DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1889 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 566 — Osobne viesti. Karlo Morović drvarski veletržac umro je naglom smrću u Sisku dne 1. o. mj. Pokojnik bio je obći sisački Ijubimacj gradski zastupnik i osobito viešfe trgovac u drvarskoj brauž). Bijaše rodom iz Primorja, gdje mu živu još mnogobrojna braiia, a navršio je istom 46. godinu dobe svoje. Nakon svršenih nauka posvetio se je Morovi(; h-govadkoj struci, imenito s drvi, a svojim vanrednim talentom, svojom radinoscu^ (»kretnošću i štedljivošću postigao je u krugu trgovačkoga svieta u brao liep glas. Mlada i radina trgovca prihvatio i moćno podupro je tast starina Mavro Milićić u Petrinji, te je Morović mogao u velike razgraniti svoje drvarsko trgovat^.ke poslove, radeći ponajviše u družtvu s u drvarskoj branži daleko poznatim - veletržcem Nikolom Sipušern. Karlo Morović bio je za svoj staliž osobito naobražen, druževan, dobre duše čovjek u svakom pogledu i vatren rodoljub. S toga su i sasvim opravdane bile velike simpatije, koje je aživao medjn Siščani, Za sobom ostavlja vrieđni i čestiti pokojnik ^a^cviljenu udovu, koja mu je od sve duše bila´odana i troje mile dječiee," sinčića od trinaest godina i dvio kćerke. Pokoj mu diigi! Sitnice, Uspjeli ovogodišnjega držav. šumarskoga izpita, koji je glasom naše u br. 11. o. lista donesene viesti započeo dne 28. listopada t. g., bijaše dosta nepovoljan. Od devetnaest´ kandidatfi položiŠe taj iapit trojica s dobrim uspjehom a devetorica s dovoljnim uspjehom, doeim je sedam kandidata reprobirano* Dne 5. studenoga t. g, zaključi izpitno povjerenstvo svoj rad^ te su isti dan uručene svjedočbe onim, koji su izpit položili. Upravo bi za željeti bilo, da se mladi naši šumari u buduće bolje priprave za državni šumarski izpit i da ne. u^mu tako važan Čin s lake ruke, kao što se žalibože opalilo ovom prigodom. Onoj pak mladoj gospodi, koja su položila upitni izpit, prejmrućujeiBo svojski, da se u struci ne zapuste, uego neka uče neprekidno u svojoj praksi , jer bez muke nema nauke; od šumara se pak današnji dan mnogo zahtieva. M, Y, Hrvatsko-slavonske šume- Pod tim naslovom predavao je dne 23. listopada t. g. u družtvu šćavničkih naravoslovaca kr. šum, tajnik L. Fekete, Bit će mnogim čitateljem poznato, da je g. Fekete, šumarski strukovnjak, putovao u rujnu Hrvatskom, Slavonijom, a prošao prilično i Dalmaciju, odaslan od ministarstva, da prouči naše odnošajc. I ministarstvo ne će požaliti, što je toga čovjeka odaslale, koji je dobro upotrebio tu zgodu, i f:^ledao naše odnošaje očima strukovnjaka, komu mora da bude podloga : bistro oko, te -— istina. Predavanje je bilo prilično posjećeno, Što se može aplicirati na ugled g, Fekete te na ijlas slavonskih hrastova. Gdje god je govor o hrastovima, tu se spominju naši hrastovi, i dobro je rekao Fekete. da oni uživaju svjetski glas i da im barem u Europi premaca nema. Njihova Izvanredna debljina, visina, te divan uziast pobudiSe sveobćo udivljonje, osobito divni primjeri, kojib je govornik obilno nabrojio. U dvorani je biia izložena jedna vrlo iiepa oleografija, koju je akademija dobila na dar s prošle bečke i;?ložbe, te koja vrlo liepo predstavlja jedan slavonski drvosjokj gdje radnici dugo W.radjujn. Zgodno je primjetio g. Peket*^ d;4 ćemo se na žalost za kratko vrieme diviti slavonskim hrastovima samo na toj slici. U?:a sve to, reče, slavonsko tlo je takovo, da, ako budući hrastovi i ne budu toli glasovite visine, oni će ipak nadkriliti druge hrastove množinom materijala, jer tlo je takovo, da si za hrastove boljeg ni željeti ne možemo; pa i sama vrst: pospjeŠan razvitak te ravan uzrast. Spomenu nekoje pokuse, gdje posadiše u jednom vrtu radnih vrsti drveća, dočim su ostala polako rasla a mnoga i na krivOj slaronski hrast je vasda uadkriiio ostale, veličinom i divnim uzrastom. |