DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 2 — Šume u slavonskoj Podravini. Piše vlastelinski šumar Stjepan Hankoiiyi.* Poglavje prvo. Obdenito. šume u slavonskoj Podravini izključivo su šume listače, uzgojem vedinom visoke, a nješto i nizke šume. Viadajuća vrst drva u visokih šumah je hrast lužnjak (Quercus pedunculata, Erh.), a nuzgredne vrsti jesu: bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), jasen (Fraxinus excelsior), briest (Ulmus campestris), pozna lipa (Tilia parvifolia), klen (Acer campestre), cer (Quercus cerris), jagnjed (Populus nigra), brekinja (Pjrus torminalis), crna jalša (Alnus glutniosa), zatim još divlja jabuka i kruška (Pyrus Malus i Pjrus communis). Od ovih vrstih drveća nalaze se cer i brekinja samo mjestimice i sasma osamljeni, a jagnjed i crna jalša u nizkih položajih i kraj potoka i močvara. Nizke šume sastoje poglavito iz jagnjeda, biele topole (Populus alba), trepetljike (Populus tremula), crne i biele jalše (Alnus glutinosa i A. incana), vrbe biele i mačkovine (Salix alba i S. caprea), briesta i napokon hrasta, koji se vedinom samo mjestimice nalazi, ili sačinjava gdjegdje takodjer omanje skupine. Osim toga pokušalo se je umjetnim načinom uvrstiti u visoke šume na odgovarajudoj stojbini bieli i crni bor, i to radi pribave crnogoričnog gradivog drva, ali je taj pokus uspjeo samo djelomice sa bielim borom, ter se je u obće odustalo od toga nasadjivanja s razloga, što je prije svega manjkalo za isto vedih prikladnih površina, i što su osim toga ove četinjače kao riedkost u ovih krajevih bile preved izvrgnute napadajem divljači. Prama različitim bonitetom tla, koje te šume zapremaju, jest dakako i rast drvlja različit, ali u cielom uzeto izvrstan, pošto je tlo osobito u nižih položajih veoma krepko, a ta se izvrstnost u rastu ponajpače pokazuje kod samoga hrasta. Nu akoprem ovaj u nižih položajih izvrstno uspieva, to se ipak pojavljuje na njem u kasnijoj dobi fiesto crvena trulež i osušenje vršaka uslied prevelike gdjegdje vlage. * Na pisanje predstojedega djela sklonula je pisca ponajviše ta okolnost, što naša hrvatska šumarska literatura ne posjeduje do sada opis — koliko mogude — svih važnijih šumsko-gospodarstvenih odnoSaja naše slavonske Podravine, sakupljene u jedinstvenoj cjelini, već kojegdje više ili manje samostalno obradjene u časopisih i raznih broSurah. Mnoga mjesta ovoga spisa obradjena su na temelju radnja vrloga strukovnjaka. začasfnoga dlana našega šumarskoga družtva, ravnatelja dobara, — prije šumarnika — Adolfa DaDhelovsky-a, i to osobito poglavje o upotrebljivanju, pa je obzirom na važnost toga poglavja i obrađena izradbi istoga osobita pozornost. Želeć, da iova radnja doprinese svoju k popunbi našeg hrvatskog šumarskog knjižtva, predaje pisac istu na blagohotno razsudjivanje štovanomu našemu šumarskom obdinstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Osim bukve, koja zauzima većinom samo brežuljčiće, jesu ostale napomenute vrsti drveća od podredjene važnosti, ter sa&injavaju nuzgrednu sastojinu. Sklop doraslili sastojina je većinom,samo srednji, a samo iznimice pun; uzrok tomu je izim visoke dobe sastojina još i upliv elementarnih nepogoda tečajem mnogih godina, koje prouzročile mnoge čistine, a napokon takodjer okolnost, što su se prijašnjih vremena izsjekli skoro svuda jasenovi v briestovi, kao najprikladnije vrsti drveća za dobivanje pepeljike. Doba hrastovih sječivih visokih šuma može se cieniti na popriečno 160 godina; granice pako u tom smjeru su 120 i 300 god. Ta doba proizlazi iz prispodabljanja poprečnoga promjera sastojina sa promjeri onih stabala, čija doba se je ustanovila na raznih mjestih raznimi sredstvi, ter se riedko nadje dorasla šuma, koja bi imala jednoličniju dobu, nego ona gore napomenuta. 1. Visoka šuma. Visokim šumam ovih predjela manjka posvema jednakost pojedinih dobnih razreda; razlog tomu je prije svega prijašnja prevelika šumska površina tih predjela, iz kojih prevelikih šuma započe izvoz drva tek pred kojih 25 godina, a donde je ograničen bio samo na njeke razvrstbine tvorivog drva; zatim što još sadašnja starija generacija parati, kako su se sve te šume već za onda nalazile u sječivoj, dapače i prestaioj dobi. Znameniti ovi šumski kompleksi bijahu obterećeni raznovrstnimi služnostmi bivših podanika vlastele, medjukojimi bijaše najznamenitija pašarina; za žirovinu moradoJe se takodjer izlučivati — prama različitoj rodnosti dotične godine različito obsežne — šumske površine, dočim se je potreba gradje i goriva, akoprem velika, ipak mogla lahko podmirivati obzirom na množ drvlja. Gradjevno drvo izdavalo se je pri tom, osobito u davnije vrieme, prigodom njeke vrsti proredjivanja, koje se dakako nije smjelo prosudjivati po današnjih načelih, a gorivo drvo pribavljali su si ovlaštenici od ostataka posije prebiranja i možebitnih prirodnih nepogoda. Unutar tih šumskih ploština nahadjale se veće i manje čistine, koje su rabile za poljodielstvo, a kojih postanak, dotično krčenje, pada u starije doba i predočuje početak poljskoga gospodarstva, koje se kašnje sa množenjem pučanstva dukako takodjer sve više razširivalo. Posljedica tomu napredku bijaše bez dvojbe prije svfga potreba arondncije površina prama raznim vrstim kulture tla, zatim povećanje gospodarskoga posjeda, ter napokon reguliranje posjedovnih odnošaja med vlastelom i njenimi prijašnjimi kmetovj. I zaista se je to reguliranje postepeno provadjalo i dokončalo, ter se napokon podpuno provela segregaaija šumskih površina ostavša u posjedu vlastelina. Zadnji ovih poslova tićućih se uredjenja posjedovnih odnošaja bijaše odlučenje šumskih površina god. 1869. Još više nego gore napomenuto uredjivanje posjedovnih odnošaja, doprinjelo je k umanjivanju šumskih površina osnuće poljana, livada i pašnjaka u svrhu |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 6 <-- 6 --> PDF |
