DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 75     <-- 75 -->        PDF

— 453 —


šumskih putevih s umjerenim padom moguć je izvoz tovara na jednih kolih
od 2—3 kub. met. jelovine.
Sa glavnimi cestami u savezu su poprečni putevi, t. zv. vlake (Schieifwege),
koji sižu u nutarnjost pojedinih sastojina.
Gradnja tekućega metra glavne izvozne ceste, koja imade širinu od 4 do
6 met., stoji razno prema položaju 1—2 for. 50 novč.


Godimice se usieče u vlastelinskih šumah .50—60.000 m´´ drva. U svih se
šumah sieku drva samo prebornom sječom, i to od proljeća do jeseni, dočim je
drvarski rad u zimno doba obzirom na strogu zimu i visoki snieg obustavljen.


Spomenuto vlastelinstvo je zadružno obiteljsko dobro porodice Ghyczy
i Dittla, kojemu predstoji opunomoćeni u to ime presvietli gosp. Milan Ghyczy
kr. ministerijalni savjetnik i komornik.


Ukupna šumska površina vlastelinstva Čabar, koje spada u modruškuriečku
županiju, zaprema nakon provedene segregacije 30-938 rali, dieli se
pako u sedam šumarija, a te su:


1. Vršice. 2. Lazac. 3. Lividraga. 4. Snirekova draga. 5. Polica. 6. Milanov
vrh. 7. Crni laži.
U svakoj toj šumariji namješten je strukovno naobraženi višim državnim
izpitom providjeni šumar. — Šumskom uredu u Čabru predstoji šumarnik;
ukupno novčano računovodstvo provadja posebni protustavnik.


Cjelokupni je šumski posjed valjanim! medjami i humkami providjen, a
glavni šumski dielovi prosjeci razdieljeni.
Tik takovoga prosjeka čitasmo napis na limenoj tabli: Gospoje Franjice
pl, Ghyczy vlastelinstvo Čabar, Crni laži (revir), Oštri vrh, Branjevina.


Čitavo gorje vlastelinstva Čabar spada hrv. kraškom pojasu, komu je
najviša točka vrh Rišnjaka 1528 met. nad morem, a najniža točka je 290
metara na Kupi kod Osivnice.


Tlo je veoma raznolična lika, te imade mnogo provirućih glavina i kotlinastih
udubina, izuzev riedkih vrela manjka tamošnjemu gorju voda. Podneblje
je gledom na raznu gorsku visinu raznolično; radi blizine mora imade čestih
oborina; od vjetrova je vladajući jug, manje škodi šumam bura, pa su svi
sjeverni gorski obronci bolje obrasli od južnih. Kitina imade često radi mokro
paloga sniega, koj se na grane drveća nagomila, te pojedine ki´ošnje i stabla
skrši.


Sume se naravnim načinom pomladjivaju, a samo praznine, koje se ne
naplode, nasadjuju se umjetnim načinom sa 3—4-godišnjim biljkami smrieke,
ariša i jele. Biljke se uzgajaju u posebnih sjemeništih i razsadnjacih, te vidismo
dva liepo uredjena razsadnjaka na „Vitkovom vrhu", koja stoje do 1000 met.
visoko nad morem.


Mješovite šume imadu se i nadalje uzgajati, nu u ovih imade četinjača
vladati.
Izradjena drva šalju se ponajviše na Rieku, za tim u Trst. Od četinjača
se izradjuju i tešu gradjevna drva razne vrsti u šumi jošte, kao: grede raznilj