DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 452 — Put i predjel od Broda do Čabra jedan je od najkrasnijih čitavoga gorskoga kotara. Prošav mjesto Kuželj, uzdižu ti se sve više planine, a mjestimice strme golietne stiene susjedne Kranjske. Kupa šumi po pećina, koje nju stisuuše s obih strana, i razbija svoje brzo valovje šumeći i pjeneći se, a uz bistar i svježi zrak sav je okoliš krasan, te očara putnika. Prispjev u Čabar na vlastelinstvo Milana plm. Ghyczy-a c. kr. komornika i kr. ugarskoga ministerijalnoga savjetnika, bijasmo gostoljubivo primiti, te za našega boravka u obsegu toga liepoga šumskoga,, posjeda bijaše u svakom pogledu skrbljeno od strane gostoljubivoga vlastelina, da nam bijaše boravak ugodan i liep. Rano u jutro dne 25.´ svibnja razvidismo umjetnu gojitbu pastrva, koja je sasma na blizu vlastelinskoga dvora. U tu svrhu podignuta je posebna manja sgrada, gdje se umjetno jajašca pastrva oplodjuju u vrieme mrieštenja, a to je tamo mjeseca siečnja. Jajašca se nalaze u posebnih škrinjica, kojim dotiče bistra voda i opet odilazi, te kad se male pastrve izvale, izpuste se iste u bližnji umjetni ribnjak, iz kojega male te ribice ne mogu uteći. Poslie navršene druge godine puste se mlade te pastrve u bližnji gorski potok Čabranku, da isti što više oživi plemenitim! timi ribami. Za uredjenje toga ribogojstva izdalo se 3000 forinta, a godišnje uzdržavanje stoji 500 for. Ove je godine približno 15.000 mladih pastrva uzgojeno. Koliko mi je poznato, biti će vlastelinstvo Čabar prvo u Hrvatskoj, koje se bavi umjetnom gojitbom pastrva. Odmah iza toga oprostismo se s visokoštovanim vlastelinom, zahvaliv mu se najljepše na primitku, te zasjednusmo vlastelinska kola, i predvodjeni po tamošnjem šumarniku Hinku Fiirstu podjosmo u vlastelinske šume. Liepo sagradjenom cestom, koja u tamošnje šume vodi, dodjosmo kroz Park do šumarske kuće u „Makov hrib", a za tim dalje u nutarnjost šuma vlastelinstva čabranskoga. Ovdje mi je osobito iztaknuti, da je spomenuto vlastelinstvo za valjan izvoz drva, i za pristupnost šuma u zadnjem deceniju veoma mnogo uradilo, posagradiv znatnim novčanim troškom baš krasne i uzorne šumske ceste. Sagradjeno je do 140 kilom, u duljinu šumskih izvoznih cesta, od kojih dobra polovina imade veoma umjereni pad, najviše do 6"/o, i liepu širinu od 4 do 6 metara. Za gradnju tih cesta izdano je do sada ništa manje nego 200.000 forinti. Godimice se pako za gradnju novih cesta i za uzdržavanje starih izdaje svota od 8—14.000 forinti. Dočim se na starih strmih i loših cestah samo najvrednije drvo dalo izvesti, to je novimi cestami omogućeno unovčenje i izvoz manje vriednoga drva i vrhova od stabala, koji su prije bezkoristno u šumi strunuli. Po novih |