DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 457 — malom se prodaje bližnjim žiteljem i onim u Poiki 6000 m´. ; ukupno dakle 21.000 k. m. jelovine, dočim ostalo odpada na mjestnu uporabu, 1000 m´ bukovine prodaje se za proizvađjanje tavoleta. U „Leskovoj dolini", tik šumareva stana, razvidismo si ostanke posve zapuštene tvornice octa, u kojoj se iz bukovoga drva ocat dobivao. Kano nuzužitci kod te fabrikacije bijahu: metiljna žesta (Methjlalkohol), kolomaz i ugljen. Tvornica ova podignuta bje godine 1875., a godine 1881. uze istu tvornicu u zakup francezko družtvo Societe Forestiere, od kojega je bio glavni poduzetnik Frank Bertrand, a Francezi su uložili u tu tvornicu do 300.000 for. Nu kano što mnogo poduzeće padne kod kojega nebijaše unapred dobro prosudjeno, kako i da li će se uložena glavnica obzirom na raznovrstne okolnosti koristno izplatiti, ili će biti pri tom gubitka; tako se dogodilo i sa tom tvornicom, koja J3 god. 1883. posve obustavila svoju radnju. U „Leskovoj dolini" prenoćismo u kući tamošnjega šumara, a većim dielom u još dobro sačuvanoj jednokatnoj sgradi, u kojoj obitavaše poslujuće osoblje, dok je prije spomenuta tvornica jošte radila. Dne 29. svibnja u jutro ostavismo Leskovu dolinu, oprostiv se najljepše s kneževskim nadšumarom Novakom i šum. mjernikom Biljem, koji su se dragovoljno od putničke kuće izpod Snežnika pridružili našoj ekskursiji do Leskove doline, dočim je domaći šumar g. Bidlo dragovoljno nas pratio kroz šume njegova revira još do medje istoga, gdje nam je u susret došao g. nadšumar Scnollmajer iz Mašuna. — U nekih je šumskih predjelih revira Mašuna prevladala bukovina, koja se u velikoj mjeri pougljenjuje, te mi vidjesmo uz put kojih deset stojećih ugljevnika upaljenih, a i mnogo takovih mjesta, gdje se odprije ugalj palio. Da se i u srezu Mašunu o tom radi, da se shodnim uzgojem šuma za budućnost pretežno uzgajaju četinjače, a bukva u podredjenoj mjeri, zaključismo odatle, što su tamo u čistih bukvicih obilno posijali sjeme jele, koje je vanredno dobro niklo. U srezu mašunskom spazismo i znatniju jednu šum. površinu od 250 rali, na kojoj podmetnuše pastiri vatru prije mnogo godina, dok je tamo jošte paša postojala. Posljedice toga šumskoga požara vide se jošte i danas na mnogih mjestih, gdje su nastale ili manje čistine, ih na kojih je prevladalo manje vriedno grmlje listača. U Mašun prispjesmo pod večer, te nakon gostoljubivo nam priredjene večeri prenoćismo kod g. nadšumara Schollmajera, a sliedećega dana dne 30. svibnja hvaliv mu na požrtvovnom trudu i izkazanoj gostoljubivosti, zasjednusmo opet od vlastelinstva za nas priredjena kola, te se odvezosmo kroz Koritnice i Zagorje u Postojnu, kamo prispjesmo baš o podne. U pol dva sata poslie podne razvidismo znamenitu postojnsku špilju, koju nam dade upravni odbor na već prije podnesenu našu molbu električno raz svietiti, i to uz neznatnu odštetu, koju u to ime platismo. |