DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— 460 — zadatak te komisije, da u zemljištnom obsegu grada Trsta i okolice izpita i pronadje sve one površine, koje do sada kano pašnjaci i neproduktivno tlo leže puste i bez svake koristi, te koje bi površine odsele po naćelih šumogojstva nasadi providjene bile od osobite obće i javne koristi, na kojih bi se sila bure umanjila i podneblje jednom riečju ublažilo. Takovoga zemljišta nadjoše u obsegu grada Trsta 1623 rali ili = 933 hektara, u obsegu grada Gorice i okolice 13.600 rali iU = 7826 ha., a po ostaloj Istri provadjaju tek tu radnju. Dvo- i trogodišnje biljke se sade u jamice, koje se troškom obćine prave, inače stoji radnja za 1000 jamica obično 7 for. 50 novč. Novčani izdatak za samu sadnju namiruje se iz posebnoga fonda (Aufforstungsfond), u koga doprinaša polovinu sama država, a polovinu obćina grada Trsta. Radnja za presadjivanje 1000 kom. biljka u jamice, kojim se morala doprinieti rahla plodna zemlja za pokrivanje korienja i izpunjivanje jamica, stoji 3—4 forinta, a sa znatnim su novčanim troškom spojeni i popravci, koji se na takovih kulturnih površina preduzimaju. Iz svega se dakle vidi, da se na krasu istarskom, a znamo da i na hrvatskom ozbiljno radi o našumljenju, prem su te radnje silnimi novčanimi troškovi skopčane. Mi pako od srdca želimo, da te radnje sretno uspiju na korist zemlje i siromašnoga naroda, koga sada jošte okružuju golietne gore. Koga pobliže zanima krš sa šumarskoga stanovišta, taj neka medju ostalim čita i brošuru: „Die forstlichen Verhaltnisse des Karstes" von Hermann Ritter von Guttenberg, k. k. Oberforsrath, Triest 1882, — u kojem je pisac sve odnošaje veoma zanimivo i poučno ocrtao. Dne 2. lipnja krenusmo iz Trsta željeznicom preko Sv. Petra na Rieku, a iz Rieke vratismo se dne 4. lipnja opet sretno u Križevce. Nakon povratka s exkursije odaslane su od ravnateljstva kr. gospod. i šumarskoga učilišta u Križevcih zahvalnice visokim veleposjednikom u tom izvješću spomenutim, koji dozvoliše razviditi liepe i prostrane njihove šume, te sve shodno odrediše, da bijasmo na tom putovanju svagdje toli liepo primljeni. Bog im platio. Kano vodja exkursije hvalim od srdca svekolikomu visokoštovanomu šumarskomu osoblju, koje nas je na tom putovanju prijazno susretalo i uspješno podpomagalo. Ovime budi izrečena i smjerna hvala glavnomu ravnateljstvu kr. ugarske državne željeznice i ravnateljstvu c. kr. južne željeznice, koja nam podieliše popustbinu kod vožnje na željeznici i tim takodjer omogućiše naše putovanje. Križevci, 20. kolovoza 1889. Vladimir Kiseljak, kr. profesor. |