DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ 33 njemu i takovih odredaba, koje su stajale u protivnosti s gradjanskim zakonom — sa zakonom o svojini. Tako podnese 1876. god. vlada komori jedan zakonski predlog, koji će da modifikuje zakone od 1860. i 1864. Komora ga usvoji i preda senatu; no povjerenstvo senata nađje i u ovome predlogu mana, te podnese vladi svoj protupredlog. Prvobitni predlog bude zabačen, te se donese 26. ožujka 1879. novi, u koji su uvedene pored odredaba za zanavljanje još i odredbe za čuvanje teraina u gorama. Ovaj predlog bude poslije dugog pretresanja i modifikovanja od komore primljen i 4. aprila 1882. promulgiran. (Nastavit će se). Pismo iz Slavonije."^ Hrastovina je od pamtivieka kao gradjevno drvo liep glas u svietu uživala. Bila je ona u svakoj grani kućnog obrta skoro jedino drvo, koje se vrlo razgranjenom konsumcijom pohvaliti moglo. Nu i u velegradnji zauzimala je važno mjesto. Prije desetak godina rabila se hrastovina u velikoj mjeri, skoro da ne kažemo, izključivo za gradnju kuća i drugih zgrada, u našoj domovini a i izvan nje. Svojstva, koja su hrastovinu za velegradnju svietu preporučivala, jesu: čvrstoća, velika nosivost, te dugotrajnost njezina. No tada nije bila tehnička vještina tako liepo razvijena, kao što je danas, pa su se sgrade sbog toga zidale s čvrstimi i predebehmi zidovi, koji će moći odoljeti pritisku gornje i vrlo težke hrastove gradje. Malo za tim, kad se sposobnost četinjače u velegradnji prokušala, gubila se hrastovina sve više s tog polja, dok nije četinjači mjesto posve odstupila. Skoro jedinu četinjaču rabe danas u velegradnji, jer je ona veoma laka, a i dosta jeftina sbog toga, što je imade mnogo, buduć je ne malo po cielom svietu razprostranjena. Kao građja za brodove, a onda kao gradja za objekte pod vodom načinjene, još je uviek hrastovina nenadkriljiva, premda joj četinjača tuj konkurirati počinje. No sve ove obrtne grane nemaju velike važnosti po šume brodske imovne obćine. Samo konsumcija hrastovine u fabrikaciji francuzkih a još više njemačkih ili pinterskih dužica vrlo je važna, jer je to prostran put, kojim ona danas u sviet putuje. Prije podrug decenija tek počela se slavonska hrastovina u toj vrlo važnoj obrtnoj grani ozbiljno cieniti. Ciena joj je dan danas, malo da ne kažemo prevelika, a sigurno je nerazmjerna prijašnjoj cieni i cieni ostalih vrsti drveća Hrvatske. Ciena hrastovini skočila je tako visoko najprije radi toga, što su komunikacije slavonske mnogobrojno razširene. Osim željezničke mreže, tri ogromne rieke, Dunav, Sava i Drava, izvrstni su putevi, kojimi se dužica u * Ova po br. V. razprava je nastavak prvašnjih pisama iz Slavonije, pribbdenih u našem listu gođ. 1888. i 1889., a čini posebnu cjelinu. Osobito bi nam milo bilo, da nam se i ostali od naše gg. članovfi. i sustru6arfta istim načinom odazovu i dogođice iumske prilike i viesti svojih krajeva priobde. Uredničtvo. 3 |