DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 448 — Način uzgajanja šuma. U liepo uzčuvanih tamošnjih šuma rabi se jedino prieborna sječa, te bujni naravni pomladak shodnom nogom jošte pođpomaže. Obćenito se pako opaža, da se sva briga posvećuje u pogledu najshodnijega uzgoja tih šuma, koje su toli znamenite površinom svojom kano i obće znamenite gorskim svojim značajem. Gledom na vrst drveća i obrast diele se tamošnje šume u: a) mješovite šume, od jela i bukava, rjedje smrieka, u kojih je umetnut mjestimice gorski javor, dočim se ostale listače riedko nalaze i ne znatne su vriednosti; b) čiste bukvike, u kojih se samo mjestimice i riedko gdje nalaze umetnute po gdje koje druge listače; c) u takove šumske površine, koje bijahu prije pašnjaci, te se vremenom imadu našumiti. Radnja kod pomladjivanja i uzgoja šuma bit će naprama napomenutim šumskim površinam veoma razhčita. U mješovitih šumah je smjer gospodarstva taj, da se te šume kano mješovite i nadalje uzgajaju i to pretežno većim brojem četinjastoga drveća. Sto se bukve tiče, to joj je zadatak u mješovitih šumah, da kršno tlo popravlja, osobito se ista uzčuva na lošom kamenitom tlu, koje bi se neshodnim postupkom moglo u golietni krš obratiti. Bukva u smjesi sa četinjačami pospješuje istim uzrast, a i sama tvori liepo deblo. Manje je od potrebe, da se bukva pridržaje na dubokom i svježom tlu, koje je raztrošbom pješčenika i škriljavca nastalo, nu i na takovih mjestih uzgaja se ona u podredjenoj mjeri u smjesi s četinjačami. Prije otvorenja karlovačko-riečke željezničke pruge god. 1873. nije bukva imala nikakovu znatniju uporabivost i prodju van kano ogrjevno drvo za domaću porabu u obližnjih mjestih, a nješto se bukovine i pougljenivalo. Sto se pako gradjevnoga drva tiče, tu si je trgovac izbirao samo takove jelve, koje mu se najbolje svidješe, pa tako preostade u šumah mnogo staroga drveća i suhovrhih stabala. Nu danas imadu šume i njeni proizvodi drugu vriednost nego u prijašnje doba, pa se i razboritije uživaju. U šumah gdje imade samo za ugalj i ogrjev sposobnih bukava, tu se prije svega sieku samo najkrošnatija stabla, koja tište u uzrastu vredniji naraštaj. Izpravne i dorasle bukve sieku se takodjer, nu deblo se prepili u kusce, a tek gornji dielovi i granjevina izradjuje se za ogrjevno drvo, ili se pougljenjuje- Prema tomu, kakav je naravni pomladak u rečenih šumah, gledom na dobu i obrat — ili, imade li se isti tek tamo uzgajati, ovisno je sječenje bukovih stabala t. j . jače ili slabije prozračivanje šume. Svakako se imade na to gledati, da se pojedinim gustim skupovom drveća i osamljenim guštaram dobavi više zraka i svjetlosti time, da se suvišna stabla izsieku a preostavša bolje razvijati mogu. |