povedanja sesionalnoga stanja i množanje gospodarskoga areala vlastela samih. Sve šumske sastojine sastojale su većim dielom iz dobro sklopljenih mladjih i starijih sječivih sastojina, ter im je obilna drvna groraada dovoljno pokrivala dielom vlastite potrebštine vlastele, dielom terete služnostih i malene zahtjeve tržišta pojedinih predjela. Ako uzmemo u obzir, da se je dobilo još i tim drvnih gromada, što su se morali osnivati putovi i prosjeci u svrhu ograničenja i razdieljenja šuma, ter lagljega pristupa k istim, to onda lahko poimljemo, da se u tih šuma još nije uvadjao sječni red uzprkos tomu, što bi se bilo već za onda imalo pobrinuti za njihovo pomladjivanje u svrhu postignuća čim jednoličnijih dobrih razreda. Priličan odsjek vremena bio je nuždan, da se izvedu svi ti gore navedeni poslovi, kao početci razvijanja zemljištne kulture, pak im je napredovanje bilo vrlo polagano već i iz toga razloga, što se je stranom trebalo boriti proti raznim postojavšim predsudam, a stranom što su i sami ti poslovi bili obsežni. Više decenija je trebalo, dok se je kulturni napredak u tom pravcu razvio do onoga stepena, što no ga danas promatrač zapaža, ali ga mogu i zadovoljiti polučeni uspjesi, kao: uredjenje posjedovnih odnošaja, segregacija zemljištnoga vlastničtva i uvedena racionalnija kultura tla. Osim sječe njekih omanjih šumskih parcela, koja se je imala obaviti u godina 1816. do 1825., da se namire njeke potrebe gorivog drva u javne svrhe, započe pomladjivanje šuma sječinami tek godine 1832. Razvoj toga pomladjivanja bijaše uslied posvemašnjoga manjka trgovine gorivim drvom veoma ograničen, a užitke sačinjavahu poglavito samo ona hrastova i jasenova debla, iz kojih se je moglo proizvadjati rezano i ciepano gradivo, koje je tražio trg. Sasma neprikladna bijaše još u ono doba jeftinoća i najprimitivniji način izradbe drvlja. Obrt šumski poče istom onda napredovati, kad se je uvela pila za razdieljivanje debala u pojedine trupce kod proizvadjanja goriva i ciepane gradje, kad se je ista posije god. 1830. začela takodjer rabiti kod proizvodnje mostnica i gradjevnog drva umjesto doondašnjega razsipnoga ciepanja, ter kad su se napokon stala uporabljivati i ostala orudja u savršenijem obliku. Posljedak svemu tomu bje razvoj šumske obrti do ´ugledne industrije, racionalniji razvoj šumskog gospodarstva u obće i intenzivnije izcrpljenje surovine. Pošto se je vladajuća vrst drveća u visokih šuma nalazila, kako već napomenuto, u skroz visokoj sječivoj dobi, to se nije dalo ustanoviti za sječu svih šuma tako daleko razdobje, da bi se polučili u sliedećoj obhodnji valjani normalni ili barem približno normalni dobni razredi, koji bi osjegurali po trajno šumarenje. Potežkoće, koje niesu dopustile polučiti taj cilj, sastojale su se prije svega u sasma nedostatnoj — do godine 1860. — prodji drva, koja je do godine 1830. gotovo sasma manjkala; zatim kašnje potreba, koja je postajala sve to osjetljivijom, da se naime čim moguće prije posjeku i izrabe stare ote šume, koje su već davno prezrele bile, i kojim je prirast gromade (kvantitetni prirast; uputnikov a) takodjer već kroz mnogo godina padao. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 7 <-- 7 --> PDF |
"Naravna je stvar, da se kod takvih šumskih okolnostih sa stanovišta racionalnoga gospodarenja ne može podnipošto zagovarati još dalnje ostavljanje tih u prestaroj dobi stojećih sastojina lih u svrhu postignuća inaSe veoma važnoga i hvalevriednoga cilja, normalnih naime dobnih razreda. Stoga razloga bit će obzirom na obsežnost današnjih sjećivih sastojina najopravdanije, ako se postavi i pridrži ona obhođnja, u kojoj će se polučiti najbolje i brzo unovčenje istih, pa iznašala ta obhođnja recimo 140 godina, u kojoj dobi se u ovdašnjih uzgojnih okolnostih može uzgojiti drvlje one debljine, koja je nuždna, da se uzmognu proizvesti drvne razvrstbine, koje traži današnji trg. Na svaki način je to nuždno ostavljanje šuma do njihove 140-godišnje dobe i preko od gospodarstvene štete, pošto im je godišnji prirast započeo već davno padati, ali kako rečeno, zahtievaju tu žrtvu tržištni odnošaji, pa onda veličina toga gubitka niti nije onako velika, kako se možda pričinja u prvi mah, jer se isti djelomice, dapače i sasma izjednačuje uslied omašnijega debljanja stabla u kasnijoj dobi i s tim skopčanog već prirasta kakvoće (kvalitetni prirast; uputnikov b); ovaj prirast znade po okolnostih i premašiti napomenuti gubitak na masi, ako se naime uzmu u obzir lih tvoriva drva, i ne obaziruć se na rastuće ciene tečajem vremena, koje izrazuje prirast skupoće (uputnikov c). — To se još bolje razjasnjuje, ako se uzme na um, da će starije, deblje deblo moći dati veće razvrstbine tvorivog drva, koje će se uviek skuplje plaćati, a s druge strane, da