DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 90 <-- 90 --> PDF |
— 468 — pougljenivanje veoma malenu materijalnu dobit, ne može se dakle ni ubrojiti međju rationalnu uporabu šumskih sastojina, te se tjera samo tamo, gdje zlo tlo sieču, a po tom i uporabu cielog stabla nemogućom ili preskupom čini. Svakako ie se rationalni naLin šuraogojstva s tim načinom uporabe šume samo u najvećoj nuždi sprijateljiti; s toga i vidimo, da su samo privatne i obćinske šume u brdovitih krajevih dolnje Austrije smolarom prepuštene. S brentom (putom) na leđjih te okovanim štapom u ruci prolazi smolar takovimi šumami, tražeći uvježbanim svojim okom sposobnu za njegov zanat jelu, omoriku ili bor; uočiv sposoban exemplar, prikopči željeznu opremu na noge (čizme) te pomoću užeta, koje si ovine oko tiela i debla, uzpne se na to stablo do visine od 3—4 metra. U toj visini načini sa svojim zavinutim nožem ili sjekirom na strani, koja je prama suncu, poprečni zarez u koru i na krajevima istoga opet po duljini prema dolje zareze, za tim oljušti malo koru, te oljušteni dio obim rukama uhvati i silazeći polagano s drveta oljušti cielu prugu kore sve do podnožja stabla tako, da likovina na vidjelo đodje. Sada smolar priugotovi trieske na prst široke, uzpne se opet na drvo i načini na oguljenoj prugi kose jažiee prama sredini iste, te ponamjesti u nje te trieske i tako opredieli put, kojim valja, da iztekla smola prolazi do dna debla, gdje je načinjena izdubii.a, u koju se smola skuplja, a odavle opet sa željeznom kašikom u brentu grabi. Sabrana smola podvrgne se tada suhoj destilaciji, koja se preduzima u retortah na polak bakrenih a na polak staklenih. Staklena ciev vođi iz takove retorte kroz badanj vodom napunjen, gdje se para condensira, te kao terpentinovo ulje na dolnjem kraju badnja iztiče. U bakrenom dolnjem dielu retorte ostane smola, koja se istom uporabiti može, pošto je ohlađnjela. U svrhu smolarenja uporabljena stabla naskoro poginu, te samo još gorivo dr.o od neznatne vriednosti daju. Nadzor nad smolari u šumi mora biti strog i neprekidan, jer, pošto im zanat sam za sebe jako malo probitka pruža, to se često bave i zabranjenim lovom. Živi sledji (Haring). Od nedavna imade u berlinskom akvariju i ovih najnježnijih riba, te ih je vidjeti kako se živahno u vodi amo tamo žure. Prvi put je pošlo to za rukom, a zanimat će valjda i čuti, kako se to moglo polučiti. Nježna ova riba može se samo tako dugo živom uzdržati, dok ne dodje u dodir sa zrakom; jer čim to bude, izgubi svoje veoma nji žne ljuske i pogine. Sledji, koji se nalaze u pomenutom akvariju, ulovljeni su bili s toga pod vodom. Kod transporta te kod smještenja u sam akvarij, pomnjivo se pazilo, da ne dodju u dodir sa zrakom, i tako je uspjelo ovaj put da od 17 komada, koji su god. 1886. doneseni, još 10 komada živi. Ti sledji ulovljeni su bili kraj otoka Riigen, gdje se i lov na iste u zadnje vrieme veoma razprostranio. Sledj je ne samo jedna od najtočnijih nego i najljepših riba. Hrbat mu sad srebrnasto, sad zlatno zeleno, a strane crveno ili modro svjetlucaju. Pošto je ovaj prvi pokušaj sretno uspio, poći će sam ravnatelj akvarija dr. Hermes do pomenutog otoka, da veći broj sledja za akvarij pribavi. O pomnažanju bakterija. Bakterije, kojima se sve vecma izvori bolesti pripisuju, umnažaju se tako, da se svaka sićušna bakterija dieli na dvoje. Za svako takovo dielenje potrebno je 20 do 30 minuta. Iz dviju bakterija nastane onda za sliedećih 30 minuta 4, onda 8 i t. đ. tako, da za 12 sati iz jedne jedine bakterije nastane tim dielenjem već oko 33,554.432, za dva dana 281 bilijun a za 7 dana toliko bakterija, da trebamo 51 brojku, da tu ogromnu količinu označimo. Inače je s prostorom i težinom bakterija. U prostoru od 1 mm´* imade 633 milijuna bakterija mjesta ; potomstvo jedne bakterije koncem drugog dana zaprema već prostor od ´A^ litre, a iza dalnjih pet dana težko da bi isto i u prostoru mora mjesta našlo. |