DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Osim bukve, koja zauzima većinom samo brežuljčiće, jesu ostale napomenute
vrsti drveća od podredjene važnosti, ter sa&injavaju nuzgrednu
sastojinu.


Sklop doraslili sastojina je većinom,samo srednji, a samo iznimice pun;
uzrok tomu je izim visoke dobe sastojina još i upliv elementarnih nepogoda
tečajem mnogih godina, koje prouzročile mnoge čistine, a napokon takodjer
okolnost, što su se prijašnjih vremena izsjekli skoro svuda jasenovi v briestovi,
kao najprikladnije vrsti drveća za dobivanje pepeljike.


Doba hrastovih sječivih visokih šuma može se cieniti na popriečno 160
godina; granice pako u tom smjeru su 120 i 300 god. Ta doba proizlazi iz
prispodabljanja poprečnoga promjera sastojina sa promjeri onih stabala, čija
doba se je ustanovila na raznih mjestih raznimi sredstvi, ter se riedko nadje
dorasla šuma, koja bi imala jednoličniju dobu, nego ona gore napomenuta.


1. Visoka šuma.
Visokim šumam ovih predjela manjka posvema jednakost pojedinih dobnih
razreda; razlog tomu je prije svega prijašnja prevelika šumska površina tih
predjela, iz kojih prevelikih šuma započe izvoz drva tek pred kojih 25 godina,
a donde je ograničen bio samo na njeke razvrstbine tvorivog drva; zatim što još
sadašnja starija generacija parati, kako su se sve te šume već za onda nalazile
u sječivoj, dapače i prestaioj dobi.


Znameniti ovi šumski kompleksi bijahu obterećeni raznovrstnimi služnostmi
bivših podanika vlastele, medjukojimi bijaše najznamenitija pašarina; za žirovinu
moradoJe se takodjer izlučivati — prama različitoj rodnosti dotične godine
različito obsežne — šumske površine, dočim se je potreba gradje i goriva,
akoprem velika, ipak mogla lahko podmirivati obzirom na množ drvlja. Gradjevno
drvo izdavalo se je pri tom, osobito u davnije vrieme, prigodom njeke vrsti
proredjivanja, koje se dakako nije smjelo prosudjivati po današnjih načelih, a
gorivo drvo pribavljali su si ovlaštenici od ostataka posije prebiranja i možebitnih
prirodnih nepogoda.


Unutar tih šumskih ploština nahadjale se veće i manje čistine, koje su
rabile za poljodielstvo, a kojih postanak, dotično krčenje, pada u starije doba
i predočuje početak poljskoga gospodarstva, koje se kašnje sa množenjem
pučanstva dukako takodjer sve više razširivalo. Posljedica tomu napredku bijaše
bez dvojbe prije svfga potreba arondncije površina prama raznim vrstim kulture
tla, zatim povećanje gospodarskoga posjeda, ter napokon reguliranje posjedovnih
odnošaja med vlastelom i njenimi prijašnjimi kmetovj. I zaista se je to reguliranje
postepeno provadjalo i dokončalo, ter se napokon podpuno provela
segregaaija šumskih površina ostavša u posjedu vlastelina.


Zadnji ovih poslova tićućih se uredjenja posjedovnih odnošaja bijaše odlučenje
šumskih površina god. 1869.
Još više nego gore napomenuto uredjivanje posjedovnih odnošaja, doprinjelo
je k umanjivanju šumskih površina osnuće poljana, livada i pašnjaka u svrhu