se kod drvlja jačeg promjera troši manja kubična sadržina surovine na proizvodnju iste množine gotovih proizvodnina, nego kod onog manjeg promjera. Da uzmognemo bolje predočiti gospodarstvenu važnost ovoga kvalitetnoga prirasta, neka nam bude dozvoljeno navesti kao primjer uporabu i unovčenje hrastovoga tvorivoga drva u šuma vlastelinstva Yalpovačkoga i Dolujo-MihoIjačkoga, pak ćemo se tom prigodom osvrtati na rezultirani kvantitativni prirast samo u toliko, u koliko će isti biti u savezu sa prirastom kakvoće. U tu svrhu napomenuti nam je u obće sliedeće: Za svaku pojedinu razvrstbinu uzelo se je po njekoliko različitih promjernih veličina u razmaćih od 10 do 10 centimetara, pri čem je mjerodavna za dotičnu množinu proizvodninž, ona temeljnice debla, koja odgovara promjeru bez bieli (Splint). Pošto i biel drvu pripada, to se je i ona — premda bez lehničke uporabivosti — uzela u račun u poprečnoj debljini po izkustvu. Dolnji promjeri ustanovljeni su na temelju normalnoga debla, koji valja za ovdašnje šumske okolnosti; duljina trupca uzeta je kod dužica jednakom duljini dotične razvrstbine, a kod rezane gradje (mostnica i t. d.) — laktovine — 1 metar, kod koje vrsti gradiva se je osim toga reducirala tržištna cieha na 1 kubični metar obzirom na dotične razvrstbine istih duljina, koje se najobičnije traže. Kod okruglih trupaca, uzetih u račun, predstavljena su jednako dobra svojstva drva, jer se onda može izdašnost cielih debala jednakih središnjih promjera prispodabljati sa onom pojedinih odgovarajaćih trupaca, pošto se veća ili |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — manja potreba surovine za proizvodnju iste množine robe izjednačuje, — kad se na taj način umišljava porazdielenje debla u pojedine trupce. Eazličnosti u tržištnih ciena bačvarske gradje (njemačkih dužica), laktovine ili dapače i jačeg tesanog gradivog drva osnovane su već u raznih dimenzija obih pojedinih razvrstbina. Tim se zadovoljuje i onom opravdanom gospodarstvenom zahtjevu, prama kojem se ima drvo veće dostalne vriednosti (Kostenpreis) obzirom na dulje doba rasta i bolje plaćati. Već iz toga se vidi, da ee deblje drvo uslied svoga većega kvalitetnoga prirasta i vriednije biti i ne obaziruć se na napomenutu već važnu okolnost, što će kod jačeg drvlja za istu množinu proizvesti se imajuće robe biti potrebno manje surovine. Srčikovina (Herz) najprobitačnije se sasma izključuje od uporabe za lies, pošto je ona kod proizvadjanja dužica i onako bezuvjetno neuporabiva, a i kod laktovine se ne trpi. Širina duge kod njemačkih dužica mora stajati, kako ćemo niže spomenuti, prama njenoj debljini u njekom stanovitom razmjeru; isto tako zahtjeva obično veća debljina laktovine takodjer i veću širinu iste, pa pošto se osim toga kod proizvodnje ma koje vrsti tvoriva ima osobito na to gledati, da se po mogućnosti provadja izradba u smjeru drvnih vlakanaca, to je s jedne strane nemoguće proizvadjati iz slabijih stabala jače drvne razvrstbine, koje bi odgovarale gore napomenutim zahtjevom, a s druge strane smijemo pravom reći, da se samo jača stabla mogu unovčiti na uharniji i najuharniji način. — Prama tomu lako su razumljive veće tržištne ciene jačih promjernih dimenzija, što je opet u podpunom suglasju sa porazmjerno većom vriednosti debljih, širih, da i duljih, pa onda onakovih razvrstbina, koje su bez srčikovine. Kod francezkih dužica bi se takodjer imale na slični način uzeti na um različnosti tržnih ciena, ali tuj su uzete za temelj i onako porazmjerno manje dimenzije, zbog čega se i pokazuje veća vriednost jačih promjena u slabijoj mjeri. a) Francezke dužice. Normalna francezka dužica ima u Parižkoj mjeri sliedeće dimenzije: duljina 36 palaca, širina 4—-6 palaca, a debljina 11 —13 crta; ti brojevi odgovaraju metričkoj mjeri prosječno 100 cm., 11 —16 cm. i 25—30 mm. — Osim toga unovčuju se francezke dužice i ina veće ili manje duljine, širine 1 debljine, pa se plaćaju u razmjeru prama normalnoj, ako nije možda drugačije utanačeno; pri tomu nalaze prodju i takve dužice, kojim je širina manja i od 3 par. palca. Ta okolnost je od osobite probiti za podpuno izcrpljenje surovine, pa se i marljivo uporabljuje. Za naš slučaj uzeta je duljina 100 cm., širina 8—17 cm., a debljina 3 cm., pojedine širine pako prama promjeru trupca, odbiv biel i srčiku kao neuporabive, zadnju u iznosu od 6—28 cm. — Čitav iznos dužica reduciran je na širinu od 17 cm., koja je, kako se vidi, veća za 1 cm., nego stoje običajno u prodaji, koji se višak ostavlja sbog osušenja dužica. Kezultat je ovaj: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 7 S k r i ž a 1 i k a 1 a b 0 \ d e f g h i ´ k 1 Promjer trupca Potreba snrovine Unovčenje A a O 2 Ol sa Meli «-S -o a a S » ^ te « 3 5|a 3 ^o .