DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 16 <-- 16 --> PDF |
_ 14 — U toj skrižaljci izračunan je kvalitetni prirast u postotcih na temelju brojevah nalazedih se u stupcih I, o i p u skrižaljci 1., 2. i 3. i pomoću Kazlika 200 Presslerove ove približne formule ^^r^^^—X ^^"^ P, u kojoj znači p prirastni postotak, n razliku u dobi, a oznake u prvom slomku formule odnose se na brojeve sadržane u spomenutih stupcih prvih triju skrižaljka. Tako se na pr. izračuna prirastni postotak za stablo br. 8. u skižaljci 2. s ovom formulom : _ aul85j^0000 .. 200 _ , ^~30I-´85"-l-100´00´"^ 90 "~ ´ ´"" Kako se vidi iz skrižaljke 4., imao je 140 godišnji vladajući razred debljine, čije su krošnje stabala bile izvan sklopa u prostom zraku, promjer sa bieli od 98 cm., u toj dobi postigao je poprečni prirast u debljinu svoj maksimum, a prirast kakvoće iznašao je 089, 1´28 resp ri6%. Prama tomu mogla bi ta doba od 140 god. prilično odgovarali tehničkoj obhodnji, te bi dapače ista bila posve opravdana u onih sliičajevih, gdje trg zahtjeva onakove razvrstbine, koje mladje šume nisu u stanju da namire; medjutim se vidi, da kvalitetni prirast ne kulminira ul40 godišnjoj, već u 76, 87 odnosno 99 godišnjoj dobi, a samo poprečni prirait na drvnoj gromadi je u 140 god. najveći. Pošto se iz stabala, koja su u 140 godini, već mogu obzirom na dovoljan im promjer proizvadjali sve običnije, a i najskuplje drvne razvrstbine, to bi bilo doista bezrazložno, ostavljati sastojine neposječene još možda i preko te dobe, premda mogu nastati gospodarstvene okolnosti, koje bi bile kadre prisiliti na takovo još dulje preostavijanje starih sastojina. Ako napokon još proračunamo i kvantitetni prirast za 74 godina ( = razliki dobe) obzirom na promjere .38 i 98 cm. i na skrižaljke 1. i 3., to dobijemo , „„„, . 0 769769 — 0119459 200 , „,„, , . .... 1-977,,, naime: ^-^^^^^^-^^-^^-^^^ X^^^-= 1-97%, koje.uu pnbroj,^ postotke prirasta kakvoće, rezultira uputmk sastojeći iz a ^ b (kvantitetni i kvalitetni prirast) = 0-89-f-1-97 = 2-86, zatim 1-28 + 1-97 == 3-25, ter napokon 1 16-f-1-97 = 813 7o´ ´^oja zadnja tri podvučena broja su dovoljno u stanju, da svrnu na se pozornost oka šumarevog. Kod cielog tog izračunavanja ne bi nigdje spomena o trećem faktoru uputnikovom, naime o prirast u skupoće . Ovaj prirast, koji naime označuje rastuću (ili možda i padajuću) cienu jedne te iste drvne razvrstbine u razn o vrieme , može da bude veoma pi-om enljiv, već prama tomu, kako se mien/aju ciene drva, može pače postati na njeko vrieme i negativnim, ali u obće je ipak rastući, pa je u stanju skupa sa prirastom kakvoće nadoknaditi, pače i nadmašiti gubitak na prirastu drvne gromade (uputnikov a), koji nastaje u starijoj dobi stabala ili ciele sastojine, a koju višu dobu ipak mogu zahtjevati razne gospodarstvene i trgovinske okolnosti. |