenutoj pruzi uvede takove naprave (Funkenllinger), koje će ugljen podpuno sažgati i tim frcanje iskara zapi´iečiti. Nadajmo se, da će se s ovom predstavkom polučiti željeni uspjeh i tim spasiti kraška branjevina „Lukovo-Gubitnik" od konačnoga opustošivanja. Obstanak i napredak pošumljenja kraških branjevina uz željezničku prugu ne leži samo u interesu žiteljstva dotičnih obćina, koje je osjetljivim žrtvama te priedjele obćuvalo, već je to i velevažno pitanje za samu željezničku upravu. Rečeni priedjeli izloženi su tako udarcu bure, da je ondje i sam željeznički promet u pogibelji. Baš izpod branjevine „Lukovo-Gubitnik" dogodila se je pred nekoliko godina na žalost obće poznata katastrofa, gdje je bura prevrnula osobni vlak jureći iz Rieke. Malo ne na istom nesretnom tom mjestu prevrnula je bura i ove zime nekoliko kol^ jednoga teretnoga vlaka. Usljed silnih zameta sniega prisiljena je željeznička uprava baš izpod rečene kraške branjevine više puta kroz zimu obustaviti na više dana cieli promet na Rieku. Skupocjenimi gradnjami za obranu proti buri ne će se nikad postići podpuna sigurnost prometa. Jedinim pošumljivanjem tih priedjela moguće je nješto sigurna i stalna stvoriti — kako je to već uvidjela i uprava cislajtanske južne željeznice, koja je za pošumljivanje krševitih priedjela svoga područja i za ovu godinu osigurala svotu od 22.000 for. Ako se uprava kr. drž. željeznice za sigurnost putnikS ne će da ugleda u to —- mi imademo pravo od nje zahtievati, da za budućnost učini barem takove odredbe, da nam se ne ošteti i ne uništava naša krvava mnogogodišnja i skupocjena muka. M. pl. B. 0 gubaru (liparis dispar). Najstariji ljudi ne sjećaju se, da je ikada toliko gusjenice ovdje bilo, kao ovoga proljeća. Voćnjaci i osobito šljivici obršteni su sasvim. Hrašće u šumah bez svoga liepoga zelenog nakita sasvim je golo, izgleda tužno crvenkasto, kao usred zime. Samo još neobrštena zelena imela sjeća na proljeće. Po onoj množini gubarevih jajašaca, koju smo jesenas na stabalju vidjeli, ni u snu se ne bi nadali, da bi nas nemio gost, gusjenica gubareva u tolikoj |