^ TO to CG o a g S a>2 J4 .t! to a JM a 5" 3.H Mi "S´g :2 > 60 S >-< o ´a´ j= S o --^ *^ O fl3 S ga S a-2 o O O 2 "S-o a a => ^ c4 1 V-H s a > g a,= ^ f^S a o a ^ N3 a,% « 3 cm. m^ komada .».a a novčića a 1 34 40 38 100 0-119459 7.637 15-6441 100-00 63.92 100.00 2 44 50 48 100 0188574 14.422 130764 88-58 76.48 119.65 3 54 60 58 100 0 273397 24.889 10-5604 67-51 94.69 148.13 4 64 70 68 100 0-373928 40.500 9-2828 5902 108.31 169.44 5 74 80 78 100 0490167 53.742 9-1207 5830 109.64 171.53 6 84 90 88 100 0-622114 78.546 8-4688 54 06 118.22 184.95 7 94 100 98 100 0-769769 97.068 7.9302 50-69 126.10 197.28 8 104 110 108 100 0-933132 121.533 7-6780 4908 130.24 203.75 9 114 120 118 100 1-112202 149.693 7-4299 47-49 134.59 210.56 10 124 130 128 100 1-306981 182.197 7-1734 46.85 139.40 218.08 11 134 140 138 100 1-517468 216.855 6-9976 44-73 142.91 223.57 b) NjemaSke dužic´e. Kod niemačkih dužica ili t. z. baSvarske gradje nalazimo mnogo više i razno-vrstnijih dimenzija, nego kod francezkib dužica, osobito pako razlikuju se prve od drugih u tomu, što kod onih imade t. z. podnih dužica — podnica — koje francezki bačvar ne poznaje u toma obliku. Stoga razloga je i teže predo&iti proizvadjanje njemaSkih dužica tako obsežno i detailno, pak ćemo se za sada držati samo pravila, koja vriede lih za duge — bez obzira na podnice. Ona glase: 1. Osmi dio promjera bez bieli jednak je debljini najveće vrsti duge, što no se može izraditi iz dotiSnoga trupca. 2. Svaki izsjefeak trupca (Miesel, Kloben) daje toliko centimetara širine duga, koliko ih ima promjer (bez bieli). 3. Ako podielimo obseg trupca sa šesterostrukom debljinom duge, dobijemo broj izsjetaka, proizlazećih iz doti6noga trupca |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 8 — 4. Broj vrsta (Lagen) duga dobije se, ako se cielokupna njihova žirina razdieii duljinom duge, a broj proizvedenih hektolitara, ako se pomnoži broj vrsta sa veličinom dotične vrsti izraženom u hektolitrih, i taj proizvod još pomnoži sa %. Razjašnjenje svega, što se nalazi u tih 4 točka pravila, nalazi se potanko opisano u poglavju tredem. Dotični uporabljeni trupci moradoše biti — prama pravilu 1 — iste duljine sa dugami. Omjerni brojevi tržnih ciena naznačeni u stupcu n skrižaljke 2. pronadjeni su na temelju šestgodižnjega prosjeka; oni izrazuju dosta jasno razne stupnjeve ciene, koje se dakako mogu od vremena do vremena i mienjati već prama tomu, da li se tražnja pojedinih razvrstbina mienja, da li se naime stanoviti proizvodi više ili manje traže, ili laglje ili teže dobaviti mogu. Rezultat vidi se iz skrižaljke 2: Prama pravilu 1. razdielio se je trupac u najveću vrst dugž,, što je iz njega bilo moći proizvesti, nu prama okolnostim moći je dakako iz istoga trupca proizvesti i manje sortimente, ali bi se tada i duljina trupca imala pokratiti. Mimogred neka bude napomenuto, da se u prometu riedko nalaze duge, koje bi bile za veću burad od 73 hl., koje veće vrsti se onda i onako priugotavljaju samo u posebne svrhe i na vlastitu želju naručiteljevu. Uslied toga je često potrebito, da se iz trupaca, koji bi bili prikladni i za proizvodnju većih sortiraenata, izradjuju manje vrsti, pri čem se onda porazmjerno mienja i potreba surovine. Ako bi se n. pr. imao izraditi trupac od 134 cm. promjera bez bieli u dužice od 73 hl. sadržine, to bi njegova duljina — na temelju onoga, što će se razpravljati u trećem poglavju — imala biti 263 cm., a kubični sadržaj sa bieli 3-9337 m*. Dugž. bi proizašlo 3´4045 vrstž., što odgovara iznosu od 55-2285 hl., a potreboća surovine iznosila bi za svaki hl. 0 07122 m´, t. j . es-SS"/;, naprama 73-447o, kako no se nalazi u skrižaljci pod tek. br. 6 (duljina duge 263 cm.), doeim bi kvalitetni prirast vi-iednote bio ne kao u skrižaljci 258 387«, već 288-9987o) — naprama postotku 445-20 pod tek. br. 11 sa promjerom trupca 134 cm. Kako se vidi, gubi se izradbom toga trupca po gore naznačenomu načinu na vriednostnom kvalitetnom prirastu, ako se uzporedi sa najracionalnijim mogućim proizvadjanjem (br. 11 sa istim premjerom), ali se s druge strane opet dobiva na gromadnom kvalitetnom prirastu i to 73-44—65-63==78l7o) * j izdašnost iste množine surovine pomnožana je za 7´8l%. Skrižaljka 2. nam u obće daje veoma važne podatke, osobito u stupcih i i 0, iz kojih jasno proizlazi mogućnost probitačnije unovčivosti jačih drvnih sortimenata. Napokon ne treba previditi, da je kvalitetni prirast vriednote pod tek. br. 6 već za l58-38Vo veći od onoga pod br. 1. premda promjer bez bieli ovdje 34 cm. iznaša, naprama onomu porazmjerno dosta malom od 84 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 11 <-- 11 --> PDF |
O a> ja a 2 —1s § « s- j; a o § ® § ^ O ´7^ d Q3 =i ^ ffL4 ´^ 1 1 o T H ´«7< T-1 ´-L> l O ´* 1-* la * O i ´>! ( M CO co 0 0 o (M i-H cc —1 CD OT >(0 0 0 i M O CO 0 5 o »c -*5 0 ( N -t lC5 C 5 o i C > D 5« —» :=i Cfi o a \ T-H T H O f H 0 5 C<5 T H H « 5 OD r-l T-t T-( l~5 0 ( M t - C D l O ( N T-t t ^ t ^ ( M CD CO i-M CO o co t - o a ´ (t-, ^ =3 g-rs ´"´ X 60 « > o o t-H >Q (M CT5 U 5 CT O 1-1 O CD (M o T H CD O cr> C~ CD O 05 o co co -M CD 05 05 o t - co ´in i «z ´8?5(´B:1 ´s^israna O O M g r-l 0 3 o ´^ co lO f-< Y-t 0 5 OD i~* 8 ( N 05 o CM CD co !>a co ?M 0 5 ^ M noag n isuaioU3Coaq laaefuio }\m%x\ moaido j 8 <3i t - r-t m l O 0 5 0 0 O O 0 5 o 0 0 co t — ( M r^ 95 ti M ^ <© a "> ip«moa8 CoiiAap 13UlH8«,luđ tiuio i ´ -181I\BA5[ I^TJC^O^SOC l U O O o i-H 05 O CD CD t-i CD CD te t — cr> ^t * * ^CO 1 « —t - 0 5 0 3 C O s (T. CD t ^ CO 0 5 CO 1—5 cS > N O) a o PH j a C3 I M O »c^ 0 5 O o oOD cn O O co >o co 0 0 o o M o CD O o 0 5 o 3 5 D o o co t — 1— O o r-t ^>o r» O O 0 5 O >o r O o \a >o co r © O I ^ CO r © © U M OJ « o NI j a CO ^o >O * o co ^ o0 5 o >o * to i H 0 5 co o l O »« l-( ^ ( N oI— T-( CD CO o - T-( co CO co c^ * co ´itl o O l * CD co >n xc 0 5 CO CD *t *- co 0 5 CO -*0 5 1 1— eodiui \\x 98np ´GUiC^tid Ž L "1 . = 2 J3 « ^ ca t4 ns > a f« q co v-t r-* b T-( 03 CC CD * t N O CD 1-i ( N T H O «o< CCl l O in co t - o 0 0 ( M CD CD ^r- T-^ 1—( CO co (N co 3 5 CT t>r- l co 05 ( N t>- h ^ 0 5 0 5 CO I M co co -* co 0 0 t - ( N co co c<> 0 0 o0 5 CO -* o f co >o CO ^ CO l O co r .._ 1-^ 1) a o o. =5 :=; p 1 ´?? °.o a i\9iq Z9q iCuaoS iS C O t - i H -* -* co CD ^ * H ^ M l O -* * 0 0 l O 5 0 ( N ^ ^ >o co co l O C(3 c-* CD CD t - O ^CD ^ t - 0 0 OD 0 5 -*0 5 "* 0 0 0 0 0 5 ( N »O o * 0 5 co o 1-t co >o »—( -^ o 1-4 CO 1-1 co co ( N -* i-( 0 0 !