DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 6 <-- 6 --> PDF |
povedanja sesionalnoga stanja i množanje gospodarskoga areala vlastela samih. Sve šumske sastojine sastojale su većim dielom iz dobro sklopljenih mladjih i starijih sječivih sastojina, ter im je obilna drvna groraada dovoljno pokrivala dielom vlastite potrebštine vlastele, dielom terete služnostih i malene zahtjeve tržišta pojedinih predjela. Ako uzmemo u obzir, da se je dobilo još i tim drvnih gromada, što su se morali osnivati putovi i prosjeci u svrhu ograničenja i razdieljenja šuma, ter lagljega pristupa k istim, to onda lahko poimljemo, da se u tih šuma još nije uvadjao sječni red uzprkos tomu, što bi se bilo već za onda imalo pobrinuti za njihovo pomladjivanje u svrhu postignuća čim jednoličnijih dobrih razreda. Priličan odsjek vremena bio je nuždan, da se izvedu svi ti gore navedeni poslovi, kao početci razvijanja zemljištne kulture, pak im je napredovanje bilo vrlo polagano već i iz toga razloga, što se je stranom trebalo boriti proti raznim postojavšim predsudam, a stranom što su i sami ti poslovi bili obsežni. Više decenija je trebalo, dok se je kulturni napredak u tom pravcu razvio do onoga stepena, što no ga danas promatrač zapaža, ali ga mogu i zadovoljiti polučeni uspjesi, kao: uredjenje posjedovnih odnošaja, segregacija zemljištnoga vlastničtva i uvedena racionalnija kultura tla. Osim sječe njekih omanjih šumskih parcela, koja se je imala obaviti u godina 1816. do 1825., da se namire njeke potrebe gorivog drva u javne svrhe, započe pomladjivanje šuma sječinami tek godine 1832. Razvoj toga pomladjivanja bijaše uslied posvemašnjoga manjka trgovine gorivim drvom veoma ograničen, a užitke sačinjavahu poglavito samo ona hrastova i jasenova debla, iz kojih se je moglo proizvadjati rezano i ciepano gradivo, koje je tražio trg. Sasma neprikladna bijaše još u ono doba jeftinoća i najprimitivniji način izradbe drvlja. Obrt šumski poče istom onda napredovati, kad se je uvela pila za razdieljivanje debala u pojedine trupce kod proizvadjanja goriva i ciepane gradje, kad se je ista posije god. 1830. začela takodjer rabiti kod proizvodnje mostnica i gradjevnog drva umjesto doondašnjega razsipnoga ciepanja, ter kad su se napokon stala uporabljivati i ostala orudja u savršenijem obliku. Posljedak svemu tomu bje razvoj šumske obrti do ´ugledne industrije, racionalniji razvoj šumskog gospodarstva u obće i intenzivnije izcrpljenje surovine. Pošto se je vladajuća vrst drveća u visokih šuma nalazila, kako već napomenuto, u skroz visokoj sječivoj dobi, to se nije dalo ustanoviti za sječu svih šuma tako daleko razdobje, da bi se polučili u sliedećoj obhodnji valjani normalni ili barem približno normalni dobni razredi, koji bi osjegurali po trajno šumarenje. Potežkoće, koje niesu dopustile polučiti taj cilj, sastojale su se prije svega u sasma nedostatnoj — do godine 1860. — prodji drva, koja je do godine 1830. gotovo sasma manjkala; zatim kašnje potreba, koja je postajala sve to osjetljivijom, da se naime čim moguće prije posjeku i izrabe stare ote šume, koje su već davno prezrele bile, i kojim je prirast gromade (kvantitetni prirast; uputnikov a) takodjer već kroz mnogo godina padao. |