DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 449 — Liepo uzrasle bukve imadu se što više štediti kod sječe na takovih mjestih, gdje je uuždno da se preostavljaju, pa ako takovih ne ima, preostavljaju se i lošije uzrasla stabla, samo zato, da se snaga tla uzdrži, a budućem pomladku da se pruža prvih godina sva zaštita osobito tamo, gdje se četinjača, odnosno jelovina izčekiva. U svrhu zaštite mladoga naraštaja sieku i od četinjača samo takova stabla, koja su posve dorasla, i stabla razno oštećena, koja se dulje u šumah trpiti ne smiju. Ako se za vrieme sječe u rečenih šumah ne nalazi naravni pomladak, to će se isti za 2—3 godine bujno pokazati, jer se opazilo, da sjeme u tih šumah bar svake treće godine obilno lodi. Pomladak naravni tim sigurnije uspieva, što je tlo šumsko krjepko i svježe, i osobito time uzčuvano, što je steljarenje i šumska paša posve zabranjena. Korov, koj nigdje ne manjka, razvije se i ovdje veoma različito prema tomu, da li se šuma jače ili slabije prozračila. Tako će se na mjestih, koja su se slabo i)rozračila, razviti riedak korov, koj mlade biljke prvih godina jošte štiti, obratno će na jače prozračenih mjestih porasti gusti korov, koj prieči biljke u rastu. Jedan od uajnepovoljnijih korova u tom pogledu je kupina i malina, koja se na sunčanih mjestih tako uvrieža, da se mlade biljke tek nakon godina kroz isti probiti mogu. Polag izkustva buja korov tim silnije, čim je tlo snažnije. Umjerena prozraka djeluje na prirast preostavših visokih stabala najpovoljnije, a dovoljna šumska crnica pospješuje bujan uzrast pomladka, koj tlo posvema obrasle i vlagu mu pridrži. U zadruzi raste sada jošte više godina visoko drveće s pomladkom, dok se napokon dorasla stabla opet izsieku, a mladjem stabalju pruža prilika, da se razvije do svoje veličinee. Iz spomenutoga se vidi, da se kod uzgoja tamošnjih šuma ne ide za tim, da se dobiju jednoliki uzrasti po dobi i jakosti stabala, koji su u gorah i većim nepogodam izloženi, već se teži za tim, da su u šumah zastupani svi dobni razredi drveća obzirom na prebornu sječu, koja će se i u buduće uviek pridržati. Spomenusmo već, da se kod uzgoja šuma obzirom na vrst drveća u svakom pogledu daje četinjačam prednost pred bukvom, i to za to, što i jela i smrieka bolje uspieva te imade bujniji prirast a sada veću uporabu i cienu od bukovine. Nu time, što se u smjesi uzdržaje i bukva, moguće je šumaru, ako bude od potrebe i veće koristi, da u buduće šumu tako uzgaja, da bude u mješovitih vladajuća vrst drveća bukva. Okolnosti se mogu promieniti a drvarske obrti tako razviti, da će se bukovina više tražiti. Ta jošte prije 15 godina nije se bukovina kod nas izuzev kao ogrjevno drvo u druge svrhe uporabila. Danas je tomu drugačije, jer se bukovo drvo već u velikom traži kod tvornica pokućtva, nadalje se bukovina rabi za tavolete, testone, duge, željez |