>a ´^ * co co ^ t N CD CO 1-4 ^ CO ^ CO 1-1 1 \ ^^ iH 1-* |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 — c) Lak to vina. Kod ove vrsti liesa imade mnogo raznoličnijih dimenzija u duljinu, širinu i debljinu nego kod dužica, s toga je i težko moguće, postaviti ovdje onako stalnu podlogu, prama ifojoj bi se odredjivala čim jednoJičnija uporaba svih izabranih dimenzija promjera. Tuj se je ograničiti na to, da se ustanovi najveća četvorina (ifvadrat), koju je moći izrabiti kod dotičnog promjera bez bieli, a osfavži ođpadci da se ne uzimlju u obzir. Prama tomu je i sastavljena sliedeća 3. skrižaljka na str. 11, u kojoj se nalazi manji broj raznih promjera, nego u prvih dvijub, ali još uvjek dovoljan, jer se iz navedenih tamo dimenzija može obično proizvesti laktovina svake vrsti i za svaku porabn. Stupci i i I u skrižaljci 1, « i o u skrižaljci 2, ter A i jo u skrižaljci 3 dokazuju nepobitno gospodarstveni probitak i veću absolutnu i relativnu izdašnost jačih drvnih razvrstbina, t. j . prirast kakvoće (b uputnikov), i to ne samo na drvnoj gromadi, nego i na vriednosti, pak u svojoj podpunoj veličini i važnosti, bez upliva na moguće eventualne promjene ciena šumskih proizvoda. Navedene u skrižaljkama ciene, na temelju kojih je izračunan kvalitetni prirast vriednute, jesu samo po volji uzeti omjei´ni brojevi tržištnih ciena za sve one dimenzije; — uzprko^ tomu ostaju faktori u stupcih I, o i p u skrižaljki 1, 2 i 3 i onda jednaki, ako se tržne ciene u isto vrieme ma kako promjene, samo ako medjusobui odnošaj dotičnih omjernih brojeva ostane jednak. Kvalitetni prirast drvne grcmade predočen je u navedenih triju skrižaljka u nepobitnih brojevih, pa ako se uz to uzme na um, da ne samo svako deblo ima raznih promjernih dimenzija, već da se nalaze u svakoj sastojmi, a još više u raznih sastojina njekog predjela razni razredi drvne punoće, to se onda nemože zaniekati, da bi bilo veoma pogriešno i na ušti´b šumske blagajne, kad bi se uzeo pod istu cienu ili istu vriednost svaki kubični metar drvne surovine. Usuprot mora se dati svagdje osobita važnost prirastu kakvoće, koja ga u gospodarstvenom smislu i ide u podpunoj mjeri. Ne treba nam puno dokazivati, da je upravo to neuvaženje upitnikovoga b—a (prirast kakvoće) uzrokom, što je prijašnjih vremena većina šumskih vhstnika silne svote izgubila prigodom unovčenja svojih šumskih sastojina. Prama navedenomu nije moguće uzpostaviti poprečnu cienu svih razreda debljine stanovite sastojine, ako se neuzmu u obzir svojstva drva i njegovo valjano pridieljenje u odgovarajuću vrst proizvoda prama uporabivosti njegovoj. S toga će biti šumar prisiljen, da točno razlikuje razne razrede u navedenom pravcu. To razlikovanje pribaviti će mu jasnu sliku o važnosti kvalitetnoga prirasta drva, pa ne će biti zlih posljedaka, koji bi nastali s neuvaženja toga prirasta. Ne će biti težko ustanoviti, u kojem će vremenu moći deblo ove vrsti drveča (hrasta) na njekoj stojbini postići stanovitu veću debljinu, pak koliko toga periodičnoga kvalitetnoga prirasta odpada na jednu godinu. Za našu svrhu |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
1 1 o. 1 i — đ Oi "r-´ OJ >v o Ci tJ , .;^ aS ´ ^ -u ^« (3 co ° ^ =* 5 ´ S -S s s ´5 ^ ^ =_ d aj i S 5 a S -ž a S ^ L -5 V "= 5 °^ t \^ *" <3 -? , > C O 8 M cc -* « ! t ^ ^ o W3 >—1 ^^ _ H vO -*VO 0 5 o CO -*(N T-4 ( N ote t D r-^ XI I-co -rp I H O l co OJ t o CT 05 IO (N tM o t ^ to ^UO o co co 0 3 co co o t o ot>< 0 3 l O m0 3 — c ; t o c o0 5 o vC o o T H r-* (M CO 0 3 ´ 1 a gin [ lipoAZlOjd -BAO^oS v.z ´BS5(m lai^sniiig o o o ^ co 5-1 to * CD ´i " SS \M \ T!U ^U S o tfi -o ^^ Cu c3 9i1!l(I B\8qO m nuiziv uaCojq lujafmo ipisinojš CouAip «u n^siiiud moui8>!pA´5[ o/;, n n j 3 ? O J 2 J= rS Ci p-, > 3 "s o o o o o M^ 0 5 t - o( M o o O ^ cn OJ r- fM ^ 0 3 T-( T-H -0 0 3 O o ´i ´ *"* 0 2 C ^ O i co co co O i co T-H ´ * o C D CM rM O 0 0 CD C O -*CD T-( l O Svi O OT o t o 1—t o -H r- C D »c CM 1—1 CD *"" * o1 ^ (M O l-H [_-V* t o 00 (^ t ^ CD t— 1—t y-4 0 0 ^CO o -* CM CD ^ t~to ^ to V O CO -!t< o M 5C ~— 1 bJD i 1 na o > ´o 1 —j « .S f"? i5 o s - "" ^ a J= a ^ « < J« 0-. ´^ ^ j1 1 i —g g "m =5 3 fcd -3 > ´R * cn, *— » o ri< r -i C cc 0 0 o t ^ 0 3 co co r^ CN o OD CN 0 5 CO t co o D- to T-* O OS ^^ o * t o o os t o t- os to tr- o * ´Ut)div,i^ ´Bui[i_iv{3 o o Q O o o o o o o o o o o a OJ OJ 3 iCiuoS a cc CD co co cc CD CO cc 03 f 3 o Ci. itnjop o o o o o C D O 0 5 oo J = Ti9iq 29q TCUMS 5 0 ^ ^ -* o -* to -*< CO O i Coiq i9n5\ax ^ <7<1 co ^ l O to t ^ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — dostatno je, da se dokaže, da takav uraženja vriedai prirast zaista postoji; — taj pako dokaz ne temelji se ovdje samo na njekoJicini godina dobe, nego na uspjehu porasta ciele starosti stabla. Obćenito valjani