DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 85 <-- 85 --> PDF |
— 463 — Vidra i ribolov. Akoprem se vidra radi silno štete, koju ona ribolovu i bez milosrdja tamani i proganja, to ona ipak radi svojih svojstva zaprema je( najznamenitijih mjesta u životinjstvu, koja je čovjek znao obratiti sebi u korist, ] ju naime, da svoj nagon za nj rabi. Nalazimo ju još u cieloj Europi, sjevernoj i srednjoj Aziji svagdje tamo, { šumah dovoljno vode ima. Vidra je veoma plašljiva i okretna do 60 cm. duga (bez repa); njezina je sjajno smedje boje, te duga i gusta. Ovu vodenu kunu nije tako lahko uloviti ili ubiti, to je već mnogi od 1 noćcu koju probdio u taman, čekajud nju. Zanimivo će bit mnogom, ako se ovdje u kratko spomene način, kojim se na to priuči, da ribe svom gospodaru u prilog hvata. U tu svrhu valja nju jošte kao mladu u gnjezđu uhvatiti, buduc´ se onda vi lahko pripitomi. U mladosti valja nju onda hraniti lih mliekom i kruhom, a nij mesom ribe. Kada podobro odraste, dade joj se riba priugotovljena iz kože, da se i poigrava. Kasnije haci se ta kožnata riba u vodu, a za njeko vrieme zamieni se pra nu mrtvom ribom. Konačno pako metnu se žive ribe u posudu te se vidri pusti, ih naganja i lovi Umije li ona to, onda nema već potežkode nikakove, te se bez okljevanj rieke i jezera u tu svrhu pustiti može, a ona do sdušno svaku ribu, koju uhvati, s\ gospodaru donieti. Kod nas je tako pripitomljenih i na ribolov priučenih vidra joste riedko nadi, u Kinezkoj upotrebljuje se ta vodena kuna već mnogo stoljeća u tu svrhu, te je veo obljubljen lovački drug. Mahovina Luisianskih močvarnih šuma. Ova nametna rastlina, koja se granah i grančieah, osobito tamošnjih cypresa stvara u dugih, sivih bradi nalič čupereih, jest u najnovije vrieme veoma traženi faktor u mjestnoj trgovini pod imen „Španjolska mahovina" te služi za punjenje jastuka i inih čovjeku za počinak služeć predmeta. Ostatak toga produkta, koji so naime u samoj zemlji ne uporabljuje, dol dapače k nam u Europu, te je trgovački museum u Frankfurtu primio uzorak te ro u trijuh kakvoćah na uvid Ta mahovina u svježom stanju je sivo-zelene boje, ali prije nego se ista up z-abljuje, mora so gnjilenju prepustiti, uslied kojeg se vanjska opna odstrani i pra vlaknina dobije, koja je crno-smedja i veoma pruživa i konjskoj struni naliena, te onda tako priugotovljena rabi u prednavedenu svrhu. Stabla koja proizvađjaju pivu. Pod ovim naslovom čitamo evo koli čudnovat toli i zaniraivu novost u jednih njemačkih novinah, koje prof. Ludwiga iz Greiza odkrioca toga napominju. Mi poznajemo doduše dan danas dovoljno i kojekakove otrov proizvadjajuč nametnice, te i samo konsumirajude biline, nu da ima stabala, koja bi pivo ijroizvadjaia to na žalost ljubitelja toga pića ne poznajemo, Prof. Ludwig pripisuje to stvaranje pive u stablu jodnomu gribu, uslied čije posredovanja se na hrastu, topoli i brezi stvara njeka pjena, tekom i mirisom posvem slična pivi, te koja je produktom alkoholnog vrienja u onoj česti stabla, gdje se menuti grib nastani. Nu prof, Ludvvig odkrio je još jedan grib, koji da je najved neprijatelj prvomu, i-azorujud naime tvorbu prvoga, pretvara istu u netočnu sluz Zanimivo bi bilo doista šta pobliže čuti o tih gribovih, pošto se navedene vrsti drv kod nas u izobilju nalaze, pa bi možebit kojoj našoj poduzetnoj sili pošlo za ruko konkurirati s najznamenitijimi pivovarima inozemstva, štited prvu a tamaned drug vrst griba. * |