DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 467 — Bioložko značanje otrova u peelah. Mravlju kiaelhui, koju pfiela u svom žalcu ima, ne štrca ona samo u ranu, koju prouzroči ubodom, već ju uporabljuje, kako su najnovija iztraživanja pokazala, i za oonserviranje sabranoga u košnici međa. Oduzme li se medu ta kiselina, što kod pravljenja medenog syrupa i biva, to ovaj nakon kratkog vremena poLima vrieti. Pčela južne Amerike nema žalca, ne proizvađja ni mravlju kiselinu, s toga ni ne sabire mnogo međa, pošto bi isti bez primjese te kiseline u brzo se pokvario. Naše pčele upotrebljuju tu mravlju kiselinu, kako je gore rečeno, za oonserviranje međa, i to tako, da kapljicu te kiseline, koju iztisnu kroz žalac, ođstrugnu o stanicu. Mravi upotrebljuju tu kiselinu, da uguše klicavost sakupljenog sjemena travarica u svojih spremištih. Odstrani li se takovo sjeme iz tih spremišta, kako je to experimentalno učinio englezki pregalac Maggridge, to ta sjemena počinju klicati. Klicavost se sjemena dakle pomoću mravlje kiseline ne uništuje, več samo za njeko vrieme uguši. O klieavosti sjemenja. Poznati fiziolog Pasteur u Parizu, pređuzeo je bio mnoga iztraživanja, da ustanovi, da li može sjeme koje biline klicati u zemlji ili vođi, koja je čista ođ bacilla. Rezultat tog iztraživanja bio je za sjeme graha i graška, posijanog u zemlji bez baccila, negativan. Pasteur, koji ta iztraživanja još i dalje nastavlja zaključuje, da, kao što su neobhođno nuždni mikroorganizmi za vrienje, i kao što baccili prouzrokuju cieli niz bolesti u čovjeka, životinja i bilina, tako isto prouzrokuju mikroskopički maleni slični organizmi i klijanje bilinskog sjemena, dakle da su isti neobhođno nuždan agens klijanja, a po tom i života i đalnjeg razvoja bilina. Životinje u času pogibelji. U času pogibelji života, bilo sad još vremena za bieg ili ne, pokazuju mnoge životinje mnogo domišljatosti i prevejanosti. Sjevero-amerikanski tobolčar, ako ne može više da pobjegne, izvali se i pričini se mrtvim, dapače bude li iznenada zatečen, niti ne mienja položaja, već onako, kako se u času zatečenja nalazio, onako i ostaje, te simuiira, da je mrtav. Jedan taki bio je zatečen jednom u kokošinjaku, kako sjedi i izpija jaje držeći ga međju šapami. U tom trenutku samo je zatvorio oči, držeći ali sveudilj još jaje, te simulirao tako smrt. Veoma često opazilo se, da mnoge ptice, kad ih progone, naglo vi bližnje grmlje ulete,_ a onda zaštićene od istog, njeku daljinu velikom brzinom na tlu prevale i na jednom ko munja u zrak opet prhnu. Lovac viđeći, na kom mjestu je ptica u grm uletjela, prisnija se onamo, motreći dakako oštrim okom malen vidokrug, kog ima pred sobom, ni ne opazi ptice, koja je podaleko uzletjela. Tako je dakle lovac prevaren, a ptica za nj izgubljena. Poznata je stvar, da kunići progonjeni, sad desno sad lievo bježe, ne bi li pro gonitelja svog zavarali; a vjeverice da uviek nastoje, da je deblo međju njima i lovcem. Veoma su zanimiva sredstva, kojima se vodene životinje na svom biegu služe. Bude li morska ježina u dubini mora napadnuta, to za čas poveća volumen svoga tiela. Tirne pak, pošto je postala specifično laglja ođ vođe, bude dignuta velikom brzinom na površinu morsku i tako spašena. Progonjeni alligator zamuti vođu muljem; tako isto čini i sipa (sepia officinalis, Tintentisch), samo što ona u času pogibelji izluči crnilu sličnu tekućinu, ođ koje voda oko nje pocrni, te se onda životinja okružena rekao bi crnim oblakom udalji. U većini slučajeva posluže takove varke te se životinje spase; izjalove li se, tad istom dolazi samoobrana na red. U obće je bieg i -kod većih životinja prvi pokušaj obrane, a ne zadnji, kako se obično, nu ne pravo misli. Nješto 0 smolarenju. Poraba smole četinjača očišćena od terpentinskog ulja dan danas je veoma raznolika, a i veoma traženi produkt . Prema načinu, kako se priugotavlja, naime, da li više ili manje vođe sadržaje, dobiva se žuta, biela, crvenkasta ili crna smola. Smolarenje pruža isto tako ko što i |