DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 81     <-- 81 -->        PDF

— 459 —


posuše. Tomu štetnomu neprijatelju stanu na put sakupljivanjem i uništavanjem


povinutili i posušenih grančica, u kojih se ličinke i kukuljice toga leptira na


laze. — Pošav od spomenute branjevine kroz mjesto „Vrhpolje", dodjosmo do


nasada jednogodišnjih borića i akacija, koje se nalaze na splavljenom tercijar


nom pješčeniku, a za tim i do starijih 12 15 godina borića, kojim su dolnje


grane i prešljene posve oklaštrili, da se sačuvaju od eventualne nesreće, koja


bi nastati mogla prizemnim požarom. Prošav gorski jedan obronak od 700 me


tara nadmorske visine, gdje na bivšem pašnjaku od 42 ha., a sada zagajenom


razne listače, a osobito grab (ostria carpinifoliaj i ine listače rastu, dodjosmo


u selo i obćinu Corgnalc.


Tu odpočinusmo, jer je oko podneva taj dan bila nesnosna vrućina, koju


na kraškom kamenu tim većma osjetismo, što ne imadosmo nigdje hlada.


Iz mjesta Corgnale vratismo se glavnom državnom cestom u Trst, promatrav
uz put malu, s ceste zidom opasanu borovu šumicu „Stadion", u kojoj
je crni bor u dobrom sklopu liepo uzrastao, stabla su 18—25 godina stara, a tlo
pokrito već toliko crnicom, da nigdje l^amen ne proviruje.


Došav u Bazovicu unidjosmo u šumsko sjemenište i razsadnjak, kojim


upravlja posebni u gradu Trstu postojeći odbor za našumljenje krša.


U liepom velikom tom razsadnjaku, u kom se uzgajaju razne četinjače,
nu najviše crni bor, vidjesmo takodjer na posebnom slogu liepo rasti borovicu
virginiansku (Juniperus virginiana), od koje se drvo takodjer upotrebljava za
pravljenje olovka. Iz spomenutoga se razsadnjaka na godinu vadi do 300.000
dvogodišnjih biljka crnoga bora za nasadjivanje na kršu.


Putem u Trst dodjosmo opet do žiO-godišnjega borika, koga je bivši šumarnik
Kolar zagajio.


Taj mladi gajić, po kojem sredinom prodjosmo, tako liepo uspieva, da
svakoga u uvjerenju podkriepljuje, da se krš dade našumiti, samo ako se radnja
pošumljenja valjano udesi, pa ako se ista ne odnaša na lih goli vapnenac, u
kojem druge primjese tla potrebne za život bilja manjkaju.


S lieve i desne strane puta nalaze se jošte obsežni mladi nasadi od
crnoga bora.


Do godine J881. obavljao se u manjem obsegu posao pošumljenja na
kršu, jer se postojeći šum. zakon od god. 1852. nije mogao uporabiti na postojeće
davne golieti i praznine, a s druge je strane i tamošnje žitcljstvo za
našumljenje krša malo marilo.


Nu godine 1881., 27. prosinca izašao je u svrhu našumljenja zemljištnoga
obsega grada Trsta posebni zakon, a već godine 1883. 9. prosinca izdan je
zakon za istarsku Goricu i Gradište, a napokon 7. svibnja 1886. izdan je za
svu Istru zakon o našumljenju krša, te su te radnje za nadzor povjerene posebnomu
„odboru za našumljenje krša" (Karstaufforstungs-Kommission). Ta se
komisija sastoji iz predsjednika, a taj je zemaljski kulturni viećnik, jednoga
zastupnika kotarske polit, oblasti; za tim od zemaljskoga šumskoga nadzornika,
jednoga izaslanika iz zemaljskoga odbora i trojice obć. odbornika. Osobiti je