DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 — c) Lak to vina. Kod ove vrsti liesa imade mnogo raznoličnijih dimenzija u duljinu, širinu i debljinu nego kod dužica, s toga je i težko moguće, postaviti ovdje onako stalnu podlogu, prama ifojoj bi se odredjivala čim jednoJičnija uporaba svih izabranih dimenzija promjera. Tuj se je ograničiti na to, da se ustanovi najveća četvorina (ifvadrat), koju je moći izrabiti kod dotičnog promjera bez bieli, a osfavži ođpadci da se ne uzimlju u obzir. Prama tomu je i sastavljena sliedeća 3. skrižaljka na str. 11, u kojoj se nalazi manji broj raznih promjera, nego u prvih dvijub, ali još uvjek dovoljan, jer se iz navedenih tamo dimenzija može obično proizvesti laktovina svake vrsti i za svaku porabn. Stupci i i I u skrižaljci 1, « i o u skrižaljci 2, ter A i jo u skrižaljci 3 dokazuju nepobitno gospodarstveni probitak i veću absolutnu i relativnu izdašnost jačih drvnih razvrstbina, t. j . prirast kakvoće (b uputnikov), i to ne samo na drvnoj gromadi, nego i na vriednosti, pak u svojoj podpunoj veličini i važnosti, bez upliva na moguće eventualne promjene ciena šumskih proizvoda. Navedene u skrižaljkama ciene, na temelju kojih je izračunan kvalitetni prirast vriednute, jesu samo po volji uzeti omjei´ni brojevi tržištnih ciena za sve one dimenzije; — uzprko^ tomu ostaju faktori u stupcih I, o i p u skrižaljki 1, 2 i 3 i onda jednaki, ako se tržne ciene u isto vrieme ma kako promjene, samo ako medjusobui odnošaj dotičnih omjernih brojeva ostane jednak. Kvalitetni prirast drvne grcmade predočen je u navedenih triju skrižaljka u nepobitnih brojevih, pa ako se uz to uzme na um, da ne samo svako deblo ima raznih promjernih dimenzija, već da se nalaze u svakoj sastojmi, a još više u raznih sastojina njekog predjela razni razredi drvne punoće, to se onda nemože zaniekati, da bi bilo veoma pogriešno i na ušti´b šumske blagajne, kad bi se uzeo pod istu cienu ili istu vriednost svaki kubični metar drvne surovine. Usuprot mora se dati svagdje osobita važnost prirastu kakvoće, koja ga u gospodarstvenom smislu i ide u podpunoj mjeri. Ne treba nam puno dokazivati, da je upravo to neuvaženje upitnikovoga b—a (prirast kakvoće) uzrokom, što je prijašnjih vremena većina šumskih vhstnika silne svote izgubila prigodom unovčenja svojih šumskih sastojina. Prama navedenomu nije moguće uzpostaviti poprečnu cienu svih razreda debljine stanovite sastojine, ako se neuzmu u obzir svojstva drva i njegovo valjano pridieljenje u odgovarajuću vrst proizvoda prama uporabivosti njegovoj. S toga će biti šumar prisiljen, da točno razlikuje razne razrede u navedenom pravcu. To razlikovanje pribaviti će mu jasnu sliku o važnosti kvalitetnoga prirasta drva, pa ne će biti zlih posljedaka, koji bi nastali s neuvaženja toga prirasta. Ne će biti težko ustanoviti, u kojem će vremenu moći deblo ove vrsti drveča (hrasta) na njekoj stojbini postići stanovitu veću debljinu, pak koliko toga periodičnoga kvalitetnoga prirasta odpada na jednu godinu. Za našu svrhu |