DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1890 str. 7 <-- 7 --> PDF |
"Naravna je stvar, da se kod takvih šumskih okolnostih sa stanovišta racionalnoga gospodarenja ne može podnipošto zagovarati još dalnje ostavljanje tih u prestaroj dobi stojećih sastojina lih u svrhu postignuća inaSe veoma važnoga i hvalevriednoga cilja, normalnih naime dobnih razreda. Stoga razloga bit će obzirom na obsežnost današnjih sjećivih sastojina najopravdanije, ako se postavi i pridrži ona obhođnja, u kojoj će se polučiti najbolje i brzo unovčenje istih, pa iznašala ta obhođnja recimo 140 godina, u kojoj dobi se u ovdašnjih uzgojnih okolnostih može uzgojiti drvlje one debljine, koja je nuždna, da se uzmognu proizvesti drvne razvrstbine, koje traži današnji trg. Na svaki način je to nuždno ostavljanje šuma do njihove 140-godišnje dobe i preko od gospodarstvene štete, pošto im je godišnji prirast započeo već davno padati, ali kako rečeno, zahtievaju tu žrtvu tržištni odnošaji, pa onda veličina toga gubitka niti nije onako velika, kako se možda pričinja u prvi mah, jer se isti djelomice, dapače i sasma izjednačuje uslied omašnijega debljanja stabla u kasnijoj dobi i s tim skopčanog već prirasta kakvoće (kvalitetni prirast; uputnikov b); ovaj prirast znade po okolnostih i premašiti napomenuti gubitak na masi, ako se naime uzmu u obzir lih tvoriva drva, i ne obaziruć se na rastuće ciene tečajem vremena, koje izrazuje prirast skupoće (uputnikov c). — To se još bolje razjasnjuje, ako se uzme na um, da će starije, deblje deblo moći dati veće razvrstbine tvorivog drva, koje će se uviek skuplje plaćati, a s druge strane, da se kod drvlja jačeg promjera troši manja kubična sadržina surovine na proizvodnju iste množine gotovih proizvodnina, nego kod onog manjeg promjera. Da uzmognemo bolje predočiti gospodarstvenu važnost ovoga kvalitetnoga prirasta, neka nam bude dozvoljeno navesti kao primjer uporabu i unovčenje hrastovoga tvorivoga drva u šuma vlastelinstva Yalpovačkoga i Dolujo-MihoIjačkoga, pak ćemo se tom prigodom osvrtati na rezultirani kvantitativni prirast samo u toliko, u koliko će isti biti u savezu sa prirastom kakvoće. U tu svrhu napomenuti nam je u obće sliedeće: Za svaku pojedinu razvrstbinu uzelo se je po njekoliko različitih promjernih veličina u razmaćih od 10 do 10 centimetara, pri čem je mjerodavna za dotičnu množinu proizvodninž, ona temeljnice debla, koja odgovara promjeru bez bieli (Splint). Pošto i biel drvu pripada, to se je i ona — premda bez lehničke uporabivosti — uzela u račun u poprečnoj debljini po izkustvu. Dolnji promjeri ustanovljeni su na temelju normalnoga debla, koji valja za ovdašnje šumske okolnosti; duljina trupca uzeta je kod dužica jednakom duljini dotične razvrstbine, a kod rezane gradje (mostnica i t. d.) — laktovine — 1 metar, kod koje vrsti gradiva se je osim toga reducirala tržištna cieha na 1 kubični metar obzirom na dotične razvrstbine istih duljina, koje se najobičnije traže. Kod okruglih trupaca, uzetih u račun, predstavljena su jednako dobra svojstva drva, jer se onda može izdašnost cielih debala jednakih središnjih promjera prispodabljati sa onom pojedinih odgovarajaćih trupaca, pošto se veća ili |