podatci o veličini drvnog prirasta u ustanovljenom njekom vremenu ne dadu se sastaviti, pošto isti ovisi o mnogih okolnostih, koje čovjek ne može da zapaža ili kojim se upliv na rast drva ne dade sigurno označiti. Ali tečaj drvnog prirasta pojedinih sastojina stanovit e okolic e dade se već laglje ustanoviti, osobito ako se ta opažanja temelje na rezultatih polučenih prigodom nedavnoga sjeka. Kod ovakovog postupka biti će probitačno, da se uzme izključivo obzir na vladajući razred debljine, gdje no je sve drvlje — sudeć po njegovom promjeru i visini — po prilici iste starosti, pak sve da dotični razred i ne sačinjava cielu tamo se nalazeću sastojinu. Uz to se predpostavlja jedna vrst drveća, tlo iste vrstnoće i ista vrst uzgoja. Uzmimo n. pr. njeku 20-godišnju sastojinu na tlu, gdje je prije bila čistina, na kojoj se je prije 20 godina u jednom danu posadio žir, pak ćemo viditi, da pojedina stabalca, premda točno iste dobe, ipak u visini, a još više u debljini više manje medjusobno diferiraju tako, da će onaj, koji nije bio očevidac sadnje predmnievali raznu dobu pojedinih stablića. Ova razlika u prirastu dade se raztumačiti samo na taj način, što se je mladi nara´"^tai odma njekoliko godina posije sadnje pokazao pregustim, pojedina stabalca bila su medju sobom boj za obstanak, a posljedica tomu bje, da se je vladajući razred, kojemu je uspjelo potištiti preostale susjede slabiće, već tada mogao lahko prepoznati po njegovoj većoj visini, znatnijem promjeru i u obće uspješnijem porastu. Drugog razloga tomu pojavu nema, pošto je i tlo i položaj iste vrstnoće, a i sjeme iz istoga vrela. A sada pomislim) umjesto takve umjetno po=!adjene čistine veću kakvu površinu sa naravnim pomla Ijivanjem, to će se i tamo bez dvojbe zapaziti isti pojav, samo možda još i s tom razlikom, što će mlada sastojina — pošto je površina velika — na mjestih, gdje je tlo slabije, pokazivati i lošiji razvoj nego tamo, gdje je vrsfnija stojbina. Predpostavimo nadalje, da gospodarstveni odnošaji dotičnog predjela ne dopuštaju proredjivanje mladih sastojina, a i starijih samo djelomice, ali još uvjek u nedovoljnom mjerilu, već da je sastojina većinom bila ostavljena uplivu same prirode, to ćemo onda šume u sječivoj dobi viditi onakove, kakove su u istinu sada, ter tada lahko poimljemo, da će pojedina stabla ovakove sastojine imati veoma nejednake visine i debljine. Tu je naime proredjivala sama priroda, tuj su i elementarni uplivi svoje učinili, da se je porast vladajućeg i potištenog razreda na raznih mjestih razno razvijao, ali uza sve to nije izključena mogućnost, da će se cjelokupna sastojina nalaziti u podpunom ili barem slabo prekinutom sklopu. Upliv ovakovog životnog razvoja veoma je različit obzirom na pojedina stabla dotične sastojine; tuj se nalazi njeka maksimalna i njeka minimalna granica nastavša uslied gore napomenutih promjena u rašćenju, koje se granice |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 u \rstnoći porasla medjutim ne smiju smatrati najboljim mjerilom uspjehu dotične stojbine, pošto današnje gospodarske okolnosti većim dielom omogućuju, da se šume ćim bolje njeguju i goje, te tim skopčani probitak poluči, pa se pod takovimi okolnostmi onda može govoriti o najboljem mogućem porastu stabala odgovarajućem vrstnoći stojbine. Na temelju iztraživauja prirasta na njekolicini hrastova (lužnjaka) u različitih sastojina, napominjemo ovdje njihov uspjeh porasta: dolnji promjer godišnji prosjek a) I stablo 253 god. staro 195-8 cm., 773 mm. h) 1 1) 203 174-7 , 8-60 , c) 1 246 152-0 „ 6-18 „ n d) 1 I) 223 118-0 „ 5-29 „ e) 1 n 106 69-0 „ 6-51 „ Vrstnoća tla bila je u svih slučajevih dobra, stabla a. i b. nalazila su se u prostom stanju, c. i e. u riedkomu, a d. u podpunomu sklopu i djelomice pod zastorom obližnjih stabala. Mnoga iztraživauja prirasta vladajućih hrastova na veoma dobroj stojbini i na ovećoj površini od njekoliko stotina jutara imadoše za posljedak shedeću skrižaljku poprečnoga prirasta: Skrižaljka 4. Prirast kakvoća po sknžaljci Promjer sa Doba Razlika Poprečni go bieli stabla u dobi dišnji prirast za stupee Sjodina postot: mm. 38 66 — 5-75 48 76 10 1-79 0-99 V22 6S2 58 87 21 1-84 170 1-05 6-bO 68 99 33 1.56 2-01 108 686 78 112 46 114 1-71 109 6 96 88 126 60 09 9 1-47 1-16 6-98 98 140 74 0-89 1-28 116 7-00 108 1B6 90 0-76 111 6-92 118 174 108 065 l-o2 6-78 6-58 128 194 128 057 0-93 6^8 138 216 150 0-51 0-84 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 16 <-- 16 --> PDF |
_ 14 — U toj skrižaljci izračunan je kvalitetni prirast u postotcih na temelju brojevah nalazedih se u stupcih I, o i p u skrižaljci 1., 2. i 3. i pomoću Kazlika 200 Presslerove ove približne formule ^^r^^^—X ^^"^ P, u kojoj znači p prirastni postotak, n razliku u dobi, a oznake u prvom slomku formule odnose se na brojeve sadržane u spomenutih stupcih prvih triju skrižaljka. Tako se na pr. izračuna prirastni postotak za stablo br. 8. u skižaljci 2. s ovom formulom : _ aul85j^0000 .. 