DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 2 — Šume u slavonskoj Podravini. Piše vlastelinski šumar Stjepan Hankoiiyi.* Poglavje prvo. Obdenito. šume u slavonskoj Podravini izključivo su šume listače, uzgojem vedinom visoke, a nješto i nizke šume. Viadajuća vrst drva u visokih šumah je hrast lužnjak (Quercus pedunculata, Erh.), a nuzgredne vrsti jesu: bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), jasen (Fraxinus excelsior), briest (Ulmus campestris), pozna lipa (Tilia parvifolia), klen (Acer campestre), cer (Quercus cerris), jagnjed (Populus nigra), brekinja (Pjrus torminalis), crna jalša (Alnus glutniosa), zatim još divlja jabuka i kruška (Pyrus Malus i Pjrus communis). Od ovih vrstih drveća nalaze se cer i brekinja samo mjestimice i sasma osamljeni, a jagnjed i crna jalša u nizkih položajih i kraj potoka i močvara. Nizke šume sastoje poglavito iz jagnjeda, biele topole (Populus alba), trepetljike (Populus tremula), crne i biele jalše (Alnus glutinosa i A. incana), vrbe biele i mačkovine (Salix alba i S. caprea), briesta i napokon hrasta, koji se vedinom samo mjestimice nalazi, ili sačinjava gdjegdje takodjer omanje skupine. Osim toga pokušalo se je umjetnim načinom uvrstiti u visoke šume na odgovarajudoj stojbini bieli i crni bor, i to radi pribave crnogoričnog gradivog drva, ali je taj pokus uspjeo samo djelomice sa bielim borom, ter se je u obće odustalo od toga nasadjivanja s razloga, što je prije svega manjkalo za isto vedih prikladnih površina, i što su osim toga ove četinjače kao riedkost u ovih krajevih bile preved izvrgnute napadajem divljači. Prama različitim bonitetom tla, koje te šume zapremaju, jest dakako i rast drvlja različit, ali u cielom uzeto izvrstan, pošto je tlo osobito u nižih položajih veoma krepko, a ta se izvrstnost u rastu ponajpače pokazuje kod samoga hrasta. Nu akoprem ovaj u nižih položajih izvrstno uspieva, to se ipak pojavljuje na njem u kasnijoj dobi fiesto crvena trulež i osušenje vršaka uslied prevelike gdjegdje vlage. * Na pisanje predstojedega djela sklonula je pisca ponajviše ta okolnost, što naša hrvatska šumarska literatura ne posjeduje do sada opis — koliko mogude — svih važnijih šumsko-gospodarstvenih odnoSaja naše slavonske Podravine, sakupljene u jedinstvenoj cjelini, već kojegdje više ili manje samostalno obradjene u časopisih i raznih broSurah. Mnoga mjesta ovoga spisa obradjena su na temelju radnja vrloga strukovnjaka. začasfnoga dlana našega šumarskoga družtva, ravnatelja dobara, — prije šumarnika — Adolfa DaDhelovsky-a, i to osobito poglavje o upotrebljivanju, pa je obzirom na važnost toga poglavja i obrađena izradbi istoga osobita pozornost. Želeć, da iova radnja doprinese svoju k popunbi našeg hrvatskog šumarskog knjižtva, predaje pisac istu na blagohotno razsudjivanje štovanomu našemu šumarskom obdinstvu. |