DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1889 str. 92 <-- 92 --> PDF |
— 470 — ciev đa se očuva od vođe, ali ipak tako, da je toplina mogla na ciev direktno uplivati. Kada se ciev u sve to veću toplinu, koja dubljinom raste, spuštala, to se i živa sve to više raztezala a napokon i na gornjem kraju cievi izticala. Kad su zatim ciev nakon daljeg vremena izvadili, živa, koja je preostala još u cievi, pošto je u nižu temperaturu došla, stisnula se na dnu iste. Staklenu tu ciev grijali su tada s tim ostatkom žive tako dugo u vodi, dokle nije opet živa gornji kraj cievi dosegla, i tako su pronašli toplinu, koja je bila svakako ravna onoj u dnu jame. Na taj način nađjena je toplina u dubini od 1392 met. sa 49"R. Ako dakle toplina zemlje pravilno sa dubljinom raste, to bi u dubini od 3000 met. na granicu vrienja vode nadošli, u dubini od 75 kim. ili 10 milja bila bi toplina dovoljna za talenje platine (2500"C.). Ako dakle iznosi polumjer naše zemlje 858 milja, to bi se onda kora zemlje (naime kruta čest) odnosila prama polumjeru zemljo kano 1 : 85. Urania speciosa. (Der Baum đer Keisenden, llavenala madagascariensis). Tim imenom okršteno je stablo, komu je domovina otok Madagaskar. Deblo istoga naliči onomu palme, naime, puno je tubaka petljike odpalog lišća. Čudno je kod toga stabla to, što su listovi u dva reda na vrbu stabljike poredani, divergirajući od vrha prama doli kano i rebra lepeze. Petljike tih listova su 24 cm. debele a do 2 met. duge. Na svakoj nalazi se list poput lopate od iste duljine, te 60 — 70 cm. širok. Textura jm je gusta i koži nalična, te daje cielom staklu veoma liep izgled. Petljike evieta mnogo su kraće od prvih, te nose liepe biele cvjetove, od kojih se razvije drvenasti u tri pretinca razdieljeni plod. Bobu nalično sjeme nalazi se u modrom mesnatom oklopu, koji je omotan svili naličnimi dlačicami, te u dva reda poredano. Korist toga stabla je mnogovrstna. U petljikama lišća za vremena kiše skuplja se voda, koja se veoma dugo svježom uzdrži, te umah, čim se ta petljika navrta sasma čista i dobrog okusa iztiče. Doista velika olakšica putnikom za vrieme suše, kad se vrela u cieloj okolici izsuše, s toga mu i nadjenuše to ime. Listovi služe urodjenlkom za pokrivanje krovova, petljike za pleter, a kora stabla, kad se oguli, osuši te izravna, za podove u kući. Zeleni još listovi služe kao stolnjaci, tanjuri i zdjele; a samljeto sjeme poniiešano s mliekom pruža veoma obljubljenu hranu. 0 starosti ptica. Kako je do sada dokazano, može jedini labud đa doživi starost ođ 126 godina, a priča se dapače da i 500 godina živjeti može. Njeki Knauer pripovieda u svom „Naravoslovcu", da je mnoge sokole vidio, od kojih je jedan već 162 god. imao. Jastreb i orao živu takodjer dugo. Tako je godine 1819. poginno jedan morski orao, koji je 1715. god. dakle 104 god. prije ulovljen bio, a dakako ved onda njekoliko godina star bio. Jedan bjeloglavi jastreb, koji je god. 1706. ulovljen, poginuo je u carskom Schonbrunnu god. 1824., proveo je dakle već u zatvoru 118 god. Njeki Schinz pripovieda o jednom jastrebu, koji je uviek vidjevan na morskoj klisuri kraj Griindehvalda, te kojega se i najstariji ljudi za svoje mladosti sjećaju. Pajiige mogu nakon toga što sasma izrastu još 100 god. živjeti. Morske ptice i ptice močvarice imaju često starost, koja više čovječjih generacija nadvisuje. Guske i kukavica dosegnu takodjer veliku starost; prve dakako samo onda, ako se umjetnim načinom bolestne na jetrima no načine ili što još gorje po nje, ne izpeku. Jedna kukavica, koja je rad svojega iznimno promuklog i krupnog glasa svim stanovnikom jednog mjesta dobro poznata bila, glasala se kroz 32 god. neprestance u jednom te istom grmu. Gavrani živu takodjer preko 100 god. Svrake živu u sužanjstvu 20 — 25 god. a u slobodi i dulje. Domaći pjetao doživi starost od 15—-20 god., ako ga sudba ne |