200 _ , ^~30I-´85"-l-100´00´"^ 90 "~ ´ ´"" Kako se vidi iz skrižaljke 4., imao je 140 godišnji vladajući razred debljine, čije su krošnje stabala bile izvan sklopa u prostom zraku, promjer sa bieli od 98 cm., u toj dobi postigao je poprečni prirast u debljinu svoj maksimum, a prirast kakvoće iznašao je 089, 1´28 resp ri6%. Prama tomu mogla bi ta doba od 140 god. prilično odgovarali tehničkoj obhodnji, te bi dapače ista bila posve opravdana u onih sliičajevih, gdje trg zahtjeva onakove razvrstbine, koje mladje šume nisu u stanju da namire; medjutim se vidi, da kvalitetni prirast ne kulminira ul40 godišnjoj, već u 76, 87 odnosno 99 godišnjoj dobi, a samo poprečni prirait na drvnoj gromadi je u 140 god. najveći. Pošto se iz stabala, koja su u 140 godini, već mogu obzirom na dovoljan im promjer proizvadjali sve običnije, a i najskuplje drvne razvrstbine, to bi bilo doista bezrazložno, ostavljati sastojine neposječene još možda i preko te dobe, premda mogu nastati gospodarstvene okolnosti, koje bi bile kadre prisiliti na takovo još dulje preostavijanje starih sastojina. Ako napokon još proračunamo i kvantitetni prirast za 74 godina ( = razliki dobe) obzirom na promjere .38 i 98 cm. i na skrižaljke 1. i 3., to dobijemo , „„„, . 0 769769 — 0119459 200 , „,„, , . .... 1-977,,, naime: ^-^^^^^^-^^-^^-^^^ X^^^-= 1-97%, koje.uu pnbroj,^ postotke prirasta kakvoće, rezultira uputmk sastojeći iz a ^ b (kvantitetni i kvalitetni prirast) = 0-89-f-1-97 = 2-86, zatim 1-28 + 1-97 == 3-25, ter napokon 1 16-f-1-97 = 813 7o´ ´^oja zadnja tri podvučena broja su dovoljno u stanju, da svrnu na se pozornost oka šumarevog. Kod cielog tog izračunavanja ne bi nigdje spomena o trećem faktoru uputnikovom, naime o prirast u skupoće . Ovaj prirast, koji naime označuje rastuću (ili možda i padajuću) cienu jedne te iste drvne razvrstbine u razn o vrieme , može da bude veoma pi-om enljiv, već prama tomu, kako se mien/aju ciene drva, može pače postati na njeko vrieme i negativnim, ali u obće je ipak rastući, pa je u stanju skupa sa prirastom kakvoće nadoknaditi, pače i nadmašiti gubitak na prirastu drvne gromade (uputnikov a), koji nastaje u starijoj dobi stabala ili ciele sastojine, a koju višu dobu ipak mogu zahtjevati razne gospodarstvene i trgovinske okolnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 17 <-- 17 --> PDF |
__ 15 — for. tie.´iforJ ne I 1 10 16-51 G-G 74-21 2-2-80 1-2 23; 1;.´ 1 ´i 20 40 8 15-G 95-33 30-40 38 89 4i 30 66-91 24.1 116-28 33-64 77 76 9´ 40 95-41 32 4 137 45 46-87 131 13 15 50 124-4´, 39-8 158-35 55 42 196 99 22 60 152-61 45-8 179 57 64-61 274 02 29 70 180 4 i 50-6 200-47 74-11 361 i;5 37 80 208-41 54-2 -221-69 84-21 462 i—´45 90 236-6 I 56-8 258-74 10103 612 1 18,5" 100 262-5 57-7 -295-48 118-13 775 i 64´,6: 110 284-3 66-8 332 54 136 50 945´´"´´" 120 307-9 55-5 369-59 15518 1´37 130 328 5 52 6 406 33 174-83 1334 140 346-41 48 6 443-38 195-09 153´ 150 359 1 43-1 480-43 215 99 17 160 370-8´j 37-1 517-17 23781 191´ 170 37911 30-3 551-23 260-33 2101 180 391-01 23-5 691-28 283-76 231´ ll90 400-6 i 16-0 628-02 307.83 2615 ´:200 406 9 i 8-0 661-90 330-95 2693 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 Skri- D 0 b i t u a m Doba sastojine u go«).; 30 20 30 40 60 60 Vriednost eiele drvne zalihe u forintih polag prihodne skrižaljke 5. 12-23 38-89 77-76 131 13 19699 274-02 II. Pređhođni i nuzgredni užitci u forintilj polag iste skrižaijice 1-50 1-92 2-46 3-15 402 5-16 474 607 7-77 9-95 12-73 9 31 11-92 15-27 19-55 15-19 19-44, 24-01 22-06 28 24 32-59 III. I -j- II, ukupni neeidti priliođ 13-73 46 65 96-61 169 16 267-73 379-20 a) Uzgojni troškovi: sjeme i posao IO for, 50 novč. po Jiektaru 1344 17-22 2205 2819 36.12 46-20 Nečisti prihod bez uzgojnlli troškova- 0-29 2833 73-56 140 97 231-61 361-00 e) Kamatni činbenik l.Op"— 1 028 0-64 1-10 1685 244 3-40 Neeista vriednost tla b ; e = 104 44-27 66 87 83 66 9492 103-24 e) Glavnica troškova za upravu i čuvanje, 185 X 1*^0 186 Dvc. po ha., dakle 57?— = 74-40 74-40 7440 74 40 74-40 74-40 f) Cista vriednost tla, nu obtereoena porezom (u forintih) 9-26 20-52 28 84 Čisti piihod tia skupa sa porezom (u novč.) 23-2 613 721 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — žaljka 6. mjera 2´/2<´/0 70 80 90 100 110 120 130 140 160 160 361-65 46200 612-18 775-64 945-41 1137-97 1334-80 1535-87 1725 23 1917-66 6-60 8-45 10 82 13-85 17-72 22-68 29-04 37-17 47-58 6091 1630 20-86 26-69 34-17 43-75 55-98 71-67 91-77 117-46 150-35 2500 32-03 40-96 52-42 67-13 85-93 109-95 140-77 180-24 230-70 3190 40-79 52-25 66-84 85-52 109-52 140-20 17939 229-67 294-08 36-18 46-33 59-23 75-89 97.06 124-20 15905 203-61 280-53 333-55 41-72 53 45 68-44 87-51 112-11 143-40 183-48 234-97 300-81 384-90 48-04 56 09 70-59 90-38 115-56 148-06 189-38 242-32 810-32 397-26 53-90 68 99 88-40 113-19 144-72 185-42 237-14 303-46 38862 68-24 86-35 111-91 143-30 183-22 234-75 300-26 384-19 80-94 103-60 132-74 16997 217-42 278-43 356-14 92-32 118-17 151-40 193-87 247-88 317-58 102-90 131-71 168-76 216-09 276-29 110-55 141-50 181-30 232-16 113-21 144-91 185-66 111-86 141-18 107-18 562-39 772-90 1078-39 1452-39 1905-28 2469-57 3149-84 3972-52 4956-03 6158-41 59-12 75-71 106-92 124 00 158-76 203 28 260-19 333-06 426-40 545-79 503-27 697-19 971-47 1328 39 1746-52 2266-29 2889-65 3639-46 4529-63 561262 4-63 6 21 8-23 10-81 14-12 18-36 23-78 30-72 39-61 50-98 108-70 112-27 118-04 122-89 123-69 123-44 121-52 118-47 114-36 110-09 74-40 74-40 74-40 74-40 74-40 74-40 74-40 74-40 74-40 74-40 34-30 37-87 43-64 48-49 49-29 49 04 47-12 44 07 39-96 35-69 86-8 94-7 109-1 121-2 123-2 122-6 117-8 1102 99-9 89-2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 - Poslie toga obćenitoga razglabanja navesti ćemo još kao konac istih skrižaljku prihoda za 1 ha, što ju je sastavio ravnatelj dobara Adolf Danhelovskj za 140 godina staru sasjojinu, sastojeću pretežno iz hrasta lužnjaka, u srednjem sklopu i na izvrstnoj stojbini, a za tim ćemo proračunati čistu vriednost tla te sastojine po pravilih kamatno-kamatnoga računa uz dobituu mjeru 2^1^ 7o Učinit ćemo to i s toga, da natuknemo, kakav bi postigli rezultat, računajući sve prihode i razhode ovdašnjih šuma u ovdašnjih okolnostih po Presslerovih načelih o financijalnomu gospodarenju. Obe ove skrižaljke nalaze se na str. 15—17 kao skrižaljke 5. i 6. Na temelju ove skrižaljke 5. i na temelju poznatih kulturnih troškova i onih za čuvanje i upravu, dade se izračunati po principih kamato-kamatnoga računa nečista, pa za tim i čista vriednost tla, ter napokon još čisti prihod tla obterećen porezom. Ovo se izračunavanje nalazi u sliedećoj 6. skrižaljci. U redak pod I. unesene su u toj skrižaljci. stavke nalazeće se u gore spomenutoj skrižaljci prihoda 5. pod stupcem /, t. j . ukupna vriednost glavnog užitka. U redku II. nalaze se takodjer stavke iz skrižaljke 5. pod stupcem M«, ali su svim tim vriednostim proračunane postupice za svakih 10 godina njihove konačne vriednosti po pravilu v x l´Op" sve do god. 160. Redak III. nam predočuje sbroj obih prvih redaka, t. j . ukupni nečisti prihod. U redku a navedeni su uzgojni troškovi i njihove konačne vriednosti; b proizlazi odbitkom a od III, pak nam pokazuje sav nečisti prihod bez uzgojnih troškova; c je faktor, koji nam služi za valjano proračunanje samih kamata (bez i prvobitne granice) za stanoviti broj godina, dakle za njeku glavnicu g ovako: g (1-0 p" — 1) ili g. r o p" — g. — Ako razdielimo tim faktorom nečisti prihod, od kojega su već odbili uzgojni troškovi, dobijemo vriednost tla t. j . glavnicu, čiji su kamati nečisti prihod bez kulturnih troškova; ova vriednost tla je još obterećena troškovi za upravu, čuvanje i porez, dakle je tako zv. nečista vriednost tla, koju vidimo izračunanu u skrižaljci 6 u redku d; u e, naveden je trošak za upravu i čuvanje, koji se izdaje godimice, pak je zato i uveden uviek u jednakom iznosu. Odbiv te troškove od nečiste vriednosti tla, dobijemo čistu vriednost tla u/", a iz ove pomoću formule V X r ^ čisti prihod tla u g, koji je još obterećen porezom; V nam tuj znači čistu vriednost tla, a p dotičnu dobitnu mjeru, u našem slučaju 2. Nizka šuma. Nizke šume zapremaju u slavonskoj Podravini izključivo one predjele, koji su podvrženi poplavam Drave, a djelomice i samo staro korito Drave, :gdjeno još danas postoje veći ili manji ribnjaci, za tim trstici i rogozišta. Tlo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— loje ovdje posvuda pjeskovito, u gornjih vrsta više ili manje humozno, ter po tom podpuno odgovara zahtjevom mekanih listnatih vrstih drveća, navedenih u uvodu. Izvan njekadanjeg riečnog korita nalazimo gdjegdje pojedince ili u omanjih skupinah još i hrasta lužnjaka. Ovi pojedince umetnuti hrastovi postali su tim, što su ptice preniele žir, a skupine nastadoše sadnjom žira čovječjom rukom. Užitak tih šuma često je priližno otegoćen uslied toga, što su iste — kako je već napomenuto — zbog njihovog nizkoga položaja izvržene čestim i znatnim poplavam, pak pošto se zbog pomladjivanja moraju ostavljati i panjevi tako visoki, da i za najviše vode proviruju još iznad iste; tu je šumar prisiljen popuujivati pomladak već kod prve sječe sadnjom motaka ili ovećih sadjenica. Sastojine su te vrlo prikladne za proizvadjanje goriva drva, pošto je transport drva uslied neposredne blizine Drave znatno olakoćen, a najzgodnija obhodnja može se uzeti s 40—60 god., jer u toj dobi postaju stabla već to- Hko jaka, da se iz njih može proizvadjati tja i razno manje tvorivo, štono ga prave cigani koritari. Ne uspievaju samo meke listače na tom svježem i snažnom tlu dobro, već i sara hrast lužnjak, ali se uzprkos tomu ne može preporučiti ovdje njegov uzgoj, jer se on prije svega i onako nalazi u visokih šumah izvan neposrednog obsega Drave u vladajućoj dovoljnoj množini, a za tim mu i samo drvo nije onakove kakvoće, kao u visokoj šumi, jer je uslied veće vlage više šupljikavo. Ali tim više može se preporučiti uzgoj kanadske topole (Populus canadensis) u nizkoj šumi, jer prvo ona brzo raste, a drugo deblo joj budne liepo; zatim se preporučuje osobito jalša (Almus glutinosa), jer je veoma upravnog uzrasta, daje bolje gorivo, nego ostale meke listače, pa joj se i kora dade upotrebiti za strojenje kože za nožne obuće (opanke) domaćega pučanstva. Proizvadjanje pritaka (fašina) je za sada još neznatno, a za pravljenje ručnih košara i onih za kola uporabljuju se već u većem obsegu mladice. Drvni proizvodi nizkih šuma unovčuju se većinom odmah u šumi, jer ih se veći dio nalazi preko Drave, ter bi prevažanje na ovu stranu opet prouzročilo veće troškove. Vlastita poraba drva iz sitnih šuma preporuča se stoga tuj samo onda, ako je Drava tako čvrsto smrznuta, da se transport može obaviti ledom. (Nastaviti će ge.) Šumska privreda na svjetskoj izložbi u Parizu 1889. Piše Pavle Barišić. Kad sam ljetos pisao o zemaljskoj izložbi, koja je u Budimpešti 1885. god. držana, obećao sam, da ću opisati Ijetošnju parižku. Evo me dakle, da izkupim svoju rieč. |