DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 35     <-- 35 -->        PDF

~ 33


njemu i takovih odredaba, koje su stajale u protivnosti s gradjanskim zakonom


— sa zakonom o svojini.
Tako podnese 1876. god. vlada komori jedan zakonski predlog, koji će
da modifikuje zakone od 1860. i 1864. Komora ga usvoji i preda senatu; no
povjerenstvo senata nađje i u ovome predlogu mana, te podnese vladi svoj
protupredlog. Prvobitni predlog bude zabačen, te se donese 26. ožujka 1879.
novi, u koji su uvedene pored odredaba za zanavljanje još i odredbe za čuvanje
teraina u gorama.


Ovaj predlog bude poslije dugog pretresanja i modifikovanja od komore
primljen i 4. aprila 1882. promulgiran. (Nastavit će se).


Pismo iz Slavonije."^


Hrastovina je od pamtivieka kao gradjevno drvo liep glas u svietu uživala.
Bila je ona u svakoj grani kućnog obrta skoro jedino drvo, koje se vrlo
razgranjenom konsumcijom pohvaliti moglo. Nu i u velegradnji zauzimala je
važno mjesto. Prije desetak godina rabila se hrastovina u velikoj mjeri, skoro
da ne kažemo, izključivo za gradnju kuća i drugih zgrada, u našoj domovini
a i izvan nje. Svojstva, koja su hrastovinu za velegradnju svietu preporučivala,
jesu: čvrstoća, velika nosivost, te dugotrajnost njezina. No tada nije bila
tehnička vještina tako liepo razvijena, kao što je danas, pa su se sgrade
sbog toga zidale s čvrstimi i predebehmi zidovi, koji će moći odoljeti pritisku
gornje i vrlo težke hrastove gradje. Malo za tim, kad se sposobnost
četinjače u velegradnji prokušala, gubila se hrastovina sve više s tog polja,
dok nije četinjači mjesto posve odstupila. Skoro jedinu četinjaču rabe danas
u velegradnji, jer je ona veoma laka, a i dosta jeftina sbog toga, što je
imade mnogo, buduć je ne malo po cielom svietu razprostranjena. Kao građja
za brodove, a onda kao gradja za objekte pod vodom načinjene, još je uviek
hrastovina nenadkriljiva, premda joj četinjača tuj konkurirati počinje. No sve
ove obrtne grane nemaju velike važnosti po šume brodske imovne obćine. Samo
konsumcija hrastovine u fabrikaciji francuzkih a još više njemačkih ili pinterskih
dužica vrlo je važna, jer je to prostran put, kojim ona danas u sviet putuje.
Prije podrug decenija tek počela se slavonska hrastovina u toj vrlo važnoj
obrtnoj grani ozbiljno cieniti. Ciena joj je dan danas, malo da ne kažemo prevelika,
a sigurno je nerazmjerna prijašnjoj cieni i cieni ostalih vrsti drveća
Hrvatske. Ciena hrastovini skočila je tako visoko najprije radi toga, što su
komunikacije slavonske mnogobrojno razširene. Osim željezničke mreže, tri
ogromne rieke, Dunav, Sava i Drava, izvrstni su putevi, kojimi se dužica u


* Ova po br. V. razprava je nastavak prvašnjih pisama iz Slavonije, pribbdenih
u našem listu gođ. 1888. i 1889., a čini posebnu cjelinu. Osobito bi nam milo bilo,
da nam se i ostali od naše gg. članovfi. i sustru6arfta istim načinom odazovu i dogođice
iumske prilike i viesti svojih krajeva priobde. Uredničtvo.
3