DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 23 <-- 23 --> PDF |
raznovrstnost slogova, u kojima su izgradjene. Tko će se oteti milozvučnoj glasbi jednoga Laurent-a de Rille, ili Vianesija, ili Dnube-a, Garsina, Lamoureux- a, kako da ne poslušaš francezku vojenu glasbu, kad 12 stotina sviraca u jedan mah zasvira Tko će da propusti priliku, a da ne čuje čuvenog ruskog muzičara i pjevača, Slavjanskog ili Španjolca Coronu i mnoge druge francuzke i strane vještake i vještakinje??? Sve su to čudesa nevidjena i nečuvena, kojima se i sami Parižlije dosta nadiviti ne mogu, ma da su vični prizorima, kojima se mi uviek čuditi moramo. Po mojem sudjenju nema čovjeka, nema stručnjaka, nema naučenjaka, koji bi imao toliko snage, da se svemu tome otme, te da jedino za svojim zasebnim ciljem, za svojom,strukom ide, da nju jedino proučava. Ta, nauke je svuda i u svačemu, na što okom svrneš. Ciela izložba nije drugo do proizvod svestrane nauke i umne čovječje snage, toga velikoga dara božjega. Ona je skladište silnog čovječjeg rada, njegovog znanja i njegove vještine. Svi dielovi svieta donieše ovamo svoje proizvode. Cieli sviet si razgledao, ako si samo dospio, da proučiš sve ono, što ti je ondje na ogled izneseno. Svakoj zemlji saznat ćeš umnu i materijalnu snagu, njenu proizvodnju, industriju i trgovinu, njenu obranbenu i ubojnu snagu, njenu književnost, stupanj njezine obrazovavanosti, tamošnji život družtveni, njeno ustrojstvo političko, njeno — sve. I sretan bi bio onaj, koji bi mogao sve to razgledati i proučiti, no ja sumnjam, da ima ikoga, koji bi se mogao tim pohvaliti, jer bi to značilo izcrpiti svu nauku svjetsku; ali nema glave na ramenih čovjeka, u koju bi se toliko znanje smjestiti moglo, te će biti da su i drugi promatrači, kao i ja što sam, razgledali u glavnom svoju struku, ostavljajući drugima, da svoju proučavaju. Sve ostalo bit će da su saiio površno radi zadovoljenja svoga neodoljivog Ijubopitsva mimogred posmatrali, diveći se umu i snazi ljudskoj, za tren ona čudesa zaboravljali i svom se pozivu vraćali. Da ni na što svoje pažnje ne obraćaš do jedino na šumsku struku, već bi i onda za tu jedinu studiju kud i kamo više vremena trebao, no što sam ja na sve ovo potrošio, ako bi samo površno i u glavnim ili obćenitim potezima — a drugčije i ne ide — stvar opisati htio. Valja znati, da je osim Francuzke još množtvo zemalja, gotovo cieli sviet, proizvode iz svojih šunm onamo iznio. Tu su francuzke naseobine: Algerija, Cochinchina, Gabon-Congo, Guadeloupe, Guyana, Indija, Madagascar, Martinique, Nossi-Be, Nova Kaledonija, Senegal, Tahiti. Od zemalja pod zaštitom Francuzke: Anam, Tonkin, Gambodža, Tunizija. Od stranih država bijahu koje privatno, koje zvaničoo zastupane: Argentinska republika, Austro-Ugarska, Belgija, Chile, Dominikanska republika, Equator, Guatemala, Grčka, Havvai, Japan, Luksemburžko vojvodstvo, Meksikanska republika, kneževina Monaco, Norvežka, Portugalska, i njene kolonije. Rumunjska, Salvador, Srbija, Švedska, Švicarska, Španija, Savezne države sjev- Amerike, Velika Britanija, Veliko vojvodstvo Finlandsko, republika Venezuela i još mnogo malih zemalja. |