DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 8 — 4. Broj vrsta (Lagen) duga dobije se, ako se cielokupna njihova žirina razdieii duljinom duge, a broj proizvedenih hektolitara, ako se pomnoži broj vrsta sa veličinom dotične vrsti izraženom u hektolitrih, i taj proizvod još pomnoži sa %. Razjašnjenje svega, što se nalazi u tih 4 točka pravila, nalazi se potanko opisano u poglavju tredem. Dotični uporabljeni trupci moradoše biti — prama pravilu 1 — iste duljine sa dugami. Omjerni brojevi tržnih ciena naznačeni u stupcu n skrižaljke 2. pronadjeni su na temelju šestgodižnjega prosjeka; oni izrazuju dosta jasno razne stupnjeve ciene, koje se dakako mogu od vremena do vremena i mienjati već prama tomu, da li se tražnja pojedinih razvrstbina mienja, da li se naime stanoviti proizvodi više ili manje traže, ili laglje ili teže dobaviti mogu. Rezultat vidi se iz skrižaljke 2: Prama pravilu 1. razdielio se je trupac u najveću vrst dugž,, što je iz njega bilo moći proizvesti, nu prama okolnostim moći je dakako iz istoga trupca proizvesti i manje sortimente, ali bi se tada i duljina trupca imala pokratiti. Mimogred neka bude napomenuto, da se u prometu riedko nalaze duge, koje bi bile za veću burad od 73 hl., koje veće vrsti se onda i onako priugotavljaju samo u posebne svrhe i na vlastitu želju naručiteljevu. Uslied toga je često potrebito, da se iz trupaca, koji bi bili prikladni i za proizvodnju većih sortiraenata, izradjuju manje vrsti, pri čem se onda porazmjerno mienja i potreba surovine. Ako bi se n. pr. imao izraditi trupac od 134 cm. promjera bez bieli u dužice od 73 hl. sadržine, to bi njegova duljina — na temelju onoga, što će se razpravljati u trećem poglavju — imala biti 263 cm., a kubični sadržaj sa bieli 3-9337 m*. Dugž. bi proizašlo 3´4045 vrstž., što odgovara iznosu od 55-2285 hl., a potreboća surovine iznosila bi za svaki hl. 0 07122 m´, t. j . es-SS"/;, naprama 73-447o, kako no se nalazi u skrižaljci pod tek. br. 6 (duljina duge 263 cm.), doeim bi kvalitetni prirast vi-iednote bio ne kao u skrižaljci 258 387«, već 288-9987o) — naprama postotku 445-20 pod tek. br. 11 sa promjerom trupca 134 cm. Kako se vidi, gubi se izradbom toga trupca po gore naznačenomu načinu na vriednostnom kvalitetnom prirastu, ako se uzporedi sa najracionalnijim mogućim proizvadjanjem (br. 11 sa istim premjerom), ali se s druge strane opet dobiva na gromadnom kvalitetnom prirastu i to 73-44—65-63==78l7o) * j izdašnost iste množine surovine pomnožana je za 7´8l%. Skrižaljka 2. nam u obće daje veoma važne podatke, osobito u stupcih i i 0, iz kojih jasno proizlazi mogućnost probitačnije unovčivosti jačih drvnih sortimenata. Napokon ne treba previditi, da je kvalitetni prirast vriednote pod tek. br. 6 već za l58-38Vo veći od onoga pod br. 1. premda promjer bez bieli ovdje 34 cm. iznaša, naprama onomu porazmjerno dosta malom od 84 cm. |