DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 80     <-- 80 -->        PDF

— 458 —


U četiri sata poslie podne odvezostno se željeznicom put Trsta, kamo ´pri


spjesmo u 6 sati pod večer. Vozeći se željeznicom u Trst imadosmo sreću na


postaji „Nabrezina" susresti se s c. kr. šumarskim nadsavjetnikom g. H


Guttenbergom, na koga te u pogledu exkursije već prije obratismo u pogledu


shodne upute za razvid kraških našumljenih površina oko Trsta.


Dne 31. svibnja razvidismo si prije podne austro-ugarski Lloydov arsenal,


zatim Museo Revoltela i druge znamenitosti grada. Poslie podne pako odvezosmo


se po dogovoru s g. šum. nadsavjetnikom Guttenbergom do prve postaje Mira


mare, te unidjosmo u krasan kr. perivoj Miramare, koj je sa svoje ljepote da


leko poznat, a u njem sprovedosmo više sati.


Divno bilje i drveće mediteranske flore, koja nas okruživaše, riedke
inozemne coniferae kano araucarie, zatim liepe paone, znanstveno tumačenje
gosp. Guttenberga o četinjači P. baroliana i o drugom bilju, a za tim razmatranje
divno urešenih unutarnjih prostorija kralje\skoga grada, divan pogled na
more o zapadu sunca, to sve djelovaše na nas tako uzvišeno, da se iz vilinskoga
toga dvora samo težko dielismo.


Dne 1. lipnja razvidismo nasade i kulture, izvedene na kršu u okolici
Trsta. U tu svrhu odvezosmo se po naputku gosp. Guttenberga od željezničke
postaje S. Andrea do Herpelje, a povjerenik šumarstva kod c. kr. namjestničtva
u Trstu g. Tepper imao je dobrotu voditi nas po kršu, te nam je pokazivao
i tumačio radnje kod našumljenja.


Na postaji Herpelje tik kolodvora, sjeveroiztočno od istoga, pogledasmo
si dvogodišnji nasad od crnoga bora. Nasad je taj 15 metara udaljen od zemljišta,
koje još kolodvoru pripada, te imade širinu od 100 metara.


Svrha je toga nasada, da, kad poodraste, štiti kolodvor i željezničku prugu
od bure i sniega, koga je vjetar poslednjih godina na pruzi Loitsch—Trst osobito
u usjecih tako nagomilao, da je svaki promet bio prekinut. Od kolodvora
podjosmo kroz mjesto Kozina do mlade branjevine Videš.


Ta je branjevina 1222982 ha. velika, spada pako obćini Rodik. Tamo
vidismo niz poredanih kultura, koje su tečajem više godina izvedene, od letošnjih
nasadjenih biljka do l2-godišnjih borića, koji obzirom na kamenito pusto
tlo dobro uspievaju.


Najviše nasadiše crni bor, a umetnuše samo mjestimice ariš, smriekuneke listače, kano jasen, crno-grab. Ariš uspieva i tamo veoma bujno, prem
mu ona mjesta nisu naravno njegovo stanište, i prem ta četinjača nema kao
šumsko drvo budućnost na kršu. — Nu radi brzoga rasta jedino u mladosti
voli ga osobito tamošnje žiteljstvo.


Jedina vrst drveća, koja je do sada polag izkustva svim nepogodam na
kršu najbolje odoljela, je crni bor, koj ujedno obilatimi svojimi četinjam´,
odnosno steljom tlo znatno popravlja.


Od štetnih kukaca je samo jedan lepirić, t. zv. borov i^avijač (Retinia
buoliana) mlade, 4 ~ 10 godina stare boriće oštećivao time, što se gusjenica uvlači
u vršne pupe, te izjeda i samu srčiku nježnih izbojaka, koji se za